Prezentacija je rađena na temu Rekreativni turizam u Bosni i Hercegovini. Sadrži osnovne informacije o turizmu i turistima, sportsko-rekreativnom turizmu, sportsko-rekreativnoj ponudi u turizmu, kao i o razvoju sportsko-rekreativnog turizma u Bosni i Hercegovini.

1. Srednja ugostiteljsko-turistička škola, Sarajevo
Rekreativni turizam u
Bosni i Hercegovini
MATURSKI RAD
Mentor: Prof. Selma Jusić
Sarajevo, juni 2015.
Učenik: Mirza Karić

2. Sadržaj
1. UVOD
2. TURIZAM I TURISTA
3. SPORTSKO-REKREATIVNI TURIZAM
4. SPORTSKO-REKREATIVNA PONUDA U TURIZMU
5. RAZVOJ SPORTSKO-REKREATIVNOG TURIZMA U BiH
6. ZAKLJUČAK
7. LITERATURA

3. 1. UVOD
 Sportska rekreacija i turizam - masovne društveno-
ekonomske pojave
 Sportska rekreacija s brojnim sadržajima osnovna je poluga
aktivnog odmora u turizmu.
 Danas se smatra kako je “rekreacija osnovna turistička
potreba”.
 Sadržaje i oblike rekreacije turist bira prema vlastitoj želji,
potrebi i mogućnostima.

4.  Cilj ovog rada jeste ukazati na razvoj i mogućnosti sportske
rekreacije u turizmu Bosne i Hercegovine
1. UVOD
 Sportska rekreacija i
turizam doživljavaju
ekspanziju zbog sve
većeg interesa turista

5. 2. TURIZAM I TURISTA
 Svrha ovog poglavlja jeste definirati, objasniti i upoznati Vas
sa pojmom turizma i turiste, te njihovim osnovnim
karakteristikama.

6. 2.1. Pojam turizma
 “Turizam je skup odnosa i pojava koje proizilaze iz putovanja i
boravka posjetitelja u nekom mjestu, ako se tim boravkom ne
zasniva stalno prebivalište i ako s tim boravkom nije povezana
nikakva privredna djelatnost”. (Hunziker i Krapf, 1942.)

7.  Turizam - najbrže rastuća i jedna od najprofitabilnijih
industrija u svijetu
 Pojam potiče od eng. riječi “the tour“ i “to tour“ koje znače
izlet, ekskurzija, putovanje.
 Turizam je društvena, ali i privredna pojava, čiji se razvoj
temelji na potrebama ljudi za odmorom, rekreacijom,
zabavom i sl.
2.1. Pojam turizma

8. 2.2. Karakteristike turizma
1. Turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka
u turističkim destinacijama (što uključuje i sudjelovanje u
različitim aktivnostima u turističkoj destinaciji)
2. Putovanje i boravak mora se odvijati izvan uobičajene sredine u
kojoj se osoba inače kreće, živi i radi, pa tako turizam inicira neke
nove aktivnosti koje osobe ne prakticiraju u prebivalištu

9. 3. Privremeni boravak u turističkoj destinaciji znači da se
turizam zasniva na dvosmjernom - kružnom putovanju
(prebivalište-turističko odredište-prebivalište) koje ima definiran
vremenski interval u kojem se odvija (ne duži od 12 mjeseci)
4. Svrha turističkog putovanja nikad se ne veže uz stalni boravak
u destinaciji i/ili uz zapošljavanje
5. U turističkoj destinaciji turisti troše, ali ne privređuju
2.2. Karakteristike turizma

10. 2.3. Turistički motivi
 Motiv - psihološko stanje koje uzrokuje ili pokreće određeno
ljudsko ponašanje
 Turistička motivacija - ponašanje čovjeka koji je podstaknut
unutrašnjim željama za uključenjem u turističku aktivnost s
konačnim ciljem da se zadovolji neka turistička potreba

11. 2.3. Turistički motivi
 Do 20. stoljeća - mali broj ljudi putovao radi zadovoljstva,
većina putovanja bila potaknuta trgovinom, odlaskom na
hodočašća i drugim religijskim motivima ili edukacijom.

