SlideShare uma empresa Scribd logo
1 de 44
MANGAN (Mn) i HROM (Cr)
Pavle Dujkić i Vuk Anđelković – II8
MANGAN (Mn)
Opšte osobine
• Lat. Manganium
• Otkriven 1770.-Torbern Bergman
• 4.(N) perioda
• VII b (7.)grupa
25p+ , 25e- , 30n0
54,9
25
2
8
2
25
[Ar]3d 4s
13
Fizička svojstva
• Čvrsto agregatno stanje
• Srebrnasto-siva boja
• Metalni sjaj
• Nije sklon koroziji
• Velika gustina (=7,4g/cm3)
• Srednja temperatura topljenja(1519K)i visoka
temperatura ključanja (2334K)
Hemijska svojstva
• 7 valentnih elektrona
• Oksidacioni brojevi:0,+1,+2,+3,+4,+5,+6,+7
• Nerastvoran u vodi
• Izotopi: * Mn-55 (100%)
• Nereaktivan metal, =1,6
Nalaženje
• Čini 0,1% zemljine kore,vrlo slabo u
elementarnom stanju
Dobijanje Mangana
• Pirometalurškim procesom iz oksidnih ruda uz
redukciono sredstvo (koks ili aluminijum)
3MnO2(s) + 4Al(s)  3Mn(s) + 2Al2O3(s)
MnO2(s) + 2C(s)  Mn(s) + 2CO(g)
Jedinjenja Mangana
• Bazni (MnO),kiseli (Mn2O7) i amfoterni(MnO2)
• MnO2-mineral piroluzit,crne boje,amfoteran
• MnO-sivo-zelene boje,nerastvorljiv u vodi
MnO2 + CO → MnO + CO2
• MnCl2-kristal ružičaste boje,najstabilniji
halogenid mangana
Mn + 2 HCl → MnCl2 + H2
• MnSO4-kristal bele boje,najstabilnije jedinjenje
mangana,rastvorljiv u vodi
MnO2 + SO2 → MnSO4
• Manganati([MnO4]-) – jedinjenja su zelene
boje;stabilna samo sa alkalnim
metalima;najznačajniji je K2MnO4
2 MnO2 + 4 KOH + O2 → 2 K2MnO4 + 2 H2O
• Permanganati([MnO4]-) – stabilni su u
širokom području pH vrednosti
rastvora;najznačajniji je KMnO4
3 K2MnO4 + 2 CO2 → 2 KMnO4 + 2 K2CO3 + MnO2
• Permanganova kiselina(HMnO4)
Primena mangana
• METALURGIJA,INDUSTRIJA BOJA,BIOLOŠKI ZNAČAJ,OSTALO
METALURGIJA
• 80% zaliha mangana u rudnicima Juzne Afrike
• Preostalih 20% u Australiji,Meksiku i ostalim
državama
• Najčešće se koristi u obliku legura sa
gvožđem(legiranje čelika)
• Legirani čelici u kojima je sadrzaj mangana veci
od 14% koristi se za izradu železničkih
šina,valjka,delova mlinova,drobilica
• Mangan je ključna komponenta za jeftine
nerđajuće čelične formule
• Male količine mangana poboljšavaju
izdržljivost čelika na visokim temperaturama
• Čelik sa 12% mangana koristio se za izradu
vojnih kaciga
• Mangan se koristi u legurama aluminijuma
• Aluminijum sa 1,5% mangana povećava
otpornost na rđanje
• Aluminijum sa 0,8% do 1,5% mangana koristi
se u izradi limenki
• Koristi se i u pravljenju kovanica
• MnCl2 se koriste za pravljenje cigli,u
proizvodnji baterija i za izradu antidetonatora
