SlideShare uma empresa Scribd logo
1 de 51
Univerzitet u Nišu – Elektronski fakultet u Nišu 
http://gisday.gislab.rs 
organizuje 
Promociju „GIS Dana“ u Srbiji
UNIVERZITET U NIŠU 
ELEKTRONSKI FAKULTET U NIŠU Niš, 19. Novembar 2014. 
GIS vodovoda i kanalizacije u JKP “Naissus” Niš 
Autor: Nebojša Pešić, dipl. inž. građ. 
http://gisday.gislab.rs 
LABORATORIJA ZA RAČUNARSKU GRAFIKU I 
GEOGRAFSKE INFORMACIONE SISTEME
Opšte o JKP “Naissus” 
• Osnovano 1937 od strane grada Niša za obavljanje komunalnih delatnosti 
prečišćavanja i distribucije pitke vode kao i prečišćavanje i odvođenje 
atmosferskih i otpadnih voda na teritoriji grada. 
• Vodosnabdevanje za ~250 000 stanovnika na teritoriji grada Niša 
• Prosečna godišnja proizvodnja vode ~37 000 000 m³ 
(~105 000 m³/dan) 
• Dužina vodovodne mreže 905 km 
(~ 38 000 priključaka / 50187 vodomera) 
• Dužina kanalizacione mreže (atm+fek) ~480 km (12 657 šahtova)
Počeci formiranja GIS-a 
• Prve aktivnosti na izradi Geografskog Informacionog Sistema (GIS) 
1998 – 2000 god. 
- digitalizacija vodovodne mreže na osnovu starih papirnih planova 
- tadašnja sistematizacija poslova u JKP “Naissus” nije predviđala konkretna radna 
mesta i poslove vezane za GIS 
- rad izveden angažovanjem kosultanata sa strane 
- software: MapInfo Professional v5.5 
• 2002 god. prekretnica i početak 
- formiranje tzv. “GIS grupe” (2 inžinjera i 2 tehničara) u okviru službe 
projektovanja čija je isključiva aktivnost prikupljanje, unos i obrada podataka ViK 
koji se mogu predstaviti u GIS-u.
GIS grupa 2003 - 2009 
• Uspešno izvršeni zadaci u ovom periodu u okviru II faze projekta 
rehabilitacije vodovodne mreže u Nišu, Beogradu i Novom Sadu finansiranog 
od strane KfW 
- nabavka opreme za GIS (računari, geodetska Trimble GPS totalna stanica, GIS software, 
ploter A0, ručni Trimble GPS uređaji, GIS terensko vozilo) ~ 70 000 € 
- izrada hidrauličkog modela kompletnog NIVOS-a, zajedno sa Digitalnim Modelom Terena 
grada Niša, 
- priprema projekta Mernih Zona NIVOS-a, 
- GPS snimanje pozicija oko 40 000 vodomera, 
- reorganizacije čitačkih reona inkaso službe, 
• Aktivno učestvovanje u Radnoj Grupi za GIS grada Niša (2008 – 2011)
Formiranje službe SANiN 2010 god. 
• April 2010 : nova sistematizacija radnih mesta u JKP Naissus 
- formiranje potpuno nove Službe za sistemsku analizu NIVOS i NIKAS (SANiN) u 
okviru koje se nalazi i GIS odeljenje ! 
- nova radna mesta: GIS inžinjer, GIS tehničar 
- time se konačno GIS kao tehnologija, nakon 10 godina od prvih koraka na tom 
polju, prvi put zvanično uvodi u organizacionu strukturu JKP „Naissus“ što pokazuje 
da je firma prepoznala njenu važnost u unapređenju poslovnih procesa.
Čemu služi GIS u 
komunalnom 
preduzeću kao što 
je vodovod i 
kanalizacija ?
Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću 
kao što je vodovod i kanalizacija ? 
Kada je vodovodna i kanalizaciona infrastruktura sa pratećim elementima i 
objektima smeštena u dobro formiran GIS postaje izuzetno lako i brzo odgovoriti 
na sledeća pitanja:
Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću 
kao što je vodovod i kanalizacija ? 
- Koliko imamo ukupno kilometara vodovodne/kanalizacione mreže ?
Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću 
kao što je vodovod i kanalizacija ? 
- Koliko imamo ukupno kilometara vodovodne/kanalizacione mreže ?
Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću 
kao što je vodovod i kanalizacija ? 
- Gde tačno nalazi lokacija vodomera sa matičnim/serijskim brojem 0038598 ?
Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću 
kao što je vodovod i kanalizacija ? 
- Prikažimo na mapi samo određene izohipse npr. od 240 do 280 metara?
Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću 
kao što je vodovod i kanalizacija ? 
- Koja je kota terena/kota dna neke kanalizacione šahte i svih kaskada u njoj ?
Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću 
kao što je vodovod i kanalizacija ? 
- Koja je prosečna potrošnja neke oblasti ili zone za određeni mesec/godinu ?
Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću 
kao što je vodovod i kanalizacija ? 
- Prikažimo na tematskoj mapi raspodelu potrošnje po hidrauličkim čvorovima?
Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću 
kao što je vodovod i kanalizacija ? 
- Koji ventil treba zatvoriti da bi izolovali određeni objekat/ulicu/deo grada?
Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću 
kao što je vodovod i kanalizacija ? 
- Prikazati kretanje otpadne vode kroz kanalizaciju ?
Da, sve ove odgovore je moguće dobiti uz pomoć GIS-a ! 
