SlideShare uma empresa Scribd logo
1 de 57
Savez organizacija podvodnih aktivnosti Srbije
Klub podvodnih aktivnosti Beograd
SPECIJALISTIČKI KURS ZA NITROX
OSNOVNI I NAPREDNI
UMESTO UVODA
NE PRELAZITE PREKO GRANICA
SVOJIH MOGUĆNOSTI, SVOJE
OBUČENOSTI I NE KRŠITE
STANDARDE PREPORUČENIH
REŽIMA RONJENJA.
PLANIRAJTE SVOJE RONJENJE I
RONITE PO SVOM PLANU.
Šta je Nitrox?
U ronilačkoj terminologiji, svaka mešavina azota i kiseonika
naziva se Nitrox. Vazduh je takođe nitrox – njegov naziv je još i
normoksični nitrox.
Mešavina koja sadrži više od 21% kiseonika je
hiperoksična i poznata pod nazivom obogaćeni vazduh nitrox –
skraćeno EANx (od engl. Enriched Air Nitrox) ili sigurni vazduh
(engl. Safe Air) po ANDI programu i podrazumeva procenat kiseonika
između 22% i 50%.
NITROX
Kod mnogih vlada zabluda da ako ronimo sa NITROXOM možemo da
ronimo dublje. Upravo suprotno: sa NITROXOM se NE RONI DUBLJE, RONI SE
SIGURNIJE I DUŽE.
Uslov da bi kandidat mogao da polaže kurs za NITROX je određena
ronilačka kategorija. Dakle, ronilac početnik ne može da pohađa kurs za nitrox.
Svaka od ronilačkih asocijacija ima predviđene uslove sa kojom kategorijom
ronilac može da pohađa kurs za nitrox pa je tako po npr. PADI-u uslov da
kandidat ima završen kurs Open water diver.
Što se tiče CMAS-ovog programa obuke za NITROX, po kojem se radi u
SOPAS-u, da bi kandidat mogao da pohađa Basic kurs za nitrox uslovi su:
- da kandidat ima najmanje 15 godina
- položena kategorija ronilac P1
PRITISAK
Atmosferski pritisak
Svi gasovi iz sastava vazduha čine jedinstven atmosferski omotač oko
Zemlje, koji na nivou mora deluje pritiskom od 1 Bara, dok na ostali deo zemljine
površine deluje pritiskom manjim od 1 Bara.
Veličina pritiska na pojedinim tačkama zemljine površine zavisi od
nadmorske visine, temperature i vlaznosti, kao i od strujanja vazdušne mase u
momentu merenja.
Hidrostatički pritisak
Pritisak vodenog stuba od 10 metara iznosi 1 Bar. To znači da je:
P(hidrostatički)
=
D
10
gde je D oznaka za dubinu u metrima.
Ovaj pritisak se još naziva i relativnim, a pošto se meri instrumentom naziva se
i instrumentalni (nula na instrumentima baždarena je na atmosferskom pritisku
od 1 bara).
Apsolutni pritisak
Kada hidrostatičkom pritisku dodamo atmosferski dobićemo
apsolutni pritisak i on deluje na ronioca pod vodom.
P(apsolutni)
= P1(atmosferski)
+ P2(hidrostatički)
Primer: na dubini od 30 metara na ronioca deluje pritisak od 4 Bara
P(apsolutni)
= 1 +
30
= 4
Bara10
Kada hidrostatičkom pritisku dodamo atmosferski dobićemo apsolutni
pritisak i on deluje na ronioca pod vodom.
P(apsolutni)
= P1(atmosferski)
+ P2(hidrostatički)
Parcijalni pritisak
Svaka mešavina gasova ima svoj pritisak i on se objašnjava Daltonovim
zakonom koji glasi: "Pritisak koji vrši mešavina gasova jednak je sumi pritisaka
koji bi vršio svaki od gasova iz gasne mešavine ako bi sam zauzimao ukupnu
zapreminu".
Pritisak kojim mešavina gasova deluje na zidove posude naziva se
opštim pritiskom, dok se deo pritiska kojim deluje pojedina komponenta mešavine
naziva parcijalnim pritiskom.
P(opšti pritisak) = pp1 + pp2+ pp3+...+ ppN
Parcijalni pritisak gasa u nekoj mešavini zavisi od ukupnog pritiska mešavine
i procenta zastupljenosti tog gasa u mešavini.
pp =
a xP
100
Gde
je:
pp ..... parcijalni pritisak gasa u mešavini
a ..... procenat gasa u mešavini
P ..... ukupan pritisak mešavine
Za ronilačku praksu parcijalni pritisci su od posebnog značaja, jer fiziološki
efkat gasova na organizam čoveka ne zavisi od procenta zastupljenosti nekog gasa u
mešavini već od njegovog parcijalnog pritiska.
Toksično i narkotično dejstvo gasova pod povišenim pritiskom zavise od
njihovog parcijalnog pritiska u disajnom mediju.
Gledano kroz istoriju još je Paul Bert primetio da "kiseonik ubija" – ne,
parcijalni pritisak kiseonika ubija. Gajton je npr. ustanovio da Paul Bert-ov sindrom
može da se javi ako parcijalni pritisak kiseonika pređe 1,7 bara, a javiće se kada
pređe 2,2 bara. Ovo je danas prevaziđeno mišljenje jer se, videćemo, danas
oslanjamo na egzaktne proračune i tačno znamo u kojim uslovima šta možemo da
očekujemo.
Kako je vazduh gasna mešavina koja se sastoji od 20,8% kiseonika, 78,5%
azota, 0,03% ugljen-dioksida i oko 1% plemenitih gasova, tokom ovog kursa
koristićemo podatak da je parcijalni pritisak kiseonika 0,21 Bar, a parcijalni
pritisak azota 0,79 Bara (zaokruženo zbog jednostavnijeg računanja).
Šta je Nitrox?
U ronilačkoj terminologiji, svaka mešavina azota i kiseonika naziva se
Nitrox. Vazduh je takođe nitrox – njegov naziv je još i normoksični nitrox.
Mešavina koja sadrži više od 21% kiseonika je hiperoksična i poznata
pod nazivom obogaćeni vazduh nitrox – skraćeno EANx (od engl. Enriched
Air Nitrox) ili sigurni vazduh (engl. Safe Air) po ANDI programu i podrazumeva
procenat kiseonika između 22% i 50%.
Prednosti i mane Nitrox-a
Prednost ronjenja sa nitrox-om je to što dišemo gasnu mešavinu koja
sadrži manje azota a više kiseonika. Samim tim omogućen nam je duži boravak
ispod vode i kraći površinski interval zbog manje rezidualnog azota koji ostaje u
krvi posle ronjenja.
Mane odnosno nedostaci kod ronjenja sa nitrox-om su opasnost od
kiseoničke epilepsije odnosno Paul Bert-ovog sindroma ukoliko nam parcijalni
pritisak kiseonika pređe 1,4 Bara i opasnost od Loren Smith-ovog efekta
(atipične upale pluća) ukoliko prekoračimo dozvoljeno vreme izlaganja
povišenom parcijalnom pritisku kiseonika manjem od 1,6 Bara.
Zbog svega gore navedenog, ono što moramo ispoštovati zbog vlastite
sigurnosti kod proračuna procenta kiseonika u Nitrox-u jeste:
- parcijalni pritisak kiseonika ne sme preći 1,4 Bara
- kod deco stopova možemo koristiti i 100%-tni kiseonik
Prednosti upotrebe Nitroxa su:
Povećano vreme unutar krive sigurnosti
Kraći površinski intervali
Duža ponovljena ronjenja
Manja narkoza azota
Manji rizik od dekompresione povrede
Kraće vreme ¨Ne letenja¨
Velika sigurnost ako se koriste tablice ili kompjuteri za vazduh
Dubina No-stop deco times (u minutima)
(fsw) U metrima
VAZDUH
21%
NN 32
32%
NN 36
36%
50 15 100 200 310
60 18 60 100 100
70 22 50 60 60
80 25 40 50 60
90 28 30 40 50
100 31 25 30 40
110 34 20 25 30
120 37 15 25
130 40 10 20
     
