SlideShare uma empresa Scribd logo
1 de 50
Baixar para ler offline
Histologija
Nivoi organizacije
žive materije
ORGANIZAM
SISTEM ORGANA
ORGANSKI APARAT
ORGAN
TKIVO
ĆELIJA
• Ćelija je osnovna
jedinica građe i
funkcije svakog
organizma i
predstavlja najmanji
oblik u kome se javlja
živo biće.
•Viši nivo organizacije
je tkivo. Ćelije se
integrišu u tkivo tj.
tkivo je grupa ćelija
istog oblika, građe,
funkcije i embrionalnog
porekla.
• Viši nivo organizacije žive
materije je organ. U sastav
jednog organa ulazi više vrsta
tkiva. Svaki organ vrši
određenu funkciju npr. pluća
-razmenu gasova; bubrezi-
izlučivanje; srce-cirkulaciju
krvi.
• Viši nivo je organski aparat -
čine ga organi koji su
funkcionalno i anatomski
povezani. Svaki organ u
okviru aparata vrši određenu
funkciju koja je podređena
organskom aparatu. Organski
aparati su čulo vida (oko) i
čulo sluha.
• Organski sistem čine organi koji su
funkcionalno i anatomski povezani (npr.
sistem organa za varenje, disanje,
krvotok).
• Organski sistem mogu graditi organi
među kojima postoji samo funkcionalna
veza.
• Npr. endokrini sistem. Endokrine
žlezde su u organizmu prostorno jako
udaljene, povezuju se putem krvi koja
prenosi hormone.
• Najviši nivo žive materije je organizam u
kome je ostvaren visok stepen integracije
njegovih delova organa i organskih
sistema.
• Organizam je strukturna i funkcionalna
celina. U organizmu postoji koordinirano,
skladno delovanje njegovih organa i
organskih sistema na pr. poremećaj u radu
jednog organa može se odraziti i na rad
drugih organa a to se može odraziti na
nivou organizma kao celine.
Tkiva
•Kompleksi morfološki i
fiziološki istovetnih
ćelija zajedničkog
embrionalnog porekla,
specifične funkcije
Podela tkiva prema
građi i funkciji
•Epitelijalno
•Vezivno
•Mišićno
•Nervno
Epitelijalno tkivo
• Najmanje diferencirana
životinjska tkiva
• Pokrivaju površinu tela
• Oblažu telesne duplje
• Učestvuju u građi žlezda i
čula
Epitelijalno
tkivo
• Podela po
broju slojeva
–Jednoslojan
–Višeslojan
ЕПИТЕЛНО (ПОКОРИЧНО) ТКИВО
Према грађи ћелија и функцији коју имају
дели се на:
1. Плочасти епител
2. Коцкасти епител
3. Цилиндричан епител
4. Трепљасти епител
5. Чулни епител
6. Жлездани епител
ПЛОЧАСТИ ЕПИТЕЛ
Ћелије плочасте, облажу многе органе
– плућа, крвне судове (ендотел) и
друге.
КОЦКАСТИ ЕПИТЕЛ
Ћелије коцкастог облика, облажу
нпр. бубрежне каналиће.
ЦИЛИНДРИЧАН ЕПИТЕЛ
Ћелије издужене, цилиндричног облика, облажу
цревне ресице.
ТРЕПЉАСТИ ЕПИТЕЛ
Ћелије са трепљама на површини, налазе се у
дисајним путевима, полним одводима,
спољашњем уху.
ЧУЛНИ ЕПИТЕЛ
Налази се у свим чулним органима.
ЖЛЕЗДАНИ ЕПИТЕЛ
Улази у грађу жлезда.
Epitelijalno
tkivo
• Specijalni oblici:
Endotel – epitel koji pokriva
površine unutrašnjih organa i
krvnih sudova
Žlezdani epitel – ćelije
specijalizovane da luče
različite materije
Trepljast epitel
(disajni putevi,
kanal srednjeg uha,
genitalni odvodi)
Vezivno tkivo
• Vezivno tkivo u užem
smislu
• Hrskavičavo tkivo
• Koštano tkivo