12. 2.3. Turistički motivi
 Istraživanja u turizmu pokazala su da su najčešći razlozi za
turističko putovanje sljedeći:
- Odmor i rekreacija
- Razgledavanje, kružno putovanje
- Prisustvovanje seminaru, konferenciji,
izložbi
- Poslovni razlozi
- Posjeta prijateljima i rođacima
- Religija
- Zdravlje
- Posjeta kulturnim priredbama i
manifestacijama
- Sport i slične aktivnosti
- Kupovina ili neki drugi razlozi

13. 2.4. Sportska rekreacija kao turistički motiv
 Sport i sportska rekreacija - ključni motivi i sadržaji
aktivnog odmora, čiji razvoj utiče na sadržaj i kvalitetu
aktivnog odmora u turizmu.
 Sportska rekreacija - obnavljanje psihičkih i fizičkih
sposobnosti čovjeka
 Napuštanjem svog prebivališta, čovjek postaje aktivni učesnik
putovanja, te samim dolaskom i smještajem u neku turističku
destinaciju u kojem će boraviti sve dok ne ispuni svoj turistički
motiv.

14. 2.5. Pojam turiste
 Prema WTO-u: ”turist je svaka osoba koja putuje izvan svoje
uobičajene sredine kraće od 12 mjeseci i čija glavna svrha
putovanja nije vezana uz obavljanje neke privredne aktivnosti u
mjestu koje posjećuje”

15. 2.5. Pojam turiste
 Prema E. Cohenu: “turist je dobrovoljni, privremeni
putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja mu mogu
pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i
neučestalom kružnom putovanju“

16. KLASIFIKACIJA TURISTA PREMA WTO:
 Putnik – svaka osoba koja napušta prebivalište i odlazi na
putovanje iz bilo kojeg razloga (službeni put, odlazak na
konferenciju, krstarenje po Sredozemlju ili odlazak na
privremeni rad u inostranstvo)
 Posjetitelj – svaka osoba koja napušta mjesto stalnog boravka
u svrhu posjete neke prostorno udaljene tur. destinacije u kojoj
nema stalno mjesto boravka i u kojoj ne smije obavljati
nikakvu djelatnost u svrhu zarade.

17. KLASIFIKACIJA TURISTA PREMA WTO:
 Izletnik – svaka osoba koja privremeno napušta mjesto stalnog
boravka i ne boravi u tur. destinaciji duže od 24 sata, nemoguće
brojčano iskazati jer ne odsjedaju u smještajnim objektima
(boravak im nije registriran)

18. 2.6. Kriteriji za definiranje pojma turist
1. Prostorna komponenta – svaki putnik ipak nije turist, iako je
svaki turist putnik! Svjetska turistička organizacija (UNWTO) u
svojoj definiciji kaže da se putovanje mora odvijati izvan
uobičajene sredine određene osobe (bilo u zemlji, bilo u
inozemstvu)
2. Suština putovanja – osoba napušta uobičajenu sredinu na
vlastitu inicijativu u okviru svog slobodnog vremena, te ne
obavlja poslovnu djelatnost niti tokom putovanja niti u
destinaciji svog putovanja, a to je putovanje uvijek dvosmjerno -
turist se uvijek vraća u mjesto stalnog boravka

19. 2.6. Kriteriji za definiranje pojma turist
3. Vremenska komponenta – osoba se mora privremeno nalaziti
izvan uobičajene sredine duže od 24 h, ali maksimalno do godine
dana (osoba koja se nalazi izvan uobičajene sredine manje od 24
sata zove se izletnik (excursionist), dok Svjetska turistička
organizacija koristi termin jednodnevni posjetitelj (same-day
visitor)
4. Svrha putovanja – osobe koje putuju motivirane odmorom,
rekreacijom, sportom, zdravstvenim razlogom ili posjetom
prijateljima i rodbini ili su na poslovnom putu, studiju (kraćem
od godine dana), hodočašću prema definiciji UNWTO-a, ubrajaju
se u turiste

20. 3. SPORTSKO-REKREATIVNI
TURIZAM
 Svrha ovog poglavlja jeste upoznati Vas sa pojmom sportsko-
rekreativnog turizma kao specifičnog oblika turizma, te
objasniti Vam sadržaje sportsko-rekreativnih aktivnosti u
turizmu.