Nitrox ima i  neke nedostatke.
Toksičnost kiseonika javlja se na manji dubinama nego kad se koristi vazduh (zbog većeg 
postotka kiseonika u mešavini)
Tolerancija na pp O2 je individualna,  zato je maksimalni pp O2 ograničen  na   1,4 Bara 
Može doći do problema zbog nedostatka ili neadekvatne analize mešavine (sve se mešavine 
analiziraju posle punjenja i pre ronjenja)
Mogućnost eksplozije prilikom pripreme mešavine ( danas se najčešće koristi metoda 
kontinuiranog protoka pa je ovaj rizik sveden na minimum)
Ako se koristi mešavina s više od 40% kiseonika oprema se mora pripremiti kao za čist kiseonik 
Naravno da se svi ovi nedostaci mogu savladati adekvatnim znanjem i opremom.
PARCIJALNI PRITISAK KISEONIKA (O2) I
VREMENSKA OGRANIČENJA ZA RONJENJE
SA NITROX MEŠAVINAMA
HIPEROKSIJA /trovanje kiseonikom/ 
     Kiseonik je gas koji je neophodan za održavanje života, ali ukoliko se diše 
pod povišenim pritiskom, ponaša se kao otrov.
     U rekreativnom ronjenju sa komprimovanim vazduhom je veoma redak 
slučaj trovanja, i do pojave hiperoksije dolazi samo na dubinama na kojima 
parcijalni pritisak O2 poraste preko kritične granice koja iznosi 1,4 bara. 
     Dubina na kojoj parcijalni pritisak kiseonika dostiže tu granicu se može 
izračunati pomoću Daltonovog zakona.
                     100 . p1
                     P = -------------------
                                       A
     Pošto se za rekreativna ronjenja koristi atmosferski vazduh gde je kiseonik 
zastupljen sa 20% znači da će se kritičan nivo parcijalnog pritiska 
kiseonika od 1,4 bara dostići na dubini od 60m. 
                         100 . 1,4
          P = ----------------------- = 7 bara = 60m
                              20
     Trovanje kiseonikom  se javlja u dva oblika:
     Plućni oblik / Loran-Smitov efekt / i
     Neurotoksični oblik - kiseonikova epilepsija - Pol Bertov efekt
     Neurotoksično delovanje se javlja nakon relativno kratkog izlaganja 
kiseoniku pod povišenim pritiskom. Dubina /odnosno parcijalni pritisak 
kiseonika u smeši koja se diše/ i vreme udisanja su odlučujući faktori za 
pojavu ove bolesti.
     
Početni simptomi su uznemirenost, 
bledilo lica, mučnina, znojenje, nagon 
za povraćanjem, sužavanje vidnog 
polja, a nastavljaju se sa trzanjem 
mišića na licu, potkolenicama, 
bedrima i drugim mišićavim delovima 
tela.
    