Nema potezanja za štampanim papirima, situacionim planovima ili 
traženjem projektne dokumentacije u arhivi tj. mukotrpnog prikupljanja 
podataka. Dovoljno je imati : 
- računar sa instaliranom GIS aplikacijom, 
- pristup lokalnoj računarskoj mreži i podacima 
- i ono što je najbitnije u svemu ...
Ali kako ovo pretvoriti ...
Ali kako ovo pretvoriti ...
... u ovo ?
Kako smo 
stvarali GIS ?
Kako smo stvarali GIS 
• Kreiranje centralne baze planova i karata (rasterskih podloga) 
Skeniranje: 
- starih planova ViK mreže,
Kako smo stvarali GIS 
• Kreiranje centralne baze planova i karata (rasterskih podloga) 
Skeniranje: 
- starih planova ViK mreže,
Kako smo stvarali GIS 
• Kreiranje centralne baze planova i karata (rasterskih podloga) 
Skeniranje: 
- starih planova ViK mreže, 
- katastarskih podloga 1989, 
- topografske karte, 
- geodetske situacije, 
- projekti izvedenog stanja,
Kako smo stvarali GIS 
• Kreiranje centralne baze planova i karata (rasterskih podloga) 
Skeniranje: 
- starih planova ViK mreže, 
- katastarskih podloga 1989, 
- topografske karte, 
- geodetske situacije, 
- projekti izvedenog stanja,
Kako smo stvarali GIS 
• Kreiranje centralne baze planova i karata (rasterskih podloga) 
Skeniranje: 
- starih planova ViK mreže, 
- katastarskih podloga 1989, 
- topografske karte, 
- geodetske situacije, 
- projekti izvedenog stanja 
Georeferenciranje: 
- Državni koord. sistem: Gauss-Krüger, 7. zona, Bessel 
- Autodesk Map 6 / Raster Design + MapInfo Professional
Kako smo stvarali GIS 
• Kreiranje centralne baze planova i karata (rasterskih podloga) 
- Sve skenirane podloge su bile u raw .TIF formatu 
- U drugom prolazu izvršena je kompresija 
u .ECW kako zbog smanjenja veličine fajlova 
ali i zbog izuzetne brzine prikaza u desktop 
softveru (ECW je optimizovan za prikaz kolor 
satelitskih i ortofoto snimaka).
Kako smo stvarali GIS 
• Kreiranje centralne baze planova i karata (rasterskih podloga) 
- Radi lakšeg manipulisanja podlogama 
(više od 900 planova), oni su hijerarhijski 
uređeni, po folderima koji su razvrstani 
po razmeri i tipu. 
- Imena podloga su sistematizovana: 
i napravljeni su tzv. setovi podloga 
(mosaic/seamless)
Kako smo stvarali GIS 
• Kreiranje centralne baze planova i karata (rasterskih podloga) 
Mreža georeferenciranih podloga preklopljena sa vodovodnom mrežom
Kako smo stvarali GIS 
• Kreiranje baze podataka – digitalizacija elemenata ViK mreže 
• Sledeća faza bila je izrada vektorske baze podataka, odnosno digitalizacija 
elemenata vodovodne i kanalizacione mreže 
• Elementi su uglavnom digitalizovani sa starih postojećih papirnih podloga i 
situacija, a jedan deo je iscrtan pomoću snimljenih koordinata dobijenih od 
Geodetske službe 
• Objekti su organizovani u slojeve (layere), sa 
definisanim simbolima i pratećim tabelama sa 
odgovarajućim atributima
Kako smo stvarali GIS 
• Kreiranje baze podataka – digitalizacija elemenata ViK mreže 
• Radi lakseg korišćenja podataka, formirani su radni prostori sa hijerarhijski 
organizovanim podacima i odgovarajućim podlogama: 
NIVOS.wor – za vodovodnu infrastukturu i 
NIKAS.wor – za kanalizacionu infratukturu
Kako smo stvarali GIS 
• Jedan od glavnih rezultata uvođenja GIS-a je unapređen i olakšan 
rad u službi priključaka, izdavanja uslova i saglasnosti, geodetskoj 
službi kao i službe za monitoring i detekciju kvarova
Kako smo stvarali GIS 
• Priprema ulaznih podataka za hidraulički model NIVOS-a 
• Posle digitalizacije cevovoda i pratećih elemenata vodovodne mreže u GIS-u 
završen je prvi neophodni korak ka formiranju ulaznih podataka za hidraulički 
model NIVOS-a. 
• 2004 god. je u okviru 2. faze KfW programa nabavljen softver za hidrauličko 
modeliranje “NESEI” Austrijske kompanije SETEC 
• GIS je korišćen kao glavni alat za određivanje kota čvorova i čvorne potrošnje
Kako smo stvarali GIS 
• Priprema ulaznih podataka za hidraulički model NIVOS-a 
• Digitalni Model Terena 
• GIS grupa je za par meseci završila digitalizaciju visinske predstave terena na 
osnovu katastarskih podloga iz 1989 god. i formirala prvi Digitalni Model Terena 
(DTM) uže teritorije grada Niša. DTM je iz kasnije iz GIS-a veoma lako preveden u 
format koji je softver za hidraulički model mogao da iskoristi i na osnovu njega 
automatski sračuna kote čvorova. 
• 3D vizuelizacija predstave terena 
grada Niša izrađena u GIS-u 
koja je korišćena kao podloga za 
proračun kota čvorova 
u hidrauličkom modelu 
(dodati su vodovodna mreža, 
rezervoari, pumpne stanice)
Kako smo stvarali GIS 
• Priprema ulaznih podataka za hidraulički model NIVOS-a 