• Krv i limfa
I Vezivno tkivo u užem smislu
• Ćelije mogu biti različitih oblika: nepravilnog,
zvezdastog, ovalnog, okruglog
• Luče amorfnu međućelijsku masu u kojoj se
nalaze vezivna vlakna
• Kolagena vlakna
– Čvrsta,debela, savitljiva, neelastična
• Elastična vlakna
– Tanja, elastična, razgranata
• Deli se na:
1. Еластично
2. Масно
3. Растресито
4. Густо
ЕЛАСТИЧНО ВЕЗИВО
Eластично везивно ткиво Eластично везивно ткиво
(слика) (схема)
Ћелије су у паралелним низовима између којих се налазе еластична влакна.
Налази се у кожи и осталим органима.
МАСНО ВЕЗИВО
Масно везивно ткиво Масно везивно ткиво
(слика) (схема)
Ћелије су у групама обавијеним влакнима.
Улази у грађу наше коже, као трећи слој према мишићима.
РАСТРЕСИТО ВЕЗИВО
У међућелијском простору налазе се растресита и расута
влакна,
распоређена у разним правцима.
Улази у грађу органа.
Повезује органе, мишиће, нерве, кости, кожу, лимфне и крвне
судове.
.
Растресито везивно ткиво Растресито везивно ткиво
(слика) (схема)
ГУСТО ВЕЗИВО
Густо ткиво (слика)
Сачињавају га ћелије и везивна влакна збијена у
паралелне снопиће(еластична и колагена). Улази у
грађу лигамената, тетива, облаже кости,
плућа, крвне судове...
Густо ткиво
(схема)
Лигаменти су везивни елементи између костију.
Тетиве су завршеци којима се мишић повезује с
костима.
II Hrskavičavo tkivo
• Krupne hrskavičave ćelije – hondroblasti
• Ćelije raspoređene u grupicama
• Elastična međućelijska supstanca
• Prema strukturi osnovne međućelijske
supstance razlikujemo tri tipa hrskavičavog
tkiva
1. Hijalinska ili staklasta hrskavica
2. Mrežasta ili elastična hrskavica
3. Vlaknasta hrskavica
1. Hijalinska ili staklasta
hrskavica
• Homogena, bela,
providna osnovna
supstanca sa
kolagenim vlaknima
• Sačinjava skelet
hrskavičavih riba
• Hrskavica zglobova,
nosa, dušnika
dušnik
2. Mrežasta ili elastična
hrskavica
• Neprozirna i
žućkasta
• Mreža elastičnih
vlakana
• Ušna školjka,
grkljan
2. Vlaknasta hrskavica
• Krupna kolagena vlakna
• U zglobovima i između kičmenih
pršljenova
III Koštano tkivo • Koštane ćelije -
osteocite
• радијално су
распоређене
око Хаверзових
канала
• Međućelijska
supstanca
(čvrsta koštana
masa)
– Osein
– Kolagena
vlakna
– Neorganske
soli
magnezijuma i
kalcijuma
IV Krv i limfa
• Krv je tečno vezivno tkivo
• Ima ulogu u prenošenju kiseonika i hranljivih
materija do svih tkiva u organizmu,
transportovanju produkata metabolizma do organa
za izlučivanje kao i zaštiti organizma od patogenih
mikroorganizama
• Sastoji se od:
– KRVNIH ELEMENATA
– TEČNE MEĐUĆELIJSKE SUPSTANCE – PLAZME
• Limfa je posrednik izmeću krvi i tkiva, bezbojna
tečnost slična krvnoj plazmi koja sadrži samo bela
krvna zrnca
Vezivno tkivo – Krv
Krvni elementi
1. ERITROCITI – crvena krvna zrnca – transport
gasova
2. LEUKOCITI – bela krvna zrnca –
odbrambena uloga
1. Granulociti – nespecifični imunitet
1. Neutrofili
2. Bazofili
3. Eozinofili
2. Agranulociti
1. Imfociti – specifični imunitet
2. Monociti
2. TROMBOCITI – krvne pločice – imaju ulogu u