Ukoliko se nastavi sa udisanjem 
kiseonika pod povišenim pritiskom 
slede grčevi, koji su identični sa 
grčevima kod padavice, a napadi 
mogu da traju od nekoliko desetina 
sekundi do 2-3min. 
Grčeve prati pomućenje ili gubitak 
svesti. Za vreme izrona ili smanjenja 
parcijalnog pritiska kiseonika, 
simptomi polako nestaju, da bi se 
potpuno izgubili dolaskom na 
atmosferski pritisak.
Istorija Nitrox-a
- 1878. godine Paul Bert je izveo eksperiment sa vazduhom 
obogaćenim kiseonikom i otkrio da visoki parcijalni pritisak kiseonika 
izaziva konvulzije
- 1899. godine Lorran Smith demonstrirao je da životinje koje dugo 
dišu (4 dana) obogaćeni vazduh u kome je parcijalni pritisak kiseonika 
veći od 0,8 Bara imaju problema sa plućima
- Između 1910. i 1912. godine izveden je prvi eksperiment na čoveku 
i to tako što je ronilac na dubini od 30 metara disao mešavinu azota i 
kiseonika u odnosu 50% naprema 50%
- tokom 1930. godine izvedeni su mnogobrojni eksperimenti sa 
mešavinama u kojima je parcijalni pritisak kiseonika bio između 2 i 
4 bara
- 1941. godine Haldane (junior) disao je mešavinu sa kiseonikom čiji je 
parcijalni pritisak bio 7 bara, a 1944. godine dr Kennet Donald, autor 
knjige "Kiseonik i ronilac", disao je kiseonik pod pritiskom od 10 bara 
25 do 30 sekundi
- U periodu od 1942. do 1945. godine Kraljevska mornarica Engleske intenzivno 
radi na definisanju toksičnosti kiseonika i donosi zaključak da je ronjenje sa čistim 
kiseonikom dublje od 7 metara kockanje sa životom
- 1950. godine Rev Lanphier izrađuje prve tablice za upotrebu kiseonika za 
porebe ratne mornarice Sjedinjenih američkih država (US Navy)
- Najznačajniji korak desio se 1970. godine kada je dr Morgan Wells iz NOAA 
(National Oceanic and Atmospheric Administration) počeo sa eksperimentalnim 
uvođenjem nitrox-a u redovne aktivnosti i kada je postavio standarde za Nitrox I 
(1978. godine) i Nitrox II (1990. godine)
- Dick Rustowski je, napustivši NOAA, osnovao 1985. godine IAND (International 
Association of Nitrox Divers) za obuku za nitrox u sportskom ronjenju. 1992. 
godine promenio je ime u IANTD (International Association of Nitrox and 
Technical Divers)
- 1988. godine Ed Betts, koji je radio sa Dickom Rustowskim, oformio je drugu 
organizaciju pod nazivom ANDI (American Nitrox Divers Inc.). Program koji je 
izradio danas koristi većina ronilaca
- Kao pečurke posle kiše, nicale su organizacije koje su uvodile u programe obuke 
ronilaca i obuku za ronjenje sa nitrox-om (TDI, PADI, BSAC, SSI, CMAS, ...)
Dick Rutkowski i dr. Morgan Wells 
OPREMA ZA NITROX
Nekoliko napomena koje važe za svu opremu koja se koristi za ronjenje 
sa Nitrox-om:
-
sva oprema (regulator, ventilska grupa, boca, ...) mora biti 
odmašćena i suva – masnoća + temperatura + povećan 
procenat kiseonika uslov su za nastanak požara koji može da 
dovede do eksplozije
- odmašćivanje se vrši pranjem u toploj vodi sa deterdžentom, 
nakon toga ispiranje u čistoj vodi i sušenje
- sve gumene O-ringe na bocama, regulatorima i svim ventilima 
zameniti O-rinzima od VITONA
ZA NITROX RONJENJE POTREBNO JE :
1. Visoko-pritisni kompresor (membranski)
2. Baterija boca O2
3. Pumpa za pretakanje kiseonika
4. Crevo za pretakanje O2
 sa manometrom
5. Ronilačka boca namenska i obeležena
6. Regulator sa DIN priključkom namenski i obeležen
7.
8.
Ronilački kompjuter sa podesivim procentom O2
NITROX deko tablice
9. ANALIZATOR O2
1) Visoko-pritisni kompresor (membranski)
Visoko-pritisni "Oil Free" membranski kompresor zbog opasnosti od dolaska 
disajnog medija u kontakt sa uljem za podmazivanje klipnih kompresora.
Može da se koristi i klipni kompresor ukoliko se koristi mešavina do 50% 
kiseonika, ali se onda na izduvno crevo takvog kompresora stavi još jedan 
dodatni namenski filter.
2) Baterije boca kiseonika
Boce sa kiseonikom – 4 komada i to 40-litarske na 150 ili 200 bara za 
kaskadno pretakanje kiseonika.
Boce ne morate da imate ako imate booster.
3) Pumpa za pretakanje kiseonika
Ukoliko posedujete pumpu za pretakanje kiseonika, ručnu ili mašinsku, 
takođe nije neophodno da imate boce sa kiseonikom za kaskadno pretakanje 
4) Crevo za pretakanje kiseonika sa manometrom
Pri upotrebi creva za pretakanje kiseonikom protok mora biti
minimalan, odnosno što manji zbog povećavanja temperature tokom
pretakanja.
Manometar je obavezan da bismo mogli da pratimo pritisak
kiseonika.
5) Ronilačka boca namenska i obeležena
Boca treba da bude namenjena samo za ronjenja Nitrox-om.
Obeležava se zeleno-žutom nalepnicom na kojoj piše "NITROX". Pored ove,
treba da postoji i vidljivo istaknuta nalepnica sa ispisanim % kiseonika u Nitrox
mešavini.
Treba napomenuti da je, ukoliko nemamo namensku bocu za Nitrox,
svaka boca dobra za ronjenje sa Nitrox-om pod uslovom da se servisira boca i
ventilska grupa (skinuti, rastaviti, oprati u toploj vodi sa deterdžentom zbog
odmašćivanja, zameniti sve gumene O-ringe vitonskim).
6) Regulator sa DIN priključkom namenski i obeležen
Ukoliko koristimo običan regulator za ronjenje sa Nitrox-om vazi isto
kao i za bocu: servisirati ga, odmastiti (oprati delove u toploj vodi sa
deterdžentom), zameniti sve O-ringe vitonskim, obeležiti ga da je za ronjenje
sa Nitrox-om.
Regulator sa DIN priključkom je obavezan jer je i ronjenje sa Nitrox-
om tehničko ronjenje – uslov za TRIMIX je završen kurs za Nitrox.
