2. Lekar Otto Warburg, koji je ne jednom nego dva puta
osvojio Nobelovu nagradu, šokirao je svet kada je
otkrio da je većina bolesti uzrokovana nedovoljnim
količinama kiseonika u telu. U stvari, njegova su
istraživanja pokazala da ako ćeliji uskratimo 35%
potrebnog nivoa kiseonika, za 48 sati postaje
postati kancerogenom.
3. Respiratorni sistem
vrsi
razmenu gasova između okolnog, spoljašnjeg vazduha i krvi,
što je omogućeno postojanjem sprovodnog, respiratornog i ventilacionog dela
1.Sprovodni deo
nosna duplja sa odgovarajućim sinusima,
nazofarings,
Larings,
traheja,
Bronhije,
bronhiole i
terminalne bronhiole.
Uloga sprovodnog dela je da sprovodi, prečišćava, zagreva i vlaži vazduh koji dolazi iz
spoljašnje sredine.
4. 2.Respiratorni deo
Respiratorni deo se sastoji od:
respiratornih bronhiola,
alveolarnih duktusa i
Alveola.
Na nivou ovog dela se vrši
razmena gasova.
5. 3.Ventilacioni deo
Ventilacioni deo omogućava
udisanje (inspiracija)
i izdisanje (ekspiracija),
što se postiže angažovanjem dijafragme, rebara, interkostalne muskulature
, abdominalne muskulature i elastičnog veziva u plućima.
6. Respiracija uključuje
1.Plućnu ventilaciju
Vazduh ulazi i izlazi iz pluća
2.Spoljašnje disanje
Razmenu gasova između krvi i vazduha u alveolama
O2 (kiseonik) iz vazduha prelazi u krv
CO2 (ugljen dioksid)iz krvi prelazi u vazduh
3.Transport respiratornih gasova
Između pluća i ćelija tela (izvodi kardiovaskularni sistem)
4.Interno disanje
Razmena gasova u kapilarima između krvi i tkiva ćelija
O2 u krvi ulazi u tkiva
CO2 otpada u tkivima raspršuje u krvi
6
7. Ćelijsko disanje
O2 služi za pretvaranje glukoze u aktivnu
energiju (ATP)
CO2 se proizvodi kao otpad
Ćelije organizma će umreti ako bilo koji
deo respiratornog ili kardiovaskularnog sistema
ne funkcioniše
7
8. Respiratorni Organi
Provodni deo
Putevi koji nose vazduh na mesto
razmene gasova
( Filtrira precišćava i zagreva
vazduh)
Respiratorni deo
Mesta razmene gasova:
Respiratory bronhiole
alveolarnog kanala
alveola
Conducting zone labeled
8
9. Nos
*Vlaži i greje vazduh
*Filtrira vazduh
*Rezonanantna komora
za govor
*Početak disajnih
puteva
External nose
9
10. Spoljašnji nos (Nasus externus)
oblika je piramide, sa bazom koja je pričvršćena uz lice
(apex nasi), gornja strana, bočne strane
korijen nosa (radix nasi)
nosne kosti i nosne hrskavice čine skelet nosa
nosna pregrada (septum nasi) dijeli nos na dvije
nozdrve
otvori nosne duplje: naprijed – nozdrva (nares); nazad –
choanae (otvaranje u nosni sprat ždrijela)
kroz nozdrve se ulazi u vestibulum; tu su smještene
vibrisae (nosne dlačice)
iza vestibuluma je nosna duplja u pravom smislu riječi
12. NOSNA DUPLJA (CAVITAS NASI)
Položaj: ispod
baze lobanje,
iznad usne
duplje, a
između očnih
duplji
Iza nosne
duplje se
nalazi nosni
sprat ždrela
Ispred nosne
duplje je
spoljašnji nos
(nasus
externus)
Uloga nosne
duplje:
zagrijavanje,
vlaženje i
prečišćavanje
udahnutog
vazduha
13. Nosne školjke(konhe nazales)
iymedju sebe grade nosne
hodnike(meatus nasi)
Povećavaju turbulenciju
vazduha
Vraćaju vlažnost
*
*
Of ethmoid
(its own bone)
*
13
14. Kosti i hrskavičavo tkivo grade nos i nosnu šupljinu.
Na ulazu u nozdrve se nalaze dlačice
koje treba da zaustave protok čestica pri disanju.