• MnO se koristi u proizvodnji keramičkih
elemenata
• MnSO4 se koristi u proizvodnji đubriva,
proizvodnji staklenih boca i u kožarskoj
industrija
• MnO2 se koristi za bojenje stakla,u industriji
uljanih boja,proizvodnji kiseonika i hlora i kao
katalizator za reakciju razlaganja vodonik
peroksida
• K2MnO4 se koristi kao oksidaciono sredstvo u
organskim reakcijama.
• KMnO4 se koristi za pročišćavanje vode,kao
oksidaciono sredstvo.Razblažen rastvor se
koristi kao antiseptik u medicini poznat pod
nazivom hiper-mangan,takodje se koristi za
dobijanje hlora i kiseonika.
• Jedinjenje mangana pod nazivom MMT koristi
se kao aditiv za poboljsanje goriva.
Biološki značaj
• Mangan je vrlo bitan za ljudski organizam,
neophodno je unositi ga ishranom 10-20mg
dnevno
• Mangana ima u kafi,caju,semenkama i
zitaricama
• U većim količinama mangan je otrovan
• Trovanje takođe nastaje udisanjem pare
mangana ili prasine oksida (MnO2)
HROM (Cr)
Opšte osobine
• Lat. Chromium znači boja
• Otkriven 1797.- N.L. Vauqellina
• 4. (N) perioda
• VI b (6.) grupa
Fizička svojstva
• Čvrsto agregatno stanje
• Srebrnasto-bela boja
• Metalni sjaj
• Velika gustina (=7,51g/cm3)
• Visoke temperature topljenja(2130K)
i ključanja(2945K)
Hemijska svojstva
• Ima 6 valentnih elektrona
• Oksidacioni br: +2, +3, +4,+5, +6(toksičan)
• Najmanje rastvoran od svih metala u vodi
• Izotopi: * Cr-52 (83,8%) * Cr-54 (2,35%)
* Cr-53 (9,5%) * Cr-50,Cr-51 (<1%)
• Nereaktivan metal, pripada d-bloku, =1,6
Nalaženje
• U zemljinoj kori u količini od 102ppm, vrlo slabo u
elementarnom stanju
Dobijanje hroma
• Pirometalurškim procesom iz oksidnih ruda uz
redukciono sredstvo (koks ili aluminijum)
Cr2O3(s) + 3C(s)  2Cr(s) + 3CO(g)
Cr2O3(s) + 2Al(s)  2Cr(s) + Al2O3(s)
• U industriji izdvajanjem iz legura koje se dobijaju
redukcijom hromita(ruda Cr) sa koksom(C)
Jedinjenja hroma
• Kiseo(CrO3), bazan(CrO), amfoteran oksid(Cr2O3),
hrom-oksid-peroksid(CrO5)
• Cr2O3 u prirodi u obliku eskolaita, dobija se
zagrevanjem hrom(III)-hidroksida:
2Cr(OH)3(s)  Cr2O3(s) + 3H2O(l)
• CrO3 je kiseli oksid tamnocrvene boje
CrO3(s) + H2O(l)  H2CrO4 (aq) hromna kiselina
2CrO3(s) + H2O(l)  H2Cr2O7 (aq) dihromna kiselina
H2Cr2O7H2CrO4 + CrO3
• Legure:  Hromit-FeCr2O4 je
ferohrom-(Fe+Cr) najrasprostranjenija ruda
nihrom-(Ni+Cr)
legura-(Co+Cr+V)
• U kiseloj sredini rastvor je narandzaste
boje(dihromat)
• U baznoj sredini rastvor je zute boje(hromat)