Jedna napomena: pojam Trimix ne poznaje US Navy, oni koriste
Heliox za tehnička ronjenja (mešavinu helijuma i kiseonika), međutim pošto
helijum rashlađuje organizam potrebno je tada koristiti i Argon. Trimix se koristi
samo u rekreativnom ronjenju.
7) Ronilački kompjuter sa podesivim % kiseonika
Da bismo imali pravilno izračunatu i obrađenu profilaktiku tokom ronjenja
sa korišćenjem računara, neophodno je koristiti računare kod kojih možemo
podesiti % kiseonika ili da koristimo računare koji sami prepoznaju % O2.
Može da posluži i kompjuter za ronjenje sa vazduhom odnoso
dekompresione tablice za ronjenje sa vazduhom – čak je i poželjno da se koriste jer
je ronjenje bezbednije i telo se kvalitetnije očisti kada se posle ronjenja uzima
površinski interval kao za vazduh.
8) NITROX deko tablice
9) ANALIZATOR O2
Videli smo iz prethodnih 7 neophodnih stavki da možemo, a ne
moramo da koristimo membranski kompresor, da možemo, a ne moramo da
imamo bocu sa ventilskom grupom i regulator napravljene baš za nitrox,
možemo i ne moramo da imamo baterije boca sa kiseonikom, međutim, BEZ
ANALIZATORA KISEONIKA NE MOŽEMO – NE SMEMO DA KORISTIMO
NITROX MEŠAVINU.
Zakonski je svaki ronilac odgovoran za obaveznu proveru procenat
kiseonika u boci pre polaska na ronjenje.
Pre upotrebe akiseonički analizator potrebno je obavezno kalibrisati,
naročito ako se menja nadmorska visina na kojoj ćemo roniti.
STVARNA NITROX MEŠAVINE (procenat O2
/N)
DUBINA
25/75 30/70 35/65 40/60 45/55 50/50
RONJENJA
9 m 9 9 6 6 6 3
10 m 9 9 6 6 6 3
11 m 12 9 9 6 6 6
12 m 12 12 9 9 6 6
13 m 12 12 9 9 9 6
14 m 15 12 12 9 9 6
15 m 15 15 12 9 9 6
16 m 15 15 12 12 9 9
17 m 18 15 15 12 9 9
18 m 18 15 15 12 12 9
19 m 18 18 15 15 12 9
20 m 21 18 15 15 12 9
21 m 21 18 18 15 12 12
22 m 21 21 18 15 15 12
TABELA EKVIVALENTNIH DUBINA
ZA RAZLIČITE PROCENTE O2 U NITROX-u
23 m 24 21 18 18 15  
24 m 24 21 18 18 15  
25 m 24 24 21 18 15  
26 m 27 24 21 18    
27 m 27 24 21 21    
28 m 27 24 24 21    
29 m 30 27 24 21    
30 m 30 27 24 21    
31 m 30 27 24      
32 m 30 30 27      
33 m 33 30 27      
34 m 33 30 27      
35 m 33 30 30      
36 m 36 33        
37 m 36 33        
38 m 36 33        
39 m 39 36        
40 m 39 36        
41 m 39 36        
42 m 42 39        
43 m 42 39        
Najbolje mešavine za različite dubine i izračunata EAD vremena ronjenja
u odnosu na vremena ronjenja za vazduh
Dubina
(msw)
EANx
EAD
(msw)
ppO2
(Bara)
Vreme ronjenja
za EANx
US Navy
tablice
za vazduh
12 40 6,7 0,88 310 200
13,5 40 7,8 0,94 310 100
15 40 9,0 1,00 310 100
16,5 39 11,1 1,00 200 60
18 39 11,6 1,09 200 60
19,5 37 14,3 1,05 100 50
21 37 14,7 1,15 100 50
22,5 37 15,9 1,22 60 40
24 37 17,1 1,26 60 40
25,5 37 18,3 1,33 50 30
27 37 19,5 1,38 50 30
28,5 36 21,2 1,40 40 25
30 36 22,4 1,45 40 25
31,5 36 23,6 1,50 40 20
33 36 24,8 1,56 30 20
34,5 35 26,6 1,56 30 15
36 34 28,4 1,57 25 15
37,5 32 30,9 1,53 20 10
39 32 32,2 1,58 20 10
40,5 31 34,1 1,60 15 10
42 31 35,4 1,60 15 10
43,5 31 36,7 1,60 10 5
45 29 39,4 1,60 10 5
msw ........ meters of salt water (metara slane - morske vode)
EAN ........ enriched air nitrox (obogaćeni vazduh nitroks)
EAD ........ equvalent air depth (ekvivalentna dubina za ronjenje sa vazduhom)
KORISNI OBRASCI ZA RONJENJE SA NITROX-om
Maksimalna dubina ronjenja – MOD (Maximum Operating Depth)
MOD = (
PO2
– 1 ) x 10
FO2
Gde je: PO2
..... maksimalno dopušteni parcijalni pritisak kiseonika
FO2
..... procenat (frakcija) kiseonika u mešavini (Nitrox-u)
Primer 1: želimo da ronimo sa Nitrox II mešavinom. Kolika je max bezbedna
operativna dubina u odnosu na parcijalni pritisak O2
u mešavini?
MOD = (
1,4
– 1 ) x 10 = 24,4 m
0,36
Primer 2: želimo da ronimo sa Nitrox II mešavinom u veoma hladnoj vodi i
otežanim uslovima. Kolika je max bezbedna operativna dubina u odnosu na
parcijalni pritisak O2
u mešavini u navedenim uslovima ronjenja?
MOD = (
1,4
– 1 ) x 10 = 28,8 m
0,36
Primer 3: ronićemo sa Nitrox mešavinom u kojoj će procenat O2
biti 30 (FO2
= 30).
Kolika je max bezbedna operativna dubina u odnosu na parcijalni pritisak O2
u
ovakvoj mešavini?
MOD = (
1,4
– 1 ) x 10 = 33 m
0,30
Maksimalna dubina ronjenja – MOD
(Maximum Operating Depth
Ekvivalentna dubina vazduha – EAD (Equivalent Air Depth)
EAD = (
FN x (D + 10)
) – 10
0,79
Gde je: FN ..... procenat (frakcija) azota u mešavini izražen kao: 1 – FO2
0,79 ..... procenat (frakcija) azota u vazduhu
D ..... dubina u metrima
Primer: želimo da ronimo sa Nitrox II mešavinom na dubini od 30 metara.
Kolika je ekvivalentna dubina za ronjenje sa vazduhom u odnosu na koju
ćemo odrediti dekompresioni režim?
EAD = (
0,64 x (30 + 10)
) – 10 = 22,4 m
0,79
Rezime: kada je procenat kiseonika u našoj mešavini 36%, a hoćemo da
zaronimo na 30 metara, možemo da koristimo tablice za vazduh, ali će naša
ekvivalentna dubina biti 22,4 odnosno 23 metra i u odnosu na provedeno vreme
izabraćemo deco režim za dubinu od 23 m.
Primer: želimo da ronimo sa EAN40, a koristićemo bocu napunjenu na 200
bara. Do kog pritiska ćemo prvo puniti bocu čistim kiseonikom?
XO2
=
0,40 – 0,21
x 200 = 48 bara
0,79
Dakle, našu bocu ćemo prvo napuniti kiseonikom do pritiska od 48 bara, a
zatim ćemo je dopuniti sa vazduhom do pritiska od 200 bara.
Napomena: ovako pripremljenu mešavinu pre upotrebe OBAVEZNO ćemo
prekontrolisati kiseoničkim analizatorom.
Nitrox KPA Beograd
Nitrox KPA Beograd