koagulaciji krvi
Vezivno tkivo – Krv
Krvni elementi: eritrociti
Vezivno tkivo – Krv
Krvni elementi: leukociti -
granulociti
Neutrofili Bazofili Eozinofili
Vezivno tkivo – Krv
Krvni elementi: leukociti -
agranulociti
Vezivno tkivo – Krv
Krvni elementi: trombociti
Mišićno tkivo
• Ćelije – mišićna vlakna
• Imaju sposobnost kontrakcije
tj. menjanja dužine
• Prisustvo kontraktilnih vlakana
MIOFIBRILA: aktina i miozina
• Poprečno-
prugasto
mišićno
tkivo
• Glatko
mišićno
tkivo
• Srčano
mišićno
tkivo
Poprečno-prugasto mišićno
tkivo
• Ćelije:
– miofibrili cilindričnog
oblika
– poprečna prugavost
– mnogo perifernih jedara
– најкрупније (дугачке и
до 4 cm код човека)
Tkivo:
– Tamnocrvena boja
– Snažne i brze kontrakcije
(1/10-1/100 sek)
– Umaranje
– Pod voljnom kontrolom
Glatko mišićno tkivo
• Ćelije:
– Vretenaste
– 1 jedro
– miofibrili paralelni
• Tkivo:
– Svetle boje
– Spore kontrakcije (1-1,5
min)
– Izdržljivost
– pod kontrolom
vegetativnog NS
• Улази у грађу
унутрашњих органа
(црево, мокраћна
бешика, крвни
судови, материца...)
Srčano mišićno tkivo
• Ćelije
– Granate
– poprečna prugavost
– jedno do dva centralna jedra
• Tkivo:
– Ćelije povezane u mrežu
preko interkalarnih diskova
– Tamnocrvena boja
– Snažne i brze kontrakcije
– Izdržljivost
• Контролише га
вегетативни нервни
систем (ВНС) и
сопствени
аутоматски
центари
БИЦЕПС
АСОЦИЈАЦИЈА
аплауз несвестан попречно-пругасто ткиво
за рад Иван Павлов 1/3
руковање пателарни теретана
рука рефлекс мишић
A1
A ВБ
В3
В1
Б3
Б2
Б1
A2
A3
В2
???
Nervno tkivo
• Нервно ткиво састоји се из нервних и
потпорних ћелија.
• Улази у грађу нервног система
животиња.
• Улога: пријем и пренос нервних
импулса, њихове обраде и слања
• повратних информација телу како би
организам био у равнотежи.
• Funkcionalne i natomske jedinice:
– NERVNE ĆELIJE ( NEURONI)
НЕУРОН
Nervno tkivo
ТИПОВИ НЕУРОНА
У зависности од смера кретања нервног импулса, разликујемо три типа
неурона:
1. сензитивни (осећајни) – проводе нервни импулс од чулних ћелија –
рецептора до централног нервног система (ЦНС);
2. интернеурони – налазе се у ЦНС-у и повезују сензитивне и моторне
неуроне;
3. моторни (покретачки) – проводе нервне импулсе од ЦНС-а до ефектора
– органа
који треба да реагују (мишићи и жлезде).
ТИПОВИ НЕУРОНА
Према броју наставака који полазе од тела неурона такође разликујемо три
типа неурона:
1. униполарни – од тела неурона полази један наставак који се грана на
дендрит и аксон;
2. биполарни – од тела неурона полазе два наставка – дендрит и аксон;
3. мултиполарни – од тела неурона полази више наставака – дендрита и
један аксон.
Literatura
• Imre Krizmanić, Mirjana Ulčanin – Biologija 2
udžbenik za II razred prirodno-matematičkog
smera, Novi logos, 2016 (korišćeni su slajdovi
sa CD-a)
• Brigita Petrov, Miloš Kalezić: Biologija za II
razred prirodno-matematičkog smera, ZUNS,
Beograd 2003
• Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe,
Beograd, 2001.
• Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga,
Beograd, 1990.