• Čvorne potrošnje 
• Na osnovu kombinovane analize podataka unešenih u GIS i baze očitane 
potrošnje, definisane su potrošnje za svaki čvor u sistemu i one su unete u 
hidraulički model.
Kako smo stvarali GIS 
• Terensko prikupljanje podataka – georeferenciranje vodomera 
• U početku je vršeno ručno ucrtavanje na odštampanim mapama 
• 2003. god je kupljen prvi GPS uređaj (Trimble GeoXT CE Handheld, tačnosti 30-80cm, 
i njime je za 2 godine snimljeno oko 8.000 vodomerskih mesta. 
• Početkom 2005.god. je kupljeno još 5 GPS uređaja (Trimble Recon) pomoću kojih je u 
organizovanoj akciji 6 timova do kraja 2006.god. snimljeno još 24.000 vodomera 
• Za preciznija geodetska snimanja krajem 2005. god. nabavljen je i geodetski GPS - 
Rover R8 GNSS
Kako smo stvarali GIS 
• Nabavka terenskog GIS vozila iz donacija KfW za potrebe 
prikupljanja i ažuriranja podataka sa terena 
• Zahvaljujući donaciji KFW-a 2006 godine su obezbeđena sredstva za nabavku 
specijalnog terenskog vozila za GIS 
• Nabavka ovakvog vozila u velikoj meri je olaksala rad na terenskom prikupljanju 
podataka za GIS i proveri tačnosti postojeće baze podataka o vodovodnoj i 
kanalizacionoj mreži 
• Osim redovnih aktivnosti na prikupljanju terenskih podataka za GIS, terenska ekipa 
GIS je i pomagala tehničkom sektoru i proizvodnji vode uvek kada bi se za tim ukazala 
potreba (vanredne aktivnosti).
Kako smo stvarali GIS 
• Uvoz Orto-foto snimaka grada Niša iz 2006 god. 
• 2006 godine izvršeno je avionsko snimanje teritorije grada Niša radi izrade orto foto 
snimaka. Gradska komunalna preduzeća su dobila snimke na korišćenje početkom 
2007 godine. 
• 2585 .TIF fajlova od 71.5 MB = 180 GB 
• Konverzija u .ECW 
• Naprevljen novi mosaic/seamless 
i izvršeno spajanje 49 TIF fajla u jedan 
• 71 fajl = 10.8 GB
Kako smo stvarali GIS 
• Aktivno GPS snimanje novih priključaka na sistem. 
• Zahvaljujući zajedničkoj saradnji GIS grupe i Službe priključaka od 2006. godine se 
vrši redovno snimanje vodomera i priključaka novih korisnika. 
• Od tada pa do danas je snimljeno oko 5000 novih vodomera sa priključnim vezama.
Gde smo sada ?
Gde smo sada ? 
• Prelazak na RDBMS – MS SQL 2008. 
• U cilju centralizovanog prikupljanja podataka, aplikativne kontrole 
ispravnosti unosa, praćenja kvaliteta i dinamike rada u GIS službi, 
pristupilo se traženju softverskog rešenja za centralizovan unos 
prostornih podataka. 
• 2009 godine je izašao MapInfo Professional v10 koji uveo 
podršku za Microsoft SQL Server 2008. SQL Server 2008 prvi 
put uvodi ‘spatial’ (prostorni) tip podataka. To znači da je pored 
klasičnih podataka sada moguće u bazi čuvati i podatke koji 
predstavljaju geometrijske objekte (tačke, linije, poligoni) tj. 
osnovne elemente koji čine GIS. 
• Kako je Microsoft SQL Server 2008 zvanična korporativna baza 
podataka koja se koristi u JKP „Naissus“, izbor je bio jednostavan. 
Odlučeno je da se razvije novo GIS rešenje čija će osnovna 
desktop aplikacija na klijentskoj strani biti MapInfo Professional 
10, a na serverskoj strani Microsoft SQL Server 2008.
Gde smo sada ? 
• Kreiranje MapBasic aplikacije za prilagođavanje MapInfo-a 
potrebama korisnika JKP „Naisus“ 
• Vrlo česta situacija kod gotovih desktop GIS softverskih rešenja je da ono ne 
podržava specifične potrebe korisnika. 
• To je rešeno kreiranjem prve MapBasic korisničke aplikacije. MapBasic je 
programski jezik koji omogućava proširivanje funkcionalnosti MapInfo Professional 
kreiranjem dodatnih alata, funkcija itd. 
• Pored toga što je korisnička aplikacija 
napravljena za lakšu autorizaciju korisnika 
i manipulaciju sa tabelama (lejerima) na 
serveru, sadržala je i prve alate koji su 
prilagođeni radu službi u JKP „Naisus“ 
(projektovanje, analiza potrošnje, 
pretraga vodomerskih mesta, itd.).
Gde smo sada ?
Gde smo sada ?
Gde smo sada ? 
• JKP "Naissus" GIS v1.0
Gde smo sada ? 
• JKP "Naissus" GIS v1.0
Gde smo sada ? 
• Web GIS aplikacija uz pomoć Free Open Source GIS rešenja 
• U toku je eksperimentalana faza uvođenja online alata za prikazivanje prostornih 
informacija preko Interneta i lokalnih računarskih mreža - Web GIS-a 
• Prednosti Web GIS nad tradicionalnim desktop GIS aplikacijama: 
- Jednostavna upotreba 
- Globalna dostupnost 
- Lakoća ažuriranja 
- Dostupnost na različitim računarskim operativnim sistemima 
- Znatno manja cena ulaganja
Gde smo sada ? 
• Web GIS aplikacija uz pomoć Free Open Source GIS rešenja
Gde smo sada ? 
• Web GIS aplikacija uz pomoć Free Open Source GIS rešenja
GIS vodovoda i kanalizacije u JKP "Naissus", Niš