Mais conteúdo relacionado

Destaque

SOPAS Uzor program p2 tema 4 [compatibility mode]
SOPAS Uzor program p2 tema 4  [compatibility mode]SOPAS Uzor program p2 tema 4  [compatibility mode]
SOPAS Uzor program p2 tema 4 [compatibility mode]Milorad Djuknic
 
Uzor program p2 tema 2 [compatibility mode]
Uzor program p2 tema 2  [compatibility mode]Uzor program p2 tema 2  [compatibility mode]
Uzor program p2 tema 2 [compatibility mode]Milorad Djuknic
 
Rescue kpa [compatibility mode]
Rescue kpa  [compatibility mode]Rescue kpa  [compatibility mode]
Rescue kpa [compatibility mode]Milorad Djuknic
 

Destaque (8)

SOPAS Uzor program p2 tema 4 [compatibility mode]
SOPAS Uzor program p2 tema 4  [compatibility mode]SOPAS Uzor program p2 tema 4  [compatibility mode]
SOPAS Uzor program p2 tema 4 [compatibility mode]
 
Uzor program p2 tema 2 [compatibility mode]
Uzor program p2 tema 2  [compatibility mode]Uzor program p2 tema 2  [compatibility mode]
Uzor program p2 tema 2 [compatibility mode]
 
Rescue kpa [compatibility mode]
Rescue kpa  [compatibility mode]Rescue kpa  [compatibility mode]
Rescue kpa [compatibility mode]
 
Uzor program P1 teme
Uzor program P1 teme Uzor program P1 teme
Uzor program P1 teme
 
Skripta kpa beograd
Skripta kpa beogradSkripta kpa beograd
Skripta kpa beograd
 
Sualtı
SualtıSualtı
Sualtı
 
Alan ford 01
Alan ford 01Alan ford 01
Alan ford 01
 
Storm
StormStorm
Storm
 

Mais de Milorad Djuknic

CMAS SOPAS program p3 bolesti
 CMAS SOPAS program p3 bolesti CMAS SOPAS program p3 bolesti
CMAS SOPAS program p3 bolestiMilorad Djuknic
 