Dve nosne šupljine su odvojene nosnom pregradom ( septum
nasi). U nosnoj šupljini je nosna mukoza koja proizvodi
„mucus“.
U toku udisanja vazduh se greje i vlaži.
Bakterije i nečistoće se „lepe“ za mukus.
Najveći deo mukusa čovek proguta,
a bakterije bivaju uništene od kiselina koje učestvuju u
varenju.
U gornjem delu nosne duplje su receptori mirisa (olfactorni
receptori) koji detektuju isparljive materije koje su udahnute.
Olfaktorni nervi prolaze kroz sitastu kost ka mozgu
Pod nosne duplje cine tvrdo I meko nepce(palatum durum et
molle)
Resica (uvula)sprecava da hrana ode u nos
14
15. Unutrašnjost nosa oblaže
Vestibulni deo * (iznad nozdrva)
+U sklopu sa kožom sadrži lojne i znojne žlezde i dlake u nosu
(Filteri velikih čestica (insekati, vlakna, itd))
Ostatak nosne šupljine: 2 vrste sluznice
+Manji deo je mirisna sluznica krova (cribriform ploča)
+Respiratorna sluznica: oblaže većinu šupljina
15
16. Nosna duplja (Cavitas nasi)
nosna pregrada (septum nasi) nazad grade ralasta kost
(vomer) i lamina perpendikularis etmoidalne kosti, dok je
prednji deo hrskavica
krvni splet lokusa Kiesselbachi na ulazu u nos (izvor
krvarenja)
sluznica nosa: trepljasti epitel; receptori za miris
26. Pharynx- ždrelo
3 dela: naso, oro, laryngo pharynx tj. epi-mezo I
hipopharynx
Tonzile( krajnici )reaguju na inhalacijske antigene
Resica uvulazatvara epifarinx tokom gutanja pa hrana ne ide u
nos
Epiglotis drži hranu izvan dišajnih puteva
laryngopharynx služi kao zajednički prolaz za hranu i vazduh
*
*
26
27. The Larynx (grkljan)
Proteže od 4. do 6.pršljena vratne kicme
ispod hyoidne kosti
iznad dušnika (trachea)
Tri funkcije:
- (govor)
- (disanje)
- za usmeravanje puta vazduha i hrane
Zatvoren tokom gutanja
Otvoren tokom disanja
27
28. Grkljan čine:
hrskavice povezane membranama i ligamentima
1.Štitna hrskavica:cartilago thyroidea grkljana sa spojem (Adamova
jabučica) anteriorno
2.Cricoidna hrskavica (prstenasta) :čini potpuni prsten pečatnjak oblika i
širok pozadi a napred je uži luk
28
29. Iza štitne hrskavice i iznad cricoidne:
3.Aritenoidne: sidro glasnice-male trouglaste
4. Kapačna hrskavica na prednjem zidu grkljana: epiglotis
liči na laticu ruže pričvršćenu za štitnu hrskavicu
29
33. Šupljina grkljana obložena sluznicom
-sluznica formira nabore(duplikaturu)koje zovemo
Glasnice ili plicae vocaliale i to
1.gornje lažne glasne žice plicae vestibularis
2.donje-prave glasne žice plicae vocales
33
34.
šupljina grkljana je
obložena
sluzokožom
nabori na bočnim
zidovima: donji par plica vocalis (prave
glasnice) i gornji par
plica vestibularis
(lažne glasnice)
mišići regulišu
promjer otvora
između glasnica
Rima glotis i uz
strujanje vazduha
tako nastaje glas
35.
