2. BIBLIOTEKA “KNJIGE KOJE TREBATE DANAS”
Naslov izvornika