P1* CMAS/SOPAS program Tema 11. PODVODNI SPORTOVI
P1* CMAS/SOPAS   program Tema 11. PODVODNI SPORTOVI P1* CMAS/SOPAS   program Tema 11. PODVODNI SPORTOVI
P1* CMAS/SOPAS program Tema 11. PODVODNI SPORTOVI Milorad Djuknic
 
P1* CMAS/SOPAS program Tema 10. RONILAČKA SREDINA I PODVODNA ORIJENTACIJA
P1* CMAS/SOPAS   program Tema 10.  RONILAČKA SREDINA I PODVODNA ORIJENTACIJA P1* CMAS/SOPAS   program Tema 10.  RONILAČKA SREDINA I PODVODNA ORIJENTACIJA
P1* CMAS/SOPAS program Tema 10. RONILAČKA SREDINA I PODVODNA ORIJENTACIJA Milorad Djuknic
 
P1* CMAS/SOPAS program Tema 9. PRINCIPI BEZBEDNOSTI U RONJENJU
P1* CMAS/SOPAS   program Tema 9. PRINCIPI BEZBEDNOSTI U RONJENJUP1* CMAS/SOPAS   program Tema 9. PRINCIPI BEZBEDNOSTI U RONJENJU
P1* CMAS/SOPAS program Tema 9. PRINCIPI BEZBEDNOSTI U RONJENJUMilorad Djuknic
 
P1* CMAS/SOPAS program Tema 8. PREVENCIJA RONILAČKIH UDESA I PRVA POMOĆ
P1* CMAS/SOPAS   program Tema 8. PREVENCIJA RONILAČKIH UDESA I PRVA POMOĆ P1* CMAS/SOPAS   program Tema 8. PREVENCIJA RONILAČKIH UDESA I PRVA POMOĆ
P1* CMAS/SOPAS program Tema 8. PREVENCIJA RONILAČKIH UDESA I PRVA POMOĆ Milorad Djuknic
 
P1* CMAS/SOPAS program Tema 7. DEKOMPRESIONE POVREDE
P1* CMAS/SOPAS   program Tema 7. DEKOMPRESIONE POVREDEP1* CMAS/SOPAS   program Tema 7. DEKOMPRESIONE POVREDE
P1* CMAS/SOPAS program Tema 7. DEKOMPRESIONE POVREDEMilorad Djuknic
 
P1* CMAS/SOPAS program Tema 6. BAROTRAUME
P1* CMAS/SOPAS   program Tema 6. BAROTRAUME P1* CMAS/SOPAS   program Tema 6. BAROTRAUME
P1* CMAS/SOPAS program Tema 6. BAROTRAUME Milorad Djuknic
 
P1* CMAS/SOPAS program Tema 5. OSNOVI FIZIOLOGIJE RONJENJA ...
P1* CMAS/SOPAS   program  Tema 5. OSNOVI FIZIOLOGIJE RONJENJA                ...P1* CMAS/SOPAS   program  Tema 5. OSNOVI FIZIOLOGIJE RONJENJA                ...
P1* CMAS/SOPAS program Tema 5. OSNOVI FIZIOLOGIJE RONJENJA ...Milorad Djuknic
 
P1* CMAS/SOPAS program Tema 4. TOKSIČNO DELOVANJE GASOVA U RONJENJU ...
P1* CMAS/SOPAS   program Tema 4. TOKSIČNO DELOVANJE GASOVA U RONJENJU        ...P1* CMAS/SOPAS   program Tema 4. TOKSIČNO DELOVANJE GASOVA U RONJENJU        ...
P1* CMAS/SOPAS program Tema 4. TOKSIČNO DELOVANJE GASOVA U RONJENJU ...Milorad Djuknic
 
P1* CMAS/SOPAS program Tema 3b
P1* CMAS/SOPAS   program Tema 3bP1* CMAS/SOPAS   program Tema 3b
P1* CMAS/SOPAS program Tema 3bMilorad Djuknic
 
P1* CMAS/SOPAS UZOR Tema 3. OSNOVNA. AUTONOMNA RONILAČKA OPREMA I POMOĆNA O...
P1* CMAS/SOPAS UZOR Tema 3.  OSNOVNA. AUTONOMNA RONILAČKA OPREMA  I POMOĆNA O...P1* CMAS/SOPAS UZOR Tema 3.  OSNOVNA. AUTONOMNA RONILAČKA OPREMA  I POMOĆNA O...
P1* CMAS/SOPAS UZOR Tema 3. OSNOVNA. AUTONOMNA RONILAČKA OPREMA I POMOĆNA O...Milorad Djuknic
 
P1* CMAS/SOPAS Tema 2.VAZDUH, VODA I ZAKONI FIZIKE OD ZNAČAJA ZA RONJENJE
P1* CMAS/SOPAS Tema 2.VAZDUH, VODA I ZAKONI FIZIKE OD ZNAČAJA ZA RONJENJE P1* CMAS/SOPAS Tema 2.VAZDUH, VODA I ZAKONI FIZIKE OD ZNAČAJA ZA RONJENJE
P1* CMAS/SOPAS Tema 2.VAZDUH, VODA I ZAKONI FIZIKE OD ZNAČAJA ZA RONJENJE Milorad Djuknic
 
10 uzor program p2 tema T10. PLANIRANJE I ORGANIZACIJA RONJENJA
10 uzor program p2 tema T10. PLANIRANJE I ORGANIZACIJA RONJENJA10 uzor program p2 tema T10. PLANIRANJE I ORGANIZACIJA RONJENJA
10 uzor program p2 tema T10. PLANIRANJE I ORGANIZACIJA RONJENJAMilorad Djuknic
 
