4. • Ćelija je osnovna
jedinica građe i
funkcije svakog
organizma i
predstavlja najmanji
oblik u kome se javlja
živo biće.
5. •Viši nivo organizacije
je tkivo. Ćelije se
integrišu u tkivo tj.
tkivo je grupa ćelija
istog oblika, građe,
funkcije i embrionalnog
porekla.
6. • Viši nivo organizacije žive
materije je organ. U sastav
jednog organa ulazi više vrsta
tkiva. Svaki organ vrši
određenu funkciju npr. pluća
-razmenu gasova; bubrezi-
izlučivanje; srce-cirkulaciju
krvi.
7. • Viši nivo je organski aparat -
čine ga organi koji su
funkcionalno i anatomski
povezani. Svaki organ u
okviru aparata vrši određenu
funkciju koja je podređena
organskom aparatu. Organski
aparati su čulo vida (oko) i
čulo sluha.
8. • Organski sistem čine organi koji su
funkcionalno i anatomski povezani (npr.
sistem organa za varenje, disanje,
krvotok).
• Organski sistem mogu graditi organi
među kojima postoji samo funkcionalna
veza.
• Npr. endokrini sistem. Endokrine
žlezde su u organizmu prostorno jako
udaljene, povezuju se putem krvi koja
prenosi hormone.
9. • Najviši nivo žive materije je organizam u
kome je ostvaren visok stepen integracije
njegovih delova organa i organskih
sistema.
• Organizam je strukturna i funkcionalna
celina. U organizmu postoji koordinirano,
skladno delovanje njegovih organa i
organskih sistema na pr. poremećaj u radu
jednog organa može se odraziti i na rad
drugih organa a to se može odraziti na
nivou organizma kao celine.
14. ЕПИТЕЛНО (ПОКОРИЧНО) ТКИВО
Према грађи ћелија и функцији коју имају
дели се на:
1. Плочасти епител
2. Коцкасти епител
3. Цилиндричан епител
4. Трепљасти епител
5. Чулни епител
6. Жлездани епител
21. Epitelijalno
tkivo
• Specijalni oblici:
Endotel – epitel koji pokriva
površine unutrašnjih organa i
krvnih sudova
Žlezdani epitel – ćelije
specijalizovane da luče
različite materije
Trepljast epitel
(disajni putevi,
kanal srednjeg uha,
genitalni odvodi)
22. Vezivno tkivo
• Vezivno tkivo u užem
smislu
• Hrskavičavo tkivo
• Koštano tkivo
• Krv i limfa
23. I Vezivno tkivo u užem smislu
• Ćelije mogu biti različitih oblika: nepravilnog,
zvezdastog, ovalnog, okruglog
• Luče amorfnu međućelijsku masu u kojoj se
nalaze vezivna vlakna
• Kolagena vlakna
– Čvrsta,debela, savitljiva, neelastična
• Elastična vlakna
– Tanja, elastična, razgranata
• Deli se na:
1. Еластично
2. Масно
3. Растресито
4. Густо
24. ЕЛАСТИЧНО ВЕЗИВО
Eластично везивно ткиво Eластично везивно ткиво
(слика) (схема)
Ћелије су у паралелним низовима између којих се налазе еластична влакна.
Налази се у кожи и осталим органима.
25. МАСНО ВЕЗИВО
Масно везивно ткиво Масно везивно ткиво
(слика) (схема)
Ћелије су у групама обавијеним влакнима.
Улази у грађу наше коже, као трећи слој према мишићима.
26. РАСТРЕСИТО ВЕЗИВО
У међућелијском простору налазе се растресита и расута
влакна,
распоређена у разним правцима.
Улази у грађу органа.
Повезује органе, мишиће, нерве, кости, кожу, лимфне и крвне
судове.
.
Растресито везивно ткиво Растресито везивно ткиво
(слика) (схема)
27. ГУСТО ВЕЗИВО
Густо ткиво (слика)
Сачињавају га ћелије и везивна влакна збијена у
паралелне снопиће(еластична и колагена). Улази у
грађу лигамената, тетива, облаже кости,
плућа, крвне судове...
Густо ткиво
(схема)
Лигаменти су везивни елементи између костију.
Тетиве су завршеци којима се мишић повезује с
костима.