Mais conteúdo relacionado

Mais procurados (20)

Mišićni sistem
Mišićni sistemMišićni sistem
Mišićni sistem
 
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanjeSistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
Sistem organa za cirkulaciju-ponavljanje
 
Dupljari
DupljariDupljari
Dupljari
 
Endokrini sistem
Endokrini sistemEndokrini sistem
Endokrini sistem
 
Nastanak i razvoj biljaka
Nastanak i razvoj biljakaNastanak i razvoj biljaka
Nastanak i razvoj biljaka
 
Skeletni sistem
Skeletni sistemSkeletni sistem
Skeletni sistem
 
Centralni nervni sistem-mozak
Centralni nervni sistem-mozakCentralni nervni sistem-mozak
Centralni nervni sistem-mozak
 
Ćelija
ĆelijaĆelija
Ćelija
 
Sastav krvi
Sastav krviSastav krvi
Sastav krvi
 
мишићни систем
мишићни системмишићни систем
мишићни систем
 
Mišićni sistem
Mišićni sistemMišićni sistem
Mišićni sistem
 
Kičmena moždina
Kičmena moždinaKičmena moždina
Kičmena moždina
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
организација животиња
организација животињаорганизација животиња
организација животиња
 
Sastav krvi
Sastav krviSastav krvi
Sastav krvi
 
Mozak
MozakMozak
Mozak
 
Pantljičare
PantljičarePantljičare
Pantljičare
 
Cirkulatorni sistem
Cirkulatorni sistemCirkulatorni sistem
Cirkulatorni sistem
 
Čulni sistem
Čulni sistemČulni sistem
Čulni sistem
 
Lišaji
LišajiLišaji
Lišaji
 

Semelhante a Histologija - tkiva

Celija i tkiva
Celija i tkivaCelija i tkiva
Celija i tkivaAu Medu
 
Anatomija celija i tkivo
Anatomija celija i tkivoAnatomija celija i tkivo
Anatomija celija i tkivodr Šarac
 
Anatomijacelijaitkivo 140903100301-phpapp01
Anatomijacelijaitkivo 140903100301-phpapp01Anatomijacelijaitkivo 140903100301-phpapp01
Anatomijacelijaitkivo 140903100301-phpapp01dr Šarac
 
нивои организације биолошких система
нивои организације биолошких системанивои организације биолошких система
нивои организације биолошких системаMaja Simic
 
Нервна ћелија - Миа Вишњић
Нервна ћелија - Миа ВишњићНервна ћелија - Миа Вишњић
Нервна ћелија - Миа ВишњићVioleta Djuric
 
Мишићно скелетни систем
Мишићно скелетни системМишићно скелетни систем
Мишићно скелетни системVioleta Djuric
 
Nervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina Miljković
Nervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina MiljkovićNervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina Miljković
Nervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina MiljkovićNašaŠkola.Net
 
централни нервни систем
централни нервни системцентрални нервни систем
централни нервни системMaja Simic
 
1. Organizacija životinja - tkiva
1. Organizacija životinja - tkiva1. Organizacija životinja - tkiva
1. Organizacija životinja - tkivaltixomir
 
Спољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptx
Спољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptxСпољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptx
Спољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptxZivan Bacujkov
 
скелетни систем
скелетни системскелетни систем
скелетни системMarijaRadonjic1
 

Semelhante a Histologija - tkiva (20)

Histologija
HistologijaHistologija
Histologija
 
Celija i tkiva
Celija i tkivaCelija i tkiva
Celija i tkiva
 
Anatomija celija i tkivo
Anatomija celija i tkivoAnatomija celija i tkivo
Anatomija celija i tkivo
 
7. razred, matura
7. razred, matura7. razred, matura
7. razred, matura
 
Anatomijacelijaitkivo 140903100301-phpapp01
Anatomijacelijaitkivo 140903100301-phpapp01Anatomijacelijaitkivo 140903100301-phpapp01
Anatomijacelijaitkivo 140903100301-phpapp01
 