9 uzor program p2 tema T9. RONJENJE NA VEĆIM NADMORSKIM VISINAMA
9 uzor program p2 tema T9. RONJENJE NA VEĆIM NADMORSKIM VISINAMA 9 uzor program p2 tema T9. RONJENJE NA VEĆIM NADMORSKIM VISINAMA
9 uzor program p2 tema T9. RONJENJE NA VEĆIM NADMORSKIM VISINAMA Milorad Djuknic
 
8 uzor program p2 tema T8. UPOTREBA DEKOMPRESIONIH TABLICA
8 uzor program p2 tema T8. UPOTREBA DEKOMPRESIONIH TABLICA8 uzor program p2 tema T8. UPOTREBA DEKOMPRESIONIH TABLICA
8 uzor program p2 tema T8. UPOTREBA DEKOMPRESIONIH TABLICAMilorad Djuknic
 
7 uzor program p2 tema T7. APSORPCIJA AZOTA I PONOVLJENO RONJENJE
7 uzor program p2 tema T7. APSORPCIJA AZOTA I PONOVLJENO RONJENJE7 uzor program p2 tema T7. APSORPCIJA AZOTA I PONOVLJENO RONJENJE
7 uzor program p2 tema T7. APSORPCIJA AZOTA I PONOVLJENO RONJENJEMilorad Djuknic
 
6 uzor program p2 tema T6. RONJENJE VAN KRIVULJE SIGURNOSTI
6 uzor program p2 tema T6. RONJENJE VAN KRIVULJE SIGURNOSTI6 uzor program p2 tema T6. RONJENJE VAN KRIVULJE SIGURNOSTI
6 uzor program p2 tema T6. RONJENJE VAN KRIVULJE SIGURNOSTIMilorad Djuknic
 
5 uzor program p2 tema POSTUPCI SPASAVANJA I PRVA POMOĆ
5 uzor program p2 tema  POSTUPCI SPASAVANJA I PRVA POMOĆ5 uzor program p2 tema  POSTUPCI SPASAVANJA I PRVA POMOĆ
5 uzor program p2 tema POSTUPCI SPASAVANJA I PRVA POMOĆMilorad Djuknic
 
3 uzor program p2 tema 3 T3. FIZIKA RONJENJA I PRORAČUN AUTONOMIJE
3 uzor program p2 tema 3 T3. FIZIKA RONJENJA I PRORAČUN AUTONOMIJE3 uzor program p2 tema 3 T3. FIZIKA RONJENJA I PRORAČUN AUTONOMIJE
3 uzor program p2 tema 3 T3. FIZIKA RONJENJA I PRORAČUN AUTONOMIJEMilorad Djuknic
 

Mais de Milorad Djuknic (20)

CMAS SOPAS program p3 bolesti
 CMAS SOPAS program p3 bolesti CMAS SOPAS program p3 bolesti
CMAS SOPAS program p3 bolesti
 
P1* CMAS/SOPAS program Tema 11. PODVODNI SPORTOVI
P1* CMAS/SOPAS   program Tema 11. PODVODNI SPORTOVI P1* CMAS/SOPAS   program Tema 11. PODVODNI SPORTOVI
P1* CMAS/SOPAS program Tema 11. PODVODNI SPORTOVI
 
P1* CMAS/SOPAS program Tema 10. RONILAČKA SREDINA I PODVODNA ORIJENTACIJA
P1* CMAS/SOPAS   program Tema 10.  RONILAČKA SREDINA I PODVODNA ORIJENTACIJA P1* CMAS/SOPAS   program Tema 10.  RONILAČKA SREDINA I PODVODNA ORIJENTACIJA
P1* CMAS/SOPAS program Tema 10. RONILAČKA SREDINA I PODVODNA ORIJENTACIJA
 
P1* CMAS/SOPAS program Tema 9. PRINCIPI BEZBEDNOSTI U RONJENJU
P1* CMAS/SOPAS   program Tema 9. PRINCIPI BEZBEDNOSTI U RONJENJUP1* CMAS/SOPAS   program Tema 9. PRINCIPI BEZBEDNOSTI U RONJENJU
P1* CMAS/SOPAS program Tema 9. PRINCIPI BEZBEDNOSTI U RONJENJU
 
P1* CMAS/SOPAS program Tema 8. PREVENCIJA RONILAČKIH UDESA I PRVA POMOĆ
P1* CMAS/SOPAS   program Tema 8. PREVENCIJA RONILAČKIH UDESA I PRVA POMOĆ P1* CMAS/SOPAS   program Tema 8. PREVENCIJA RONILAČKIH UDESA I PRVA POMOĆ
P1* CMAS/SOPAS program Tema 8. PREVENCIJA RONILAČKIH UDESA I PRVA POMOĆ
 
P1* CMAS/SOPAS program Tema 7. DEKOMPRESIONE POVREDE
P1* CMAS/SOPAS   program Tema 7. DEKOMPRESIONE POVREDEP1* CMAS/SOPAS   program Tema 7. DEKOMPRESIONE POVREDE
P1* CMAS/SOPAS program Tema 7. DEKOMPRESIONE POVREDE
 
P1* CMAS/SOPAS program Tema 6. BAROTRAUME
P1* CMAS/SOPAS   program Tema 6. BAROTRAUME P1* CMAS/SOPAS   program Tema 6. BAROTRAUME
P1* CMAS/SOPAS program Tema 6. BAROTRAUME
 
P1* CMAS/SOPAS program Tema 5. OSNOVI FIZIOLOGIJE RONJENJA ...
P1* CMAS/SOPAS   program  Tema 5. OSNOVI FIZIOLOGIJE RONJENJA                ...P1* CMAS/SOPAS   program  Tema 5. OSNOVI FIZIOLOGIJE RONJENJA                ...
P1* CMAS/SOPAS program Tema 5. OSNOVI FIZIOLOGIJE RONJENJA ...
 