Mais conteúdo relacionado

Mais procurados

Plan Hidráulico de Rosario
Plan Hidráulico de RosarioPlan Hidráulico de Rosario
Plan Hidráulico de RosarioOscar Negrelli
 
Urban planning in Curitiba
Urban planning in CuritibaUrban planning in Curitiba
Urban planning in CuritibaLucie Baron
 
Bassem Abou Antoun - Architecture Student Portfolio
Bassem Abou Antoun - Architecture Student PortfolioBassem Abou Antoun - Architecture Student Portfolio
Bassem Abou Antoun - Architecture Student PortfolioBassem Abou Antoun
 
Urban design and form as functions of cultural identity
Urban design and form as functions of cultural identityUrban design and form as functions of cultural identity
Urban design and form as functions of cultural identitymolsonphd
 
Conjunto habitacional jardim edite
Conjunto habitacional jardim edite Conjunto habitacional jardim edite
Conjunto habitacional jardim edite Lúrian Sodré
 
Tony garnier e a cidade industrial
Tony garnier e a cidade industrialTony garnier e a cidade industrial
Tony garnier e a cidade industrialMarcia Rodrigues
 
Renaissance Powerpoint
Renaissance PowerpointRenaissance Powerpoint
Renaissance Powerpointwojo1177
 
Redesigning Cities and Public Space for InnovativeMobility System
Redesigning Cities and Public Space for InnovativeMobility SystemRedesigning Cities and Public Space for InnovativeMobility System
Redesigning Cities and Public Space for InnovativeMobility SystemDewan Masud Karim, P.Eng., PTOE
 
TORTONA 37 - Estudo de Caso
TORTONA 37 -  Estudo de CasoTORTONA 37 -  Estudo de Caso
TORTONA 37 - Estudo de CasoMilena Brunetti
 
Curitiba, Brazil
Curitiba, BrazilCuritiba, Brazil
Curitiba, BrazilRick Bailey
 
Image of Chawk Bazar an Analysis from Physical and Socio Economic Perspectives
Image of Chawk Bazar an Analysis from Physical and Socio Economic PerspectivesImage of Chawk Bazar an Analysis from Physical and Socio Economic Perspectives
Image of Chawk Bazar an Analysis from Physical and Socio Economic PerspectivesShahadat Hossain Shakil
 
Vienna - Affordable and Inclusive Greatness
Vienna - Affordable and Inclusive GreatnessVienna - Affordable and Inclusive Greatness
Vienna - Affordable and Inclusive GreatnessAndreas Lindinger
 

Mais procurados (20)

Plan Hidráulico de Rosario
Plan Hidráulico de RosarioPlan Hidráulico de Rosario
Plan Hidráulico de Rosario
 