нивои организације биолошких система
нивои организације биолошких системанивои организације биолошких система
нивои организације биолошких система
 
Нервна ћелија - Миа Вишњић
Нервна ћелија - Миа ВишњићНервна ћелија - Миа Вишњић
Нервна ћелија - Миа Вишњић
 
Kicmenjaci
KicmenjaciKicmenjaci
Kicmenjaci
 
нервни систем.
нервни систем.нервни систем.
нервни систем.
 
Mozdano stablo
Mozdano stabloMozdano stablo
Mozdano stablo
 
Мишићно скелетни систем
Мишићно скелетни системМишићно скелетни систем
Мишићно скелетни систем
 
Nervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina Miljković
Nervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina MiljkovićNervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina Miljković
Nervni sistem - Jelena Stojanović - Jasmina Miljković
 
Gradja čoveka
Gradja čovekaGradja čoveka
Gradja čoveka
 
Osteologija
OsteologijaOsteologija
Osteologija
 
централни нервни систем
централни нервни системцентрални нервни систем
централни нервни систем
 
Nervni sistem vii
Nervni sistem viiNervni sistem vii
Nervni sistem vii
 
1. Organizacija životinja - tkiva
1. Organizacija životinja - tkiva1. Organizacija životinja - tkiva
1. Organizacija životinja - tkiva
 
Спољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptx
Спољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptxСпољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptx
Спољашња и унутрашња грађа човека 6. разред.pptx
 
Nervni sistem kičmenjaka
Nervni sistem kičmenjakaNervni sistem kičmenjaka
Nervni sistem kičmenjaka
 
скелетни систем
скелетни системскелетни систем
скелетни систем
 

Mais de Ljubica Lalić Profesorski Profil

Mais de Ljubica Lalić Profesorski Profil (20)

Populaciona genetika
Populaciona genetikaPopulaciona genetika
Populaciona genetika
 
Mehanizmi nasledjivanja 2017
Mehanizmi nasledjivanja 2017Mehanizmi nasledjivanja 2017
Mehanizmi nasledjivanja 2017
 
Informacioni molekuli
Informacioni molekuliInformacioni molekuli
Informacioni molekuli
 
Cula 2017
Cula 2017Cula 2017
Cula 2017
 
Alge
AlgeAlge
Alge
 
004 neurofiziologija uvod1b
004 neurofiziologija   uvod1b004 neurofiziologija   uvod1b
004 neurofiziologija uvod1b
 
Fiziologija zivotinja uvod 2016
Fiziologija zivotinja   uvod 2016Fiziologija zivotinja   uvod 2016
Fiziologija zivotinja uvod 2016
 
Srce
SrceSrce
Srce
 
Krvne grupe
Krvne grupeKrvne grupe
Krvne grupe
 
Imunski sistem i vakcinacija
Imunski sistem i vakcinacijaImunski sistem i vakcinacija
Imunski sistem i vakcinacija
 
Nukleinske kiseline 2016 djs
Nukleinske kiseline 2016 djsNukleinske kiseline 2016 djs
Nukleinske kiseline 2016 djs
 
Autonomni nervni sistem
Autonomni nervni sistemAutonomni nervni sistem
Autonomni nervni sistem
 
Regulacija fotosinteze c4 i cam
Regulacija fotosinteze   c4 i camRegulacija fotosinteze   c4 i cam
Regulacija fotosinteze c4 i cam
 
Oksidativni metabolizam
Oksidativni metabolizamOksidativni metabolizam
Oksidativni metabolizam
 
Upijanje vode putem korena
Upijanje vode putem korenaUpijanje vode putem korena
Upijanje vode putem korena
 
Ekologija čovekovih predaka
Ekologija čovekovih predakaEkologija čovekovih predaka
Ekologija čovekovih predaka
 