21. 3.1. Pojam sportsko-rekreativnog turizma
 Sportsko-rekreacijski turizam - "sportska aktivnost turista
izabrana po vlastitom izboru sa svrhom zadovoljavanja
potreba za kretanjem, igrom, aktivnim odmorom i razonodom
 Sportska rekreacija može biti zimska ili ljetna pa prema tome i
sadržajno prilagođena uvjetima

22. Zimski sportsko-rekreacijski turizam - u planinskim zimskim
centrima, u toplicama ili na moru ( skijanje, skijaško trčanje,
klizanje, sportske igre na snijegu i ledu i druge)
3.1. Pojam sportsko-rekreativnog turizma
 Ljetni sportsko-rekreacijski
turizam - na moru, planinama,
rijekama, jezerima i sl. (šetnje,
trčanje, planinarenje, sportovi na
vodi, sportske igre, golf, tenis,
jahanje itd.)

23. 3.2. Sadržaji sportsko-rekreativnih aktivnosti
 Prva grupa - sportske grane u kojima sportski rezultat zavisi
prvenstveno od samog sportiste, nivoa njegovih sposobnosti i
osobina, fizičke, tehničko-taktične i psihološke pripremljenosti,
kao i nivo sportske forme u vrijeme takmičenja (atletika,
plivanje, gimnastika, sportske igre, borilački sportovi)
 Druga grupa - sportske grane u kojima sportski rezultati
zavise, u prvom redu od vještine upravljanja tehničkim
sredstvima ili životinjama (automobilizam, motociklizam,
jedriličarstvo, sankanje, konjičke sportske grane)

24. 3.2. Sadržaji sportsko-rekreativnih aktivnosti
Treća grupa - sportske grane u kojima rezultat zavisi od
tačnosti i preciznosti pogađanja cilja iz oružja ili nekom
spravom (streljaštvo, streličarstvo, kuglanje)
Četvrta grupa - sportske grane u kojima se upoređuju rezultati
modelarskokonstrukcione aktivnosti sportista
(automodelarstvo, aviomodelarstvo)
Peta grupa - sportske grane u kojima rezultat zavisi od
apstraktnologičkog mišljenja (šah, bridž, go).

25. 3.2. Sadržaji sportsko-rekreativnih aktivnosti

26. 4. SPORTSKO-REKREATIVNA
PONUDA U TURIZMU
 Svrha ovog poglavlja jeste objasniti i definirati kategorije
koje čine sportsko-rekreativnu ponudu u turizmu, kao i
njihov sadržaj

27. 4.1. Kategorije sportsko-rekreativne
ponude u turizmu
1) Slobodno korištenje prirodnih resursa (atrakcija) i
sportskih objekata:
a) kretanje u prirodi obilježenim stazama,
b) obilazak parkova i prirodnih atrakcija,
c) kupanje,
d) ronjenje,
e) jedrenje,
f) veslanje,
g) vožnja biciklom,
h) boćanje, itd.

28. 2) Organizacijski oblici sportsko-rekreativnih aktivnosti:
4.1. Kategorije sportsko-rekreativne
ponude u turizmu
a. organizovane aktivnosti u prirodi,
b. ture,
c. orijentaciono kretanje,
d. rafting,
e. takmičenja,
f. organizacija manifestacija rekreativnog
karaktera

29. 4.1. Kategorije sportsko-rekreativne
ponude u turizmu
3) Programirani oblici sportsko-rekreativnih aktivnosti:
 Odnose se na program sportske rekreacije utemeljen na definisanim
ciljevima pojedinaca ili grupa koji se želi postići, te se programi mogu
odnositi na transformaciju antropološkog statusa radi smanjenja tjelesne
mase, stresa ili prevencije koronarnih oboljenja i sl.