Urban planning in Curitiba
Urban planning in CuritibaUrban planning in Curitiba
Urban planning in Curitiba
 
Bassem Abou Antoun - Architecture Student Portfolio
Bassem Abou Antoun - Architecture Student PortfolioBassem Abou Antoun - Architecture Student Portfolio
Bassem Abou Antoun - Architecture Student Portfolio
 
Urban design and form as functions of cultural identity
Urban design and form as functions of cultural identityUrban design and form as functions of cultural identity
Urban design and form as functions of cultural identity
 
Conjunto habitacional jardim edite
Conjunto habitacional jardim edite Conjunto habitacional jardim edite
Conjunto habitacional jardim edite
 
Unlock Bengaluru 2017: Co-creating Walkable Cities
Unlock Bengaluru 2017: Co-creating Walkable CitiesUnlock Bengaluru 2017: Co-creating Walkable Cities
Unlock Bengaluru 2017: Co-creating Walkable Cities
 
Tony garnier e a cidade industrial
Tony garnier e a cidade industrialTony garnier e a cidade industrial
Tony garnier e a cidade industrial
 
Analise de terrenos
Analise de terrenosAnalise de terrenos
Analise de terrenos
 
3.1_DOCUMENTING THE CITY.pdf
3.1_DOCUMENTING THE CITY.pdf3.1_DOCUMENTING THE CITY.pdf
3.1_DOCUMENTING THE CITY.pdf
 
Renaissance Powerpoint
Renaissance PowerpointRenaissance Powerpoint
Renaissance Powerpoint
 
Contemporary Urban Design
Contemporary Urban DesignContemporary Urban Design
Contemporary Urban Design
 
Redesigning Cities and Public Space for InnovativeMobility System
Redesigning Cities and Public Space for InnovativeMobility SystemRedesigning Cities and Public Space for InnovativeMobility System
Redesigning Cities and Public Space for InnovativeMobility System
 
TORTONA 37 - Estudo de Caso
TORTONA 37 -  Estudo de CasoTORTONA 37 -  Estudo de Caso
TORTONA 37 - Estudo de Caso
 
Curitiba, Brazil
Curitiba, BrazilCuritiba, Brazil
Curitiba, Brazil
 
The Best Practice of Urban Regeneration for Declined Neighborhood in Korea - ...
The Best Practice of Urban Regeneration for Declined Neighborhood in Korea - ...The Best Practice of Urban Regeneration for Declined Neighborhood in Korea - ...
The Best Practice of Urban Regeneration for Declined Neighborhood in Korea - ...
 
Image of Chawk Bazar an Analysis from Physical and Socio Economic Perspectives
Image of Chawk Bazar an Analysis from Physical and Socio Economic PerspectivesImage of Chawk Bazar an Analysis from Physical and Socio Economic Perspectives
Image of Chawk Bazar an Analysis from Physical and Socio Economic Perspectives
 
CONJUNTO HABITACIONAL PEDREGULHO
CONJUNTO HABITACIONAL PEDREGULHOCONJUNTO HABITACIONAL PEDREGULHO
CONJUNTO HABITACIONAL PEDREGULHO
 
Aula 7 - Tássia Regino
Aula 7 - Tássia ReginoAula 7 - Tássia Regino
Aula 7 - Tássia Regino
 
Vienna - Affordable and Inclusive Greatness
Vienna - Affordable and Inclusive GreatnessVienna - Affordable and Inclusive Greatness
Vienna - Affordable and Inclusive Greatness
 