• Hromne stipse- MCr(SO4)2 x 12H2O
Primena hroma
• METALURGIJA, BOJE, KOŽA, ČOVEK, OSTALO
Metalurgija
• Rudnik dijamanata Udačnaja-elementarni hrom
• 40% zaliha hroma u rudnicima u Južnoj Africi
• 43%-Rusija, Kazahstan, Indija, Turska
• Otporan na koroziju, pa se koristi za prevlacenje
drugih metala (hromiranje)
• Formiranje na vazduhu postojanih karbida metala
(MCn) uz dodatke legure nihroma(Ni+Cr) oko 6%
• Za oplemenjivanje
specijalnih vrsta čelika
• Nerđajući čelici-
30% hroma
• Za oklopne ploče u
vojnoj industriji
• Za legure
• Za hromiranje metalnih
predmeta
Boje/pigmenti
• Cr2O3 (zelen) za bojenje stakla, keramike i porcelana
• Cr(III) soli ljubičaste boje u vodenim rastvorima
CrCl3 + 6H2O  [Cr(H2O)6]Cl3
• Olovo hromat (PbCrO4) za bojenje stakla, keramike,
čvrstih materijala (žuti i zeleni pigment)
• K2Cr2O7 (kalijum-dihromat) se koristi u industriji
boja, lakova
• PbCrO4·Pb(OH)2 svetlo-crveno (od Pb) za bojenje
tkanina, metala i plastičnih masa
• Ag2CrO4 (mrkocrvene boje), BaCrO4 (svetložute
boje), PbCrO4 (tamnožute boje) se koriste kao
mineralne boje, posebno u industriji stakla i kože
Industrija kože
• Mešavina kalijum-dihromata i natrijum sulfata
• Hrom(III)-aluminat i hrom(III)-sulfat u industriji kože
za povezivanje kolagenih vlakana i za štavljenje kože
Primena kod čoveka
• Sastojak mnogih enzima, spada u mikroelemente
• Olakšava prelazak glukoze iz krvi u ćelije
• Reguliše nivo šećera
• Spušta nivo ukupnog i LDL holesterola u krvi pa
smanjuje rizik od infarkta
• *Nedostatak*- izaziva bolesti transportnog sistema
organa i razvija šećer kod odraslih
• Cr je oligo-element
• U formi pikolinata se koristi za smanjenje
mršavljenje
• Minimum 1mg dnevno
• Suplementacija hromom pomaže u regulisanju
kilograma i dobijanju mišićne mase
Ostalo
• Cr2O3 (u prošlosti) za kalupe za pečenje cigala,
vatrostalne i visoke peći
• Danas se koriste mešavine hroma i
magnezita(MgCO3)
• Za magnetofonske trake i audio kasete
• Hromna i dihromna kiselina za čišćenje stakla
• Nihrom (Ni+20%Cr) ima veliki specifični otpor pa se
koristi u proizvodnji grejnih tela i kablova
• Legura Co,Cr i V se koristi za izdradu hirurških
instrumenata
Primena u hromatografiji
Tečna Gasovita
Tečna Tečno-tečna hromatografija
Gasno-tečna
hromatografija
Čvrsta
Tečno-čvrsta hromatografija
Hromatografija pomoću jonskih
izmenjivača
Hromatografija pomoću molekulskih sita
Gasno-čvrsta
hromatografija
Hromatogragija pomoću
molekulskih sita