Poreklo i evolucija čoveka
Poreklo i evolucija čovekaPoreklo i evolucija čoveka
Poreklo i evolucija čoveka
 
Paleobiologija 2 lj 2015
Paleobiologija 2 lj 2015Paleobiologija 2 lj 2015
Paleobiologija 2 lj 2015
 
Evoluciona biologija 2015
Evoluciona biologija 2015Evoluciona biologija 2015
Evoluciona biologija 2015
 
Mehanizmi nasledjivanja 2014
Mehanizmi nasledjivanja 2014Mehanizmi nasledjivanja 2014
Mehanizmi nasledjivanja 2014
 

Histologija - tkiva

  • 4. • Ćelija je osnovna jedinica građe i funkcije svakog organizma i predstavlja najmanji oblik u kome se javlja živo biće.
  • 5. •Viši nivo organizacije je tkivo. Ćelije se integrišu u tkivo tj. tkivo je grupa ćelija istog oblika, građe, funkcije i embrionalnog porekla.
  • 6. • Viši nivo organizacije žive materije je organ. U sastav jednog organa ulazi više vrsta tkiva. Svaki organ vrši određenu funkciju npr. pluća -razmenu gasova; bubrezi- izlučivanje; srce-cirkulaciju krvi.
  • 7. • Viši nivo je organski aparat - čine ga organi koji su funkcionalno i anatomski povezani. Svaki organ u okviru aparata vrši određenu funkciju koja je podređena organskom aparatu. Organski aparati su čulo vida (oko) i čulo sluha.
  • 8. • Organski sistem čine organi koji su funkcionalno i anatomski povezani (npr. sistem organa za varenje, disanje, krvotok). • Organski sistem mogu graditi organi među kojima postoji samo funkcionalna veza. • Npr. endokrini sistem. Endokrine žlezde su u organizmu prostorno jako udaljene, povezuju se putem krvi koja prenosi hormone.
  • 9. • Najviši nivo žive materije je organizam u kome je ostvaren visok stepen integracije njegovih delova organa i organskih sistema. • Organizam je strukturna i funkcionalna celina. U organizmu postoji koordinirano, skladno delovanje njegovih organa i organskih sistema na pr. poremećaj u radu jednog organa može se odraziti i na rad drugih organa a to se može odraziti na nivou organizma kao celine.
  • 10. Tkiva •Kompleksi morfološki i fiziološki istovetnih ćelija zajedničkog embrionalnog porekla, specifične funkcije
  • 11. Podela tkiva prema građi i funkciji •Epitelijalno •Vezivno •Mišićno •Nervno
  • 12. Epitelijalno tkivo • Najmanje diferencirana životinjska tkiva • Pokrivaju površinu tela • Oblažu telesne duplje • Učestvuju u građi žlezda i čula
  • 13. Epitelijalno tkivo • Podela po broju slojeva –Jednoslojan –Višeslojan
  • 14. ЕПИТЕЛНО (ПОКОРИЧНО) ТКИВО Према грађи ћелија и функцији коју имају дели се на: 1. Плочасти епител 2. Коцкасти епител 3. Цилиндричан епител 4. Трепљасти епител 5. Чулни епител 6. Жлездани епител
  • 15. ПЛОЧАСТИ ЕПИТЕЛ Ћелије плочасте, облажу многе органе – плућа, крвне судове (ендотел) и друге.
  • 16. КОЦКАСТИ ЕПИТЕЛ Ћелије коцкастог облика, облажу нпр. бубрежне каналиће.
  • 17. ЦИЛИНДРИЧАН ЕПИТЕЛ Ћелије издужене, цилиндричног облика, облажу цревне ресице.
  • 18. ТРЕПЉАСТИ ЕПИТЕЛ Ћелије са трепљама на површини, налазе се у дисајним путевима, полним одводима, спољашњем уху.
  • 19. ЧУЛНИ ЕПИТЕЛ Налази се у свим чулним органима.