ova dva para nabora
dijele šupljinu
grkljana naspratove:
gornji sprat –
predvorje
(vestibulum) koji se
pruža od ulaza u
grkljan (aditus
laryngis) do plica
vestibularis
srednji sprat –
komora grkljana
(ventriculus
laryngis) smješten
je između lažnih i
pravih glasnica, a
služi za rezonanciju
glasa
donji sprat – pruža
se od pravih
glasnica do dušnika
37. RimaGlotis je prostor između glasnica
Laringealni mišići kontroliraju dužinu i veličinu otvora pomicanjem aritenoidne
hrskavice
Zvuk se proizvodi vibracijom glasnica kod izdisanja vazduha
37
38. Innervacija grkljana (čini operaciju na vratu rizičnom)
-Povratni laringealni živac(nervus rekurens)
Šteta na jednom: promuklost
Šteta na oba: mogu samo šaputati
38
39. DUŠNIK (TRACHEA) I DUŠNICE
(BRONCHI)
dušnik pripada donjim
disajnim putevima
nastavlja se na grkljan,
prolazi kroz donji deo
vrata i gornji deo
grudne duplje i
završava u nivou petog
grudnog pršljena
podjelom u dvije glavne
dušnice (desnu i lijevu)
račva dušnika se zove
bifurcatio tracheae
na mjestu račvanja se
nalazi carina tracheae
(resica)
40. Trachea (dušnik)
Spušta se ispod grkljana kroz vrat
u medijastinumu
Deli se u grudnom košu u dve
glavne ( primarne ) bronhije
16-20 hrskavica u obliku prstena
od hijalina hrskavice
Pridružuju se fibroelasticno
vezivno tkivo
Fleksibilne za savijanje
ali ostaje otvorena unatoč
promjene pritiska prilikom disanja
40
44. u unutrašnjem
delu zadnje
trahealne
hrskavice
Nalazi se se
u visiniTh7
Sluznica vrlo
osjetljiva na
iritanse :
Refleks kaslja
Carina (resica trahee)
*
44
45. Bifurkacija trahee
Tako je desni glavni bronh ( podložniji
aspiraciji
Lijevo glavna bronha kraca I sira
Svaki glavni ili primarni bronh ulazi u hilus
pluća
1. Oblique fissure
2. Vertebral part
3. Hilum of lung
4. Cardiac impression
5. Diaphragmatic surface
(Wikipedia)
45
46.
Glavni = primarni bronh se deli u
sekundarne = lobarne bronhije
3 na desnoj
2 na levoj
Lobarni bronhi grana u tercijalni =
segmentalni bronhi
Nastavlja se dijeljenjem : oko 23 puta
Cevi manje od 1 mm zove bronhiole
Najmanja , terminalna bronhiole , manje su
promjera 0,5 mm
Tkiva menja kako postaje manji
Hrskavica nestaje
bez sluzi ili cilia
simpatikus opušta ( " bronchodilation " ) ,
parasimpatikus sužava ( " bronhokonstrikcija "
46
47. Respiratorna Zona
Kraj respiratornog stabla
Strukture koje sadrže komore koje se zovu alveole
respiratorne bronhiole granaju se u alveolarne kanale
Kanali vode u terminalu bronhiole a oni u zove alveolarne duktuse I sakuluse
Postoje 3 miliona alveola !
47
48. RAZMENA GASOVA
Vazduh ispunjava alveole
Vrlo veliki prostor za razmjenu gasova ( 1500 sq ft )
alveolarni zid
Jedan sloj epitelnih ćelija skvamozne ( tip 1 ćelije ) okružen
bazalnih slojem
0.5um ( 15 X tanji od papira tkiva )
Spoljni zid pokriven paučinom kapilara
Disajna membrana : difuzij kroz bazalne membranu
kroz
alveolarni zid
Kapilarni zid
Respiratory
bronchiole
Alveolar
duct
48
Alveoli
Alveolar sac
50.