Mais conteúdo relacionado

Mais procurados (20)

Zagadjivanje vode
Zagadjivanje vodeZagadjivanje vode
Zagadjivanje vode
 
Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.
 
Gvozdje
Gvozdje Gvozdje
Gvozdje
 
Biocenoza
BiocenozaBiocenoza
Biocenoza
 
O OKSIDIMA
O OKSIDIMAO OKSIDIMA
O OKSIDIMA
 
soli osobine.primena-jd
soli osobine.primena-jdsoli osobine.primena-jd
soli osobine.primena-jd
 
Metali
MetaliMetali
Metali
 
Razdvajanje sastojaka smesa
Razdvajanje sastojaka smesaRazdvajanje sastojaka smesa
Razdvajanje sastojaka smesa
 
Alkeni i alkini
Alkeni i alkini Alkeni i alkini
Alkeni i alkini
 
Prvi srpski ustanak
Prvi srpski ustanakPrvi srpski ustanak
Prvi srpski ustanak
 
Hemija
HemijaHemija
Hemija
 
Azot i njegova jedinjenja
Azot i njegova jedinjenjaAzot i njegova jedinjenja
Azot i njegova jedinjenja
 
Halogeni elementi
Halogeni elementiHalogeni elementi
Halogeni elementi
 
Geološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evolucijiGeološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evoluciji
 
Soli -dobijanje_naziva
Soli  -dobijanje_nazivaSoli  -dobijanje_naziva
Soli -dobijanje_naziva
 
Zemljiste
ZemljisteZemljiste
Zemljiste
 
Odrzivi razvoj
Odrzivi razvojOdrzivi razvoj
Odrzivi razvoj
 
Alkani
AlkaniAlkani
Alkani
 
Ugrožene biljke i životinje u Srbiji
Ugrožene biljke i životinje u SrbijiUgrožene biljke i životinje u Srbiji
Ugrožene biljke i životinje u Srbiji
 
čIste supstance i smeše
čIste supstance i smešečIste supstance i smeše
čIste supstance i smeše
 