  • 21. Epitelijalno tkivo • Specijalni oblici: Endotel – epitel koji pokriva površine unutrašnjih organa i krvnih sudova Žlezdani epitel – ćelije specijalizovane da luče različite materije Trepljast epitel (disajni putevi, kanal srednjeg uha, genitalni odvodi)
  • 22. Vezivno tkivo • Vezivno tkivo u užem smislu • Hrskavičavo tkivo • Koštano tkivo • Krv i limfa
  • 23. I Vezivno tkivo u užem smislu • Ćelije mogu biti različitih oblika: nepravilnog, zvezdastog, ovalnog, okruglog • Luče amorfnu međućelijsku masu u kojoj se nalaze vezivna vlakna • Kolagena vlakna – Čvrsta,debela, savitljiva, neelastična • Elastična vlakna – Tanja, elastična, razgranata • Deli se na: 1. Еластично 2. Масно 3. Растресито 4. Густо
  • 24. ЕЛАСТИЧНО ВЕЗИВО Eластично везивно ткиво Eластично везивно ткиво (слика) (схема) Ћелије су у паралелним низовима између којих се налазе еластична влакна. Налази се у кожи и осталим органима.
  • 25. МАСНО ВЕЗИВО Масно везивно ткиво Масно везивно ткиво (слика) (схема) Ћелије су у групама обавијеним влакнима. Улази у грађу наше коже, као трећи слој према мишићима.
  • 26. РАСТРЕСИТО ВЕЗИВО У међућелијском простору налазе се растресита и расута влакна, распоређена у разним правцима. Улази у грађу органа. Повезује органе, мишиће, нерве, кости, кожу, лимфне и крвне судове. . Растресито везивно ткиво Растресито везивно ткиво (слика) (схема)
  • 27. ГУСТО ВЕЗИВО Густо ткиво (слика) Сачињавају га ћелије и везивна влакна збијена у паралелне снопиће(еластична и колагена). Улази у грађу лигамената, тетива, облаже кости, плућа, крвне судове... Густо ткиво (схема) Лигаменти су везивни елементи између костију. Тетиве су завршеци којима се мишић повезује с костима.
  • 28. II Hrskavičavo tkivo • Krupne hrskavičave ćelije – hondroblasti • Ćelije raspoređene u grupicama • Elastična međućelijska supstanca • Prema strukturi osnovne međućelijske supstance razlikujemo tri tipa hrskavičavog tkiva 1. Hijalinska ili staklasta hrskavica 2. Mrežasta ili elastična hrskavica 3. Vlaknasta hrskavica
  • 29. 1. Hijalinska ili staklasta hrskavica • Homogena, bela, providna osnovna supstanca sa kolagenim vlaknima • Sačinjava skelet hrskavičavih riba • Hrskavica zglobova, nosa, dušnika dušnik
  • 30. 2. Mrežasta ili elastična hrskavica • Neprozirna i žućkasta • Mreža elastičnih vlakana • Ušna školjka, grkljan
  • 31. 2. Vlaknasta hrskavica • Krupna kolagena vlakna • U zglobovima i između kičmenih pršljenova
  • 32. III Koštano tkivo • Koštane ćelije - osteocite • радијално су распоређене око Хаверзових канала • Međućelijska supstanca (čvrsta koštana masa) – Osein – Kolagena vlakna – Neorganske soli magnezijuma i kalcijuma
  • 33. IV Krv i limfa • Krv je tečno vezivno tkivo • Ima ulogu u prenošenju kiseonika i hranljivih materija do svih tkiva u organizmu, transportovanju produkata metabolizma do organa za izlučivanje kao i zaštiti organizma od patogenih mikroorganizama • Sastoji se od: – KRVNIH ELEMENATA – TEČNE MEĐUĆELIJSKE SUPSTANCE – PLAZME • Limfa je posrednik izmeću krvi i tkiva, bezbojna tečnost slična krvnoj plazmi koja sadrži samo bela krvna zrnca