Urban Open spaces
Urban Open spacesUrban Open spaces
Urban Open spaces
 

GIS vodovoda i kanalizacije u JKP "Naissus", Niš

  • 1. Univerzitet u Nišu – Elektronski fakultet u Nišu http://gisday.gislab.rs organizuje Promociju „GIS Dana“ u Srbiji
  • 2. UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET U NIŠU Niš, 19. Novembar 2014. GIS vodovoda i kanalizacije u JKP “Naissus” Niš Autor: Nebojša Pešić, dipl. inž. građ. http://gisday.gislab.rs LABORATORIJA ZA RAČUNARSKU GRAFIKU I GEOGRAFSKE INFORMACIONE SISTEME
  • 3. Opšte o JKP “Naissus” • Osnovano 1937 od strane grada Niša za obavljanje komunalnih delatnosti prečišćavanja i distribucije pitke vode kao i prečišćavanje i odvođenje atmosferskih i otpadnih voda na teritoriji grada. • Vodosnabdevanje za ~250 000 stanovnika na teritoriji grada Niša • Prosečna godišnja proizvodnja vode ~37 000 000 m³ (~105 000 m³/dan) • Dužina vodovodne mreže 905 km (~ 38 000 priključaka / 50187 vodomera) • Dužina kanalizacione mreže (atm+fek) ~480 km (12 657 šahtova)
  • 4. Počeci formiranja GIS-a • Prve aktivnosti na izradi Geografskog Informacionog Sistema (GIS) 1998 – 2000 god. - digitalizacija vodovodne mreže na osnovu starih papirnih planova - tadašnja sistematizacija poslova u JKP “Naissus” nije predviđala konkretna radna mesta i poslove vezane za GIS - rad izveden angažovanjem kosultanata sa strane - software: MapInfo Professional v5.5 • 2002 god. prekretnica i početak - formiranje tzv. “GIS grupe” (2 inžinjera i 2 tehničara) u okviru službe projektovanja čija je isključiva aktivnost prikupljanje, unos i obrada podataka ViK koji se mogu predstaviti u GIS-u.
  • 5. GIS grupa 2003 - 2009 • Uspešno izvršeni zadaci u ovom periodu u okviru II faze projekta rehabilitacije vodovodne mreže u Nišu, Beogradu i Novom Sadu finansiranog od strane KfW - nabavka opreme za GIS (računari, geodetska Trimble GPS totalna stanica, GIS software, ploter A0, ručni Trimble GPS uređaji, GIS terensko vozilo) ~ 70 000 € - izrada hidrauličkog modela kompletnog NIVOS-a, zajedno sa Digitalnim Modelom Terena grada Niša, - priprema projekta Mernih Zona NIVOS-a, - GPS snimanje pozicija oko 40 000 vodomera, - reorganizacije čitačkih reona inkaso službe, • Aktivno učestvovanje u Radnoj Grupi za GIS grada Niša (2008 – 2011)
  • 6. Formiranje službe SANiN 2010 god. • April 2010 : nova sistematizacija radnih mesta u JKP Naissus - formiranje potpuno nove Službe za sistemsku analizu NIVOS i NIKAS (SANiN) u okviru koje se nalazi i GIS odeljenje ! - nova radna mesta: GIS inžinjer, GIS tehničar - time se konačno GIS kao tehnologija, nakon 10 godina od prvih koraka na tom polju, prvi put zvanično uvodi u organizacionu strukturu JKP „Naissus“ što pokazuje da je firma prepoznala njenu važnost u unapređenju poslovnih procesa.
  • 7. Čemu služi GIS u komunalnom preduzeću kao što je vodovod i kanalizacija ?
  • 8. Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću kao što je vodovod i kanalizacija ? Kada je vodovodna i kanalizaciona infrastruktura sa pratećim elementima i objektima smeštena u dobro formiran GIS postaje izuzetno lako i brzo odgovoriti na sledeća pitanja:
  • 9. Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću kao što je vodovod i kanalizacija ? - Koliko imamo ukupno kilometara vodovodne/kanalizacione mreže ?
  • 10. Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću kao što je vodovod i kanalizacija ? - Koliko imamo ukupno kilometara vodovodne/kanalizacione mreže ?
  • 11. Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću kao što je vodovod i kanalizacija ? - Gde tačno nalazi lokacija vodomera sa matičnim/serijskim brojem 0038598 ?
  • 12. Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću kao što je vodovod i kanalizacija ? - Prikažimo na mapi samo određene izohipse npr. od 240 do 280 metara?
  • 13. Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću kao što je vodovod i kanalizacija ? - Koja je kota terena/kota dna neke kanalizacione šahte i svih kaskada u njoj ?
  • 14. Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću kao što je vodovod i kanalizacija ? - Koja je prosečna potrošnja neke oblasti ili zone za određeni mesec/godinu ?
  • 15. Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću kao što je vodovod i kanalizacija ? - Prikažimo na tematskoj mapi raspodelu potrošnje po hidrauličkim čvorovima?
  • 16. Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću kao što je vodovod i kanalizacija ? - Koji ventil treba zatvoriti da bi izolovali određeni objekat/ulicu/deo grada?
  • 17. Čemu GIS služi u komunalnom preduzeću kao što je vodovod i kanalizacija ? - Prikazati kretanje otpadne vode kroz kanalizaciju ?
  • 18. Da, sve ove odgovore je moguće dobiti uz pomoć GIS-a ! Nema potezanja za štampanim papirima, situacionim planovima ili traženjem projektne dokumentacije u arhivi tj. mukotrpnog prikupljanja podataka. Dovoljno je imati : - računar sa instaliranom GIS aplikacijom, - pristup lokalnoj računarskoj mreži i podacima - i ono što je najbitnije u svemu ...
  • 19. Ali kako ovo pretvoriti ...
  • 20. Ali kako ovo pretvoriti ...
  • 23. Kako smo stvarali GIS • Kreiranje centralne baze planova i karata (rasterskih podloga) Skeniranje: - starih planova ViK mreže,
  • 24. Kako smo stvarali GIS • Kreiranje centralne baze planova i karata (rasterskih podloga) Skeniranje: - starih planova ViK mreže,
  • 25. Kako smo stvarali GIS • Kreiranje centralne baze planova i karata (rasterskih podloga) Skeniranje: - starih planova ViK mreže, - katastarskih podloga 1989, - topografske karte, - geodetske situacije, - projekti izvedenog stanja,
  • 26. Kako smo stvarali GIS • Kreiranje centralne baze planova i karata (rasterskih podloga) Skeniranje: - starih planova ViK mreže, - katastarskih podloga 1989, - topografske karte, - geodetske situacije, - projekti izvedenog stanja,
  • 27. Kako smo stvarali GIS • Kreiranje centralne baze planova i karata (rasterskih podloga) Skeniranje: - starih planova ViK mreže, - katastarskih podloga 1989, - topografske karte, - geodetske situacije, - projekti izvedenog stanja Georeferenciranje: - Državni koord. sistem: Gauss-Krüger, 7. zona, Bessel - Autodesk Map 6 / Raster Design + MapInfo Professional
  • 28. Kako smo stvarali GIS • Kreiranje centralne baze planova i karata (rasterskih podloga) - Sve skenirane podloge su bile u raw .TIF formatu - U drugom prolazu izvršena je kompresija u .ECW kako zbog smanjenja veličine fajlova ali i zbog izuzetne brzine prikaza u desktop softveru (ECW je optimizovan za prikaz kolor satelitskih i ortofoto snimaka).
  • 29. Kako smo stvarali GIS • Kreiranje centralne baze planova i karata (rasterskih podloga) - Radi lakšeg manipulisanja podlogama (više od 900 planova), oni su hijerarhijski uređeni, po folderima koji su razvrstani po razmeri i tipu. - Imena podloga su sistematizovana: i napravljeni su tzv. setovi podloga (mosaic/seamless)
  • 30. Kako smo stvarali GIS • Kreiranje centralne baze planova i karata (rasterskih podloga) Mreža georeferenciranih podloga preklopljena sa vodovodnom mrežom
  • 31. Kako smo stvarali GIS • Kreiranje baze podataka – digitalizacija elemenata ViK mreže • Sledeća faza bila je izrada vektorske baze podataka, odnosno digitalizacija elemenata vodovodne i kanalizacione mreže • Elementi su uglavnom digitalizovani sa starih postojećih papirnih podloga i situacija, a jedan deo je iscrtan pomoću snimljenih koordinata dobijenih od Geodetske službe • Objekti su organizovani u slojeve (layere), sa definisanim simbolima i pratećim tabelama sa odgovarajućim atributima
  • 32. Kako smo stvarali GIS • Kreiranje baze podataka – digitalizacija elemenata ViK mreže • Radi lakseg korišćenja podataka, formirani su radni prostori sa hijerarhijski organizovanim podacima i odgovarajućim podlogama: NIVOS.wor – za vodovodnu infrastukturu i NIKAS.wor – za kanalizacionu infratukturu
  • 33. Kako smo stvarali GIS • Jedan od glavnih rezultata uvođenja GIS-a je unapređen i olakšan rad u službi priključaka, izdavanja uslova i saglasnosti, geodetskoj službi kao i službe za monitoring i detekciju kvarova
  • 34. Kako smo stvarali GIS • Priprema ulaznih podataka za hidraulički model NIVOS-a • Posle digitalizacije cevovoda i pratećih elemenata vodovodne mreže u GIS-u završen je prvi neophodni korak ka formiranju ulaznih podataka za hidraulički model NIVOS-a. • 2004 god. je u okviru 2. faze KfW programa nabavljen softver za hidrauličko modeliranje “NESEI” Austrijske kompanije SETEC • GIS je korišćen kao glavni alat za određivanje kota čvorova i čvorne potrošnje
  • 35. Kako smo stvarali GIS • Priprema ulaznih podataka za hidraulički model NIVOS-a • Digitalni Model Terena • GIS grupa je za par meseci završila digitalizaciju visinske predstave terena na osnovu katastarskih podloga iz 1989 god. i formirala prvi Digitalni Model Terena (DTM) uže teritorije grada Niša. DTM je iz kasnije iz GIS-a veoma lako preveden u format koji je softver za hidraulički model mogao da iskoristi i na osnovu njega automatski sračuna kote čvorova. • 3D vizuelizacija predstave terena grada Niša izrađena u GIS-u koja je korišćena kao podloga za proračun kota čvorova u hidrauličkom modelu (dodati su vodovodna mreža, rezervoari, pumpne stanice)
  • 36. Kako smo stvarali GIS • Priprema ulaznih podataka za hidraulički model NIVOS-a • Čvorne potrošnje • Na osnovu kombinovane analize podataka unešenih u GIS i baze očitane potrošnje, definisane su potrošnje za svaki čvor u sistemu i one su unete u hidraulički model.
  • 37. Kako smo stvarali GIS • Terensko prikupljanje podataka – georeferenciranje vodomera • U početku je vršeno ručno ucrtavanje na odštampanim mapama • 2003. god je kupljen prvi GPS uređaj (Trimble GeoXT CE Handheld, tačnosti 30-80cm, i njime je za 2 godine snimljeno oko 8.000 vodomerskih mesta. • Početkom 2005.god. je kupljeno još 5 GPS uređaja (Trimble Recon) pomoću kojih je u organizovanoj akciji 6 timova do kraja 2006.god. snimljeno još 24.000 vodomera • Za preciznija geodetska snimanja krajem 2005. god. nabavljen je i geodetski GPS - Rover R8 GNSS
  • 38. Kako smo stvarali GIS • Nabavka terenskog GIS vozila iz donacija KfW za potrebe prikupljanja i ažuriranja podataka sa terena • Zahvaljujući donaciji KFW-a 2006 godine su obezbeđena sredstva za nabavku specijalnog terenskog vozila za GIS • Nabavka ovakvog vozila u velikoj meri je olaksala rad na terenskom prikupljanju podataka za GIS i proveri tačnosti postojeće baze podataka o vodovodnoj i kanalizacionoj mreži • Osim redovnih aktivnosti na prikupljanju terenskih podataka za GIS, terenska ekipa GIS je i pomagala tehničkom sektoru i proizvodnji vode uvek kada bi se za tim ukazala potreba (vanredne aktivnosti).
  • 39. Kako smo stvarali GIS • Uvoz Orto-foto snimaka grada Niša iz 2006 god. • 2006 godine izvršeno je avionsko snimanje teritorije grada Niša radi izrade orto foto snimaka. Gradska komunalna preduzeća su dobila snimke na korišćenje početkom 2007 godine. • 2585 .TIF fajlova od 71.5 MB = 180 GB • Konverzija u .ECW • Naprevljen novi mosaic/seamless i izvršeno spajanje 49 TIF fajla u jedan • 71 fajl = 10.8 GB
  • 40. Kako smo stvarali GIS • Aktivno GPS snimanje novih priključaka na sistem. • Zahvaljujući zajedničkoj saradnji GIS grupe i Službe priključaka od 2006. godine se vrši redovno snimanje vodomera i priključaka novih korisnika. • Od tada pa do danas je snimljeno oko 5000 novih vodomera sa priključnim vezama.
  • 42. Gde smo sada ? • Prelazak na RDBMS – MS SQL 2008. • U cilju centralizovanog prikupljanja podataka, aplikativne kontrole ispravnosti unosa, praćenja kvaliteta i dinamike rada u GIS službi, pristupilo se traženju softverskog rešenja za centralizovan unos prostornih podataka. • 2009 godine je izašao MapInfo Professional v10 koji uveo podršku za Microsoft SQL Server 2008. SQL Server 2008 prvi put uvodi ‘spatial’ (prostorni) tip podataka. To znači da je pored klasičnih podataka sada moguće u bazi čuvati i podatke koji predstavljaju geometrijske objekte (tačke, linije, poligoni) tj. osnovne elemente koji čine GIS. • Kako je Microsoft SQL Server 2008 zvanična korporativna baza podataka koja se koristi u JKP „Naissus“, izbor je bio jednostavan. Odlučeno je da se razvije novo GIS rešenje čija će osnovna desktop aplikacija na klijentskoj strani biti MapInfo Professional 10, a na serverskoj strani Microsoft SQL Server 2008.
  • 43. Gde smo sada ? • Kreiranje MapBasic aplikacije za prilagođavanje MapInfo-a potrebama korisnika JKP „Naisus“ • Vrlo česta situacija kod gotovih desktop GIS softverskih rešenja je da ono ne podržava specifične potrebe korisnika. • To je rešeno kreiranjem prve MapBasic korisničke aplikacije. MapBasic je programski jezik koji omogućava proširivanje funkcionalnosti MapInfo Professional kreiranjem dodatnih alata, funkcija itd. • Pored toga što je korisnička aplikacija napravljena za lakšu autorizaciju korisnika i manipulaciju sa tabelama (lejerima) na serveru, sadržala je i prve alate koji su prilagođeni radu službi u JKP „Naisus“ (projektovanje, analiza potrošnje, pretraga vodomerskih mesta, itd.).
  • 46. Gde smo sada ? • JKP "Naissus" GIS v1.0
  • 47. Gde smo sada ? • JKP "Naissus" GIS v1.0
  • 48. Gde smo sada ? • Web GIS aplikacija uz pomoć Free Open Source GIS rešenja • U toku je eksperimentalana faza uvođenja online alata za prikazivanje prostornih informacija preko Interneta i lokalnih računarskih mreža - Web GIS-a • Prednosti Web GIS nad tradicionalnim desktop GIS aplikacijama: - Jednostavna upotreba - Globalna dostupnost - Lakoća ažuriranja - Dostupnost na različitim računarskim operativnim sistemima - Znatno manja cena ulaganja
  • 49. Gde smo sada ? • Web GIS aplikacija uz pomoć Free Open Source GIS rešenja
  • 50. Gde smo sada ? • Web GIS aplikacija uz pomoć Free Open Source GIS rešenja