30. 5. RAZVOJ SPORTSKO-
REKREATIVNOG TURIZMA U BiH
 Cilj ovog poglavlja jeste omogućiti spoznaju o sportsko-
rekreativnom turizmu u Bosni i Hercegovini, te predstaviti neke
od najpoznatijih sportsko-rekreativnih centara u Bosni i
Hercegovini.

31. 5.1. Sportsko-rekreativni turizam
Bosne i Hercegovine
 Sportsko-rekreativni sadržaji u turizmu - sve više snažan
faktor turističke ponude i potražnje Bosne i Hercegovine

32. 5.1. Sportsko-rekreativni turizam
Bosne i Hercegovine
 Istraživanjem potreba turista došlo se do brojnih spoznaja
vezanih za oblikovanje sportsko-rekreativne ponude u turizmu
 ”Prosječna dob turista u našoj zemlji je iznad 40 godina
starosti, a oni iskazuju znatno veći interes prema
organizovanim oblicima sportsko-rekreativnih aktivnosti od
mlađih turista”

33. 5.1. Sportsko-rekreativni turizam
Bosne i Hercegovine
 Razni oblici takmičarskog sportskog turizma ostvaruju se u
većim gradovima, ali i u manjim gradovima na moru i u
unutrašnjosti zemlje (teniski turniri u Banjaluci i Prijedoru)

34.  U planinskim dijelovima Bosne i Hercegovine postoje prirodni
i drugi uslovi za planinarstvo, skijanje i neke druge zimske
sportove (Jahorina, Bjelašnica, ski centar na Kupresu)
5.1. Sportsko-rekreativni turizam
Bosne i Hercegovine
 Najveće mogućnosti za razvoj sportskog turizma pruža
ljetni sportsko-rekreativni turizam i to na moru, ali i na
rijekama, jezerima i u planinama.

35. 5.2. Sportsko-rekreacijski centri u
Bosni i Hercegovini
 Rekreacijski centar
„Brusnica“ –
 smješten 16 km od Fojnice,
na planini Vranici
 Hotel „Brusnica“ raspolaže sa 46 kreveta, restoranom i kamin
salom sa 80 mjesta, terasom sa 60 mjesta, te saunom i salonom
za masažu.

36. 5.2. Sportsko-rekreacijski centri u
Bosni i Hercegovini
 Sadržaji:
 U zimskom periodu su gostima na raspolaganju tri ski
lifta, vožnja ski - skuterima, sankanje i tubing.
1. jahanje,
2. brdski biciklizam,
3. šetnje markiranim i uređenim
stazama,
4. planinske transverzale,
5. bogat lov i ribolov,
6. zabavište za djecu,
7. sportske terene za odbojku na
pijesku i višenamjenski sportski
teren

37. 5.2. Sportsko-rekreacijski centri u
Bosni i Hercegovini
 Konjičko rekreativni centar "Pegasos„ - smješten samo 20
km od grada Sarajeva, u naselju Ahatovići

38. 5.2. Sportsko-rekreacijski centri u
Bosni i Hercegovini
 Centar funkcionira na 14 dunuma zemlje, okružen prelijepim
krajolikom i izvanrednim pogledom na Sarajevo
1. pješčano jahalište (40m x 20m),
2. smještaj za konje,
3. prostori za ispust,
4. prostor za pranje,
5. svlačionicu i prostoriju za opremu,
6. kancelarija i prostor za odmor i
relaksaciju

39. 5.2. Sportsko-rekreacijski centri u
Bosni i Hercegovini
 Sportsko rekreacijski centar "ROSTOVO" - otvoren 1984.
godine za potrebe ZOI u Sarajevu (1160 m.n.d.)