  • 34. Vezivno tkivo – Krv Krvni elementi 1. ERITROCITI – crvena krvna zrnca – transport gasova 2. LEUKOCITI – bela krvna zrnca – odbrambena uloga 1. Granulociti – nespecifični imunitet 1. Neutrofili 2. Bazofili 3. Eozinofili 2. Agranulociti 1. Imfociti – specifični imunitet 2. Monociti 2. TROMBOCITI – krvne pločice – imaju ulogu u koagulaciji krvi
  • 35. Vezivno tkivo – Krv Krvni elementi: eritrociti
  • 36. Vezivno tkivo – Krv Krvni elementi: leukociti - granulociti Neutrofili Bazofili Eozinofili
  • 37. Vezivno tkivo – Krv Krvni elementi: leukociti - agranulociti
  • 38. Vezivno tkivo – Krv Krvni elementi: trombociti
  • 39. Mišićno tkivo • Ćelije – mišićna vlakna • Imaju sposobnost kontrakcije tj. menjanja dužine • Prisustvo kontraktilnih vlakana MIOFIBRILA: aktina i miozina
  • 41. Poprečno-prugasto mišićno tkivo • Ćelije: – miofibrili cilindričnog oblika – poprečna prugavost – mnogo perifernih jedara – најкрупније (дугачке и до 4 cm код човека) Tkivo: – Tamnocrvena boja – Snažne i brze kontrakcije (1/10-1/100 sek) – Umaranje – Pod voljnom kontrolom
  • 42. Glatko mišićno tkivo • Ćelije: – Vretenaste – 1 jedro – miofibrili paralelni • Tkivo: – Svetle boje – Spore kontrakcije (1-1,5 min) – Izdržljivost – pod kontrolom vegetativnog NS • Улази у грађу унутрашњих органа (црево, мокраћна бешика, крвни судови, материца...)
  • 43. Srčano mišićno tkivo • Ćelije – Granate – poprečna prugavost – jedno do dva centralna jedra • Tkivo: – Ćelije povezane u mrežu preko interkalarnih diskova – Tamnocrvena boja – Snažne i brze kontrakcije – Izdržljivost • Контролише га вегетативни нервни систем (ВНС) и сопствени аутоматски центари
  • 44. БИЦЕПС АСОЦИЈАЦИЈА аплауз несвестан попречно-пругасто ткиво за рад Иван Павлов 1/3 руковање пателарни теретана рука рефлекс мишић A1 A ВБ В3 В1 Б3 Б2 Б1 A2 A3 В2 ???
  • 45. Nervno tkivo • Нервно ткиво састоји се из нервних и потпорних ћелија. • Улази у грађу нервног система животиња. • Улога: пријем и пренос нервних импулса, њихове обраде и слања • повратних информација телу како би организам био у равнотежи. • Funkcionalne i natomske jedinice: – NERVNE ĆELIJE ( NEURONI)
  • 48. ТИПОВИ НЕУРОНА У зависности од смера кретања нервног импулса, разликујемо три типа неурона: 1. сензитивни (осећајни) – проводе нервни импулс од чулних ћелија – рецептора до централног нервног система (ЦНС); 2. интернеурони – налазе се у ЦНС-у и повезују сензитивне и моторне неуроне; 3. моторни (покретачки) – проводе нервне импулсе од ЦНС-а до ефектора – органа који треба да реагују (мишићи и жлезде).
  • 49. ТИПОВИ НЕУРОНА Према броју наставака који полазе од тела неурона такође разликујемо три типа неурона: 1. униполарни – од тела неурона полази један наставак који се грана на дендрит и аксон; 2. биполарни – од тела неурона полазе два наставка – дендрит и аксон; 3. мултиполарни – од тела неурона полази више наставака – дендрита и један аксон.
  • 50. Literatura • Imre Krizmanić, Mirjana Ulčanin – Biologija 2 udžbenik za II razred prirodno-matematičkog smera, Novi logos, 2016 (korišćeni su slajdovi sa CD-a) • Brigita Petrov, Miloš Kalezić: Biologija za II razred prirodno-matematičkog smera, ZUNS, Beograd 2003 • Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe, Beograd, 2001. • Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990.