28. II Hrskavičavo tkivo
• Krupne hrskavičave ćelije – hondroblasti
• Ćelije raspoređene u grupicama
• Elastična međućelijska supstanca
• Prema strukturi osnovne međućelijske
supstance razlikujemo tri tipa hrskavičavog
tkiva
1. Hijalinska ili staklasta hrskavica
2. Mrežasta ili elastična hrskavica
3. Vlaknasta hrskavica
29. 1. Hijalinska ili staklasta
hrskavica
• Homogena, bela,
providna osnovna
supstanca sa
kolagenim vlaknima
• Sačinjava skelet
hrskavičavih riba
• Hrskavica zglobova,
nosa, dušnika
dušnik
30. 2. Mrežasta ili elastična
hrskavica
• Neprozirna i
žućkasta
• Mreža elastičnih
vlakana
• Ušna školjka,
grkljan
32. III Koštano tkivo • Koštane ćelije -
osteocite
• радијално су
распоређене
око Хаверзових
канала
• Međućelijska
supstanca
(čvrsta koštana
masa)
– Osein
– Kolagena
vlakna
– Neorganske
soli
magnezijuma i
kalcijuma
33. IV Krv i limfa
• Krv je tečno vezivno tkivo
• Ima ulogu u prenošenju kiseonika i hranljivih
materija do svih tkiva u organizmu,
transportovanju produkata metabolizma do organa
za izlučivanje kao i zaštiti organizma od patogenih
mikroorganizama
• Sastoji se od:
– KRVNIH ELEMENATA
– TEČNE MEĐUĆELIJSKE SUPSTANCE – PLAZME
• Limfa je posrednik izmeću krvi i tkiva, bezbojna
tečnost slična krvnoj plazmi koja sadrži samo bela
krvna zrnca
34. Vezivno tkivo – Krv
Krvni elementi
1. ERITROCITI – crvena krvna zrnca – transport
gasova
2. LEUKOCITI – bela krvna zrnca –
odbrambena uloga
1. Granulociti – nespecifični imunitet
1. Neutrofili
2. Bazofili
3. Eozinofili
2. Agranulociti
1. Imfociti – specifični imunitet
2. Monociti
2. TROMBOCITI – krvne pločice – imaju ulogu u
koagulaciji krvi
39. Mišićno tkivo
• Ćelije – mišićna vlakna
• Imaju sposobnost kontrakcije
tj. menjanja dužine
• Prisustvo kontraktilnih vlakana
MIOFIBRILA: aktina i miozina
41. Poprečno-prugasto mišićno
tkivo
• Ćelije:
– miofibrili cilindričnog
oblika
– poprečna prugavost
– mnogo perifernih jedara
– најкрупније (дугачке и
до 4 cm код човека)
Tkivo:
– Tamnocrvena boja
– Snažne i brze kontrakcije
(1/10-1/100 sek)
– Umaranje
– Pod voljnom kontrolom
42. Glatko mišićno tkivo
• Ćelije:
– Vretenaste
– 1 jedro
– miofibrili paralelni
• Tkivo:
– Svetle boje
– Spore kontrakcije (1-1,5
min)
– Izdržljivost
– pod kontrolom
vegetativnog NS
• Улази у грађу
унутрашњих органа
(црево, мокраћна
бешика, крвни
судови, материца...)
43. Srčano mišićno tkivo
• Ćelije
– Granate
– poprečna prugavost
– jedno do dva centralna jedra
• Tkivo:
– Ćelije povezane u mrežu
preko interkalarnih diskova
– Tamnocrvena boja
– Snažne i brze kontrakcije
– Izdržljivost
• Контролише га
вегетативни нервни
систем (ВНС) и
сопствени
аутоматски
центари
45. Nervno tkivo
• Нервно ткиво састоји се из нервних и
потпорних ћелија.
• Улази у грађу нервног система
животиња.
• Улога: пријем и пренос нервних
импулса, њихове обраде и слања
• повратних информација телу како би
организам био у равнотежи.
• Funkcionalne i natomske jedinice:
– NERVNE ĆELIJE ( NEURONI)
48. ТИПОВИ НЕУРОНА
У зависности од смера кретања нервног импулса, разликујемо три типа
неурона:
1. сензитивни (осећајни) – проводе нервни импулс од чулних ћелија –
рецептора до централног нервног система (ЦНС);
2. интернеурони – налазе се у ЦНС-у и повезују сензитивне и моторне
неуроне;
3. моторни (покретачки) – проводе нервне импулсе од ЦНС-а до ефектора
– органа
који треба да реагују (мишићи и жлезде).
49. ТИПОВИ НЕУРОНА
Према броју наставака који полазе од тела неурона такође разликујемо три
типа неурона:
1. униполарни – од тела неурона полази један наставак који се грана на
дендрит и аксон;
2. биполарни – од тела неурона полазе два наставка – дендрит и аксон;
3. мултиполарни – од тела неурона полази више наставака – дендрита и
један аксон.
50. Literatura
• Imre Krizmanić, Mirjana Ulčanin – Biologija 2
udžbenik za II razred prirodno-matematičkog
smera, Novi logos, 2016 (korišćeni su slajdovi
sa CD-a)
• Brigita Petrov, Miloš Kalezić: Biologija za II
razred prirodno-matematičkog smera, ZUNS,
Beograd 2003
• Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe,
Beograd, 2001.
• Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga,
Beograd, 1990.