P1* CMAS/SOPAS program Tema 4. TOKSIČNO DELOVANJE GASOVA U RONJENJU ...
P1* CMAS/SOPAS   program Tema 4. TOKSIČNO DELOVANJE GASOVA U RONJENJU        ...P1* CMAS/SOPAS   program Tema 4. TOKSIČNO DELOVANJE GASOVA U RONJENJU        ...
P1* CMAS/SOPAS program Tema 4. TOKSIČNO DELOVANJE GASOVA U RONJENJU ...
 
P1* CMAS/SOPAS program Tema 3b
P1* CMAS/SOPAS   program Tema 3bP1* CMAS/SOPAS   program Tema 3b
P1* CMAS/SOPAS program Tema 3b
 
P1* CMAS/SOPAS UZOR Tema 3. OSNOVNA. AUTONOMNA RONILAČKA OPREMA I POMOĆNA O...
P1* CMAS/SOPAS UZOR Tema 3.  OSNOVNA. AUTONOMNA RONILAČKA OPREMA  I POMOĆNA O...P1* CMAS/SOPAS UZOR Tema 3.  OSNOVNA. AUTONOMNA RONILAČKA OPREMA  I POMOĆNA O...
P1* CMAS/SOPAS UZOR Tema 3. OSNOVNA. AUTONOMNA RONILAČKA OPREMA I POMOĆNA O...
 
P1* CMAS/SOPAS Tema 2.VAZDUH, VODA I ZAKONI FIZIKE OD ZNAČAJA ZA RONJENJE
P1* CMAS/SOPAS Tema 2.VAZDUH, VODA I ZAKONI FIZIKE OD ZNAČAJA ZA RONJENJE P1* CMAS/SOPAS Tema 2.VAZDUH, VODA I ZAKONI FIZIKE OD ZNAČAJA ZA RONJENJE
P1* CMAS/SOPAS Tema 2.VAZDUH, VODA I ZAKONI FIZIKE OD ZNAČAJA ZA RONJENJE
 
P1* CMAS/SOPAS program
P1* CMAS/SOPAS   programP1* CMAS/SOPAS   program
P1* CMAS/SOPAS program
 
10 uzor program p2 tema T10. PLANIRANJE I ORGANIZACIJA RONJENJA
10 uzor program p2 tema T10. PLANIRANJE I ORGANIZACIJA RONJENJA10 uzor program p2 tema T10. PLANIRANJE I ORGANIZACIJA RONJENJA
10 uzor program p2 tema T10. PLANIRANJE I ORGANIZACIJA RONJENJA
 
9 uzor program p2 tema T9. RONJENJE NA VEĆIM NADMORSKIM VISINAMA
9 uzor program p2 tema T9. RONJENJE NA VEĆIM NADMORSKIM VISINAMA 9 uzor program p2 tema T9. RONJENJE NA VEĆIM NADMORSKIM VISINAMA
9 uzor program p2 tema T9. RONJENJE NA VEĆIM NADMORSKIM VISINAMA
 
8 uzor program p2 tema T8. UPOTREBA DEKOMPRESIONIH TABLICA
8 uzor program p2 tema T8. UPOTREBA DEKOMPRESIONIH TABLICA8 uzor program p2 tema T8. UPOTREBA DEKOMPRESIONIH TABLICA
8 uzor program p2 tema T8. UPOTREBA DEKOMPRESIONIH TABLICA
 
7 uzor program p2 tema T7. APSORPCIJA AZOTA I PONOVLJENO RONJENJE
7 uzor program p2 tema T7. APSORPCIJA AZOTA I PONOVLJENO RONJENJE7 uzor program p2 tema T7. APSORPCIJA AZOTA I PONOVLJENO RONJENJE
7 uzor program p2 tema T7. APSORPCIJA AZOTA I PONOVLJENO RONJENJE
 
6 uzor program p2 tema T6. RONJENJE VAN KRIVULJE SIGURNOSTI
6 uzor program p2 tema T6. RONJENJE VAN KRIVULJE SIGURNOSTI6 uzor program p2 tema T6. RONJENJE VAN KRIVULJE SIGURNOSTI
6 uzor program p2 tema T6. RONJENJE VAN KRIVULJE SIGURNOSTI
 
5 uzor program p2 tema POSTUPCI SPASAVANJA I PRVA POMOĆ
5 uzor program p2 tema  POSTUPCI SPASAVANJA I PRVA POMOĆ5 uzor program p2 tema  POSTUPCI SPASAVANJA I PRVA POMOĆ
5 uzor program p2 tema POSTUPCI SPASAVANJA I PRVA POMOĆ
 
3 uzor program p2 tema 3 T3. FIZIKA RONJENJA I PRORAČUN AUTONOMIJE
3 uzor program p2 tema 3 T3. FIZIKA RONJENJA I PRORAČUN AUTONOMIJE3 uzor program p2 tema 3 T3. FIZIKA RONJENJA I PRORAČUN AUTONOMIJE
3 uzor program p2 tema 3 T3. FIZIKA RONJENJA I PRORAČUN AUTONOMIJE
 

Nitrox KPA Beograd