Mangan i hrom

  • 1. MANGAN (Mn) i HROM (Cr) Pavle Dujkić i Vuk Anđelković – II8
  • 3. Opšte osobine • Lat. Manganium • Otkriven 1770.-Torbern Bergman • 4.(N) perioda • VII b (7.)grupa 25p+ , 25e- , 30n0 54,9 25 2 8 2 25 [Ar]3d 4s 13
  • 4. Fizička svojstva • Čvrsto agregatno stanje • Srebrnasto-siva boja • Metalni sjaj • Nije sklon koroziji • Velika gustina (=7,4g/cm3) • Srednja temperatura topljenja(1519K)i visoka temperatura ključanja (2334K)
  • 5. Hemijska svojstva • 7 valentnih elektrona • Oksidacioni brojevi:0,+1,+2,+3,+4,+5,+6,+7 • Nerastvoran u vodi • Izotopi: * Mn-55 (100%) • Nereaktivan metal, =1,6
  • 6. Nalaženje • Čini 0,1% zemljine kore,vrlo slabo u elementarnom stanju Dobijanje Mangana • Pirometalurškim procesom iz oksidnih ruda uz redukciono sredstvo (koks ili aluminijum) 3MnO2(s) + 4Al(s)  3Mn(s) + 2Al2O3(s) MnO2(s) + 2C(s)  Mn(s) + 2CO(g)
  • 7.
  • 8. Jedinjenja Mangana • Bazni (MnO),kiseli (Mn2O7) i amfoterni(MnO2) • MnO2-mineral piroluzit,crne boje,amfoteran • MnO-sivo-zelene boje,nerastvorljiv u vodi MnO2 + CO → MnO + CO2 • MnCl2-kristal ružičaste boje,najstabilniji halogenid mangana Mn + 2 HCl → MnCl2 + H2 • MnSO4-kristal bele boje,najstabilnije jedinjenje mangana,rastvorljiv u vodi MnO2 + SO2 → MnSO4
  • 9.
  • 10. • Manganati([MnO4]-) – jedinjenja su zelene boje;stabilna samo sa alkalnim metalima;najznačajniji je K2MnO4 2 MnO2 + 4 KOH + O2 → 2 K2MnO4 + 2 H2O • Permanganati([MnO4]-) – stabilni su u širokom području pH vrednosti rastvora;najznačajniji je KMnO4 3 K2MnO4 + 2 CO2 → 2 KMnO4 + 2 K2CO3 + MnO2 • Permanganova kiselina(HMnO4)
  • 11.
  • 12. Primena mangana • METALURGIJA,INDUSTRIJA BOJA,BIOLOŠKI ZNAČAJ,OSTALO METALURGIJA • 80% zaliha mangana u rudnicima Juzne Afrike • Preostalih 20% u Australiji,Meksiku i ostalim državama • Najčešće se koristi u obliku legura sa gvožđem(legiranje čelika)
  • 13. • Legirani čelici u kojima je sadrzaj mangana veci od 14% koristi se za izradu železničkih šina,valjka,delova mlinova,drobilica
  • 14. • Mangan je ključna komponenta za jeftine nerđajuće čelične formule • Male količine mangana poboljšavaju izdržljivost čelika na visokim temperaturama • Čelik sa 12% mangana koristio se za izradu vojnih kaciga
  • 15. • Mangan se koristi u legurama aluminijuma • Aluminijum sa 1,5% mangana povećava otpornost na rđanje
  • 16. • Aluminijum sa 0,8% do 1,5% mangana koristi se u izradi limenki • Koristi se i u pravljenju kovanica
  • 17. • MnCl2 se koriste za pravljenje cigli,u proizvodnji baterija i za izradu antidetonatora • MnO se koristi u proizvodnji keramičkih elemenata
  • 18. • MnSO4 se koristi u proizvodnji đubriva, proizvodnji staklenih boca i u kožarskoj industrija • MnO2 se koristi za bojenje stakla,u industriji uljanih boja,proizvodnji kiseonika i hlora i kao katalizator za reakciju razlaganja vodonik peroksida
  • 19. • K2MnO4 se koristi kao oksidaciono sredstvo u organskim reakcijama. • KMnO4 se koristi za pročišćavanje vode,kao oksidaciono sredstvo.Razblažen rastvor se koristi kao antiseptik u medicini poznat pod nazivom hiper-mangan,takodje se koristi za dobijanje hlora i kiseonika. • Jedinjenje mangana pod nazivom MMT koristi se kao aditiv za poboljsanje goriva.
  • 20. Biološki značaj • Mangan je vrlo bitan za ljudski organizam, neophodno je unositi ga ishranom 10-20mg dnevno • Mangana ima u kafi,caju,semenkama i zitaricama • U većim količinama mangan je otrovan • Trovanje takođe nastaje udisanjem pare mangana ili prasine oksida (MnO2)
  • 22. Opšte osobine • Lat. Chromium znači boja • Otkriven 1797.- N.L. Vauqellina • 4. (N) perioda • VI b (6.) grupa
  • 23. Fizička svojstva • Čvrsto agregatno stanje • Srebrnasto-bela boja • Metalni sjaj • Velika gustina (=7,51g/cm3) • Visoke temperature topljenja(2130K) i ključanja(2945K)
  • 24. Hemijska svojstva • Ima 6 valentnih elektrona • Oksidacioni br: +2, +3, +4,+5, +6(toksičan) • Najmanje rastvoran od svih metala u vodi • Izotopi: * Cr-52 (83,8%) * Cr-54 (2,35%) * Cr-53 (9,5%) * Cr-50,Cr-51 (<1%) • Nereaktivan metal, pripada d-bloku, =1,6
  • 25. Nalaženje • U zemljinoj kori u količini od 102ppm, vrlo slabo u elementarnom stanju Dobijanje hroma • Pirometalurškim procesom iz oksidnih ruda uz redukciono sredstvo (koks ili aluminijum) Cr2O3(s) + 3C(s)  2Cr(s) + 3CO(g) Cr2O3(s) + 2Al(s)  2Cr(s) + Al2O3(s) • U industriji izdvajanjem iz legura koje se dobijaju redukcijom hromita(ruda Cr) sa koksom(C)
  • 26.
  • 27. Jedinjenja hroma • Kiseo(CrO3), bazan(CrO), amfoteran oksid(Cr2O3), hrom-oksid-peroksid(CrO5) • Cr2O3 u prirodi u obliku eskolaita, dobija se zagrevanjem hrom(III)-hidroksida: 2Cr(OH)3(s)  Cr2O3(s) + 3H2O(l) • CrO3 je kiseli oksid tamnocrvene boje CrO3(s) + H2O(l)  H2CrO4 (aq) hromna kiselina 2CrO3(s) + H2O(l)  H2Cr2O7 (aq) dihromna kiselina
  • 28.
  • 30. • Legure:  Hromit-FeCr2O4 je ferohrom-(Fe+Cr) najrasprostranjenija ruda nihrom-(Ni+Cr) legura-(Co+Cr+V) • U kiseloj sredini rastvor je narandzaste boje(dihromat) • U baznoj sredini rastvor je zute boje(hromat) • Hromne stipse- MCr(SO4)2 x 12H2O
  • 31.
  • 32.
  • 33.
  • 34. Primena hroma • METALURGIJA, BOJE, KOŽA, ČOVEK, OSTALO Metalurgija • Rudnik dijamanata Udačnaja-elementarni hrom • 40% zaliha hroma u rudnicima u Južnoj Africi • 43%-Rusija, Kazahstan, Indija, Turska • Otporan na koroziju, pa se koristi za prevlacenje drugih metala (hromiranje)
  • 35. • Formiranje na vazduhu postojanih karbida metala (MCn) uz dodatke legure nihroma(Ni+Cr) oko 6% • Za oplemenjivanje specijalnih vrsta čelika • Nerđajući čelici- 30% hroma
  • 36. • Za oklopne ploče u vojnoj industriji • Za legure • Za hromiranje metalnih predmeta
  • 37. Boje/pigmenti • Cr2O3 (zelen) za bojenje stakla, keramike i porcelana • Cr(III) soli ljubičaste boje u vodenim rastvorima CrCl3 + 6H2O  [Cr(H2O)6]Cl3 • Olovo hromat (PbCrO4) za bojenje stakla, keramike, čvrstih materijala (žuti i zeleni pigment)
  • 38. • K2Cr2O7 (kalijum-dihromat) se koristi u industriji boja, lakova • PbCrO4·Pb(OH)2 svetlo-crveno (od Pb) za bojenje tkanina, metala i plastičnih masa • Ag2CrO4 (mrkocrvene boje), BaCrO4 (svetložute boje), PbCrO4 (tamnožute boje) se koriste kao mineralne boje, posebno u industriji stakla i kože
  • 39. Industrija kože • Mešavina kalijum-dihromata i natrijum sulfata • Hrom(III)-aluminat i hrom(III)-sulfat u industriji kože za povezivanje kolagenih vlakana i za štavljenje kože
  • 40. Primena kod čoveka • Sastojak mnogih enzima, spada u mikroelemente • Olakšava prelazak glukoze iz krvi u ćelije • Reguliše nivo šećera • Spušta nivo ukupnog i LDL holesterola u krvi pa smanjuje rizik od infarkta
  • 41. • *Nedostatak*- izaziva bolesti transportnog sistema organa i razvija šećer kod odraslih • Cr je oligo-element • U formi pikolinata se koristi za smanjenje mršavljenje • Minimum 1mg dnevno • Suplementacija hromom pomaže u regulisanju kilograma i dobijanju mišićne mase
  • 42. Ostalo • Cr2O3 (u prošlosti) za kalupe za pečenje cigala, vatrostalne i visoke peći • Danas se koriste mešavine hroma i magnezita(MgCO3) • Za magnetofonske trake i audio kasete
  • 43. • Hromna i dihromna kiselina za čišćenje stakla • Nihrom (Ni+20%Cr) ima veliki specifični otpor pa se koristi u proizvodnji grejnih tela i kablova • Legura Co,Cr i V se koristi za izdradu hirurških instrumenata
  • 44. Primena u hromatografiji Tečna Gasovita Tečna Tečno-tečna hromatografija Gasno-tečna hromatografija Čvrsta Tečno-čvrsta hromatografija Hromatografija pomoću jonskih izmenjivača Hromatografija pomoću molekulskih sita Gasno-čvrsta hromatografija Hromatogragija pomoću molekulskih sita