Ova " vazdusno - krvna barijera "
( respiratorna membrana ) je mesto gde
dolazi do razmene gasova
Kiseonik se iz alveola prelazi u krv
Ugljen dioksid iz krvi u alveole
50
51. Surfactant
Surfaktant je supstanca što se luči , tečnost, premaz
alveolarne površine - smanjuje napetost
Bez toga zidovi bi kolabirali
Prevremeno rodjena beba – ima problem sa disanjem
uglavnom zbog nedostatka surfaktanta
51
52. Microscopski izgled alveola
Alveole okružene elastičnim vlaknima
Alveole povezane putem alveolarnih pora
Alveolarnog makrofagi - slobodno plutajući " ćelije prašine "
Napomena tip I i tip II ćelija i zajedničke membrane
52
55. PLUĆA (PULMONES)
razmena
gasova se
odvija na nivou
pluća
Imaju oblik kupe
pulmo dexter i
pulmo sinister
između pluća se
nalazi
mediastinum
(srce, veliki
krvni sudovi,
timus, jednjak,
aorta
descendens i
ductus
thoracicus)
57. Desno plucno krilo:
3 lobus
Horizontal fissure
Gornji lobus
Oblique fissure
srednji lobus
Donji lobus
Levo krilo: 2 lobusa
Oblique fissure
Gornji lobus
donji lobus
57
58. Pulmo dexter
Pulmo
dexter je sa
dve pukotine
podeljeno na
3 lobusa
(režnja), a
svaki od
lobusa na
segmente:
−
−
−
lobus
superior (3
segmenta)
lobus
medius (2
segmenta)
lobus
inferior (5
segmenata
)
59. Pulmo
sinister
Pulmo sinister
je sa 1
pukotinom
podijeljen na 2
lobusa, koji su
takođe
podijeljeni na
segmente:
lobus superior
(4 segmenta)
lobus iinferior
(5 segmenata)
60. Svaki režanj je sastavljena od bronhopulmonalnih segmenata
odvojenih gustim vezivnim tkivom
Svaki segment dobija vazduh iz pojedinih segmentnih ( tercijarnih
) bronha
Oko 10 bronhopulmonalna segmenata u svakom plućnom krilu
Najmanja podela koja se moze videti golim okom je lobus
Šestougla na površini , veličine gumice na olovci
Vidljivi su kad vezivno tkivo odvaja lobulese kod pušača i
stanovnika zagadjenih gradova
60
61.
kretanje vazduha od ulaska u disajne puteve do
respiratorne membrane: nos i paranazalni
sinusi, usta, ždrijelo, grkljan, traheja, principalni
bronhi, lobarni bronhi, segmentalni bronhi
(račvaju se više puta), bronchioli terminalis
(ulaze u sekundarni plućni režnjić i račva se
više puta), bronhioli respiratori, alveolarni
kanalići, alveoli
respiratorna bronhiola sa alveolarnim
kanalićima i alveolama gradi primarni plućni
režnjić
300 miliona alveola u svakom plućnom krilu
površina alveola 70 m kvadratnih
respiratorna membrana
63.
Hilus ili ( hilum)
u medijastinumu
( medijalna povrsina plucnih krila )
Mesto gde krvni sudovi , bronhija , limfni sudovi ,
i nervi ulaze i izlaze iz pluća
Medial view R lung
63
Medial view of L lung
64.
Segment se sastoji od manjih anatomskih
jedinica koje se nazivaju režnjići (lobuli
pulmonis)
71. PLUĆNA MARAMICA (PLEURA)
pleura visceralis (srasla za pluća)
pleura parietalis (posuvraćeni deo koji
obavija unutrašnjost grudnog koša)
cavitas pleuralis (malo tečnosti i
negativan pritisak)
u alveolama je pritisak pozitivan i zbog
toga su pluća stalno priljubljena za zid
grudnog koša i prate njegove pokrete
74. MISICI U INSPIRIJUMU
Diaphragma
Se spusta I povecava
zapreminu grudnog
kosa
Together:
externi intercostalni
misici
74
75. Inspirijum pomazu
U inspiraciji, ucestvuju
m.Scalenes
m.Sternocleidomastoid
mPectoralis minor
m.Quadratus lumborum on 12th rib
m.Erector spinae
75
76. Expirijum
Kod zdravih ljudi uglavnom pasivno
Inspiratorni mišići se opuste
Grudni koš padne
Opuštajući membrane kreće ( gore )
Elastičnih vlakana u plućima trzaj
Povećava se pritisak
vazduh je prisiljen da izadje
76
77. Expirijum
Kontrakcija mišića trbušnog zida
m.obliqus i transversus pretežno
Povećava intra - abdominalni pritisak prisiljavajući
dijafragmu da ide gore
Pritiska rebra , smanjuje volumen torakalne duplje
Uz internih intercostalne i m.latissimus dorsi
77
80. Nervna kontrola
ventilacije
Reticularna formacija
u medulli oblongati
Utice na bazicni rad I ritam
Cerebralni cortex – kontrolise sve
Periferni hemoreceptori
u luku aorte (x n.vagus)
i karotidnoj arteriji
(IX n.glossopharyngeus)
80
81. Mnogo bolesti javlja se u respiratornom traktu
asthma, cysticna fibrosa, COPD (chronic obstructive
pulmonary disease – chronicni bronchitis
Emphysema ,epiglottitis
normal
emphysema
81