40. 5.2. Sportsko-rekreacijski centri u
Bosni i Hercegovini
1. staza za planinarenje,
biciklizam
2. jahanje
3. teniski tereni
4. sportska dvorana za mali
nogomet, košarku, odbojku,
rukomet,
5. etno selo smještajnog
kapaciteta 60 ležajeva.
 Sadržaji:
 Područje Rostova, čisti zrak i netaknuta priroda u narodu je
poznat kao zračna banja

41. 5.2. Sportsko-rekreacijski centri u
Bosni i Hercegovini
 Sportsko rekreacijski kompleks “EKO-FIS Vlašić“ – udaljen
1 km od ski centra Babanovac (1400 m.n.v.)
 Smještajni kapaciteti od 100 ležaja raspoređeni su u 2
apartmanske zgrade i 5 udobno namještenih kućica.

42. 5.2. Sportsko-rekreacijski centri u
Bosni i Hercegovini
a) skijaške staze,
b) sportski tereni
c) adrenalinski parkovi za djecu i
odrasle,
d) igralište za djecu,
e) mini zoološki vrt,
f) šetnice
g) vještačka jezera
h) restoran Jezero (specijaliteti domaće
i međunarodne kuhinje),
i) kongresna dvorana.
 Sadržaji:

43. 6. ZAKLJUČAK
o Analizom sportsko rekreativnih sadržaja dolazimo do saznanja da Bosna i
Hercegovina ima izuzetne prednosti za razvoj različitih oblika sporta i rekreacije
u turizmu. Međutim, za budućnost sportsko rekreativnog turizma potrebno je
inovirati zastarjelu sportsko-rekreativnu ponudu novim objektima i sadržajima
prema savremenim zahtjevima turističke potražnje. Kvalitet sportsko-rekreativne
ponude potrebno je inovirati kroz brojne sportsko-rekreativne programe koje
mogu uspješno programirati i realizovati stručnjaci sporta i sportske rekreacije. S
obzirom na veliku zastupljenost sportsko-rekreativnih sadržaja u našoj zemlji,
što samo dokazuje da je područje naše zemlje pogodno za bilo kakav oblik
sportsko-rekreativnih aktivnosti, iskreno smatram da sportsko-rekreativni
turizam kao specifični oblik turizma i dalje nije na zavidnom nivou na kojem bi
trebalo da bude. Bosna i Hercegovina raspolaže ogromnim turističkim
potencijalom kojeg ipak treba bolje da preusmjerimo kako bi turizam postao
primarna privredna grana naše domovine.

44. 7. LITERATURA
1. Alfier, D., Turizam, izbor radova, Institut za turizam, Zagreb, 1994.
2. Relac, M. i Bartoluci, M.: Turizam i sportska rekreacija, Informator, Zagreb.
3. Mašić, Z. (2008), “Teorija sporta”, Zoran Damnjanović i sinovi d.o.o., Beograd.
5. U M. Bartoluci i suradnici, Menedžment u sportu i turizmu, Kineziološki
fakultet, Ekonomski fakultet, Zagreb
. Bartoluci, M. i Maršanić, H. (2004.). Edukacija stručnjaka za sportsku
animaciju / Education of sports animation professionals.
7. Sanda Weber i Vesna Mikačić, Osnove turizma, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
8. Bunja Đani, Skripta predavanja iz predmeta, Turističko poslovanje, Zadar,
2007.

45. Internet izvori:
1. http://naj-naj.com/eko-selo-fis-vlasic/ (Posjećeno 25.03.2015.)
2. http://www.rostovo.ba/povijest-hotel-rostovo.html (Posjećeno 30.03.2015.)
3. http://www.opcina-zepce.com/index.php/news/turizam/sportsko-rekreacijski-
centri (Posjećeno 10.04.2015.)
4. http://www.furaj.ba/clanak-bih/konji-ko-rekreativni-centar-pegasos/
(20.04.2015.)
5. http://www.reumal.ba/v2/prirodni-resursi (Posjećeno 30.04.2015.)
7. LITERATURA

46. Hvala na pažnji!
E-mail: mirzamiki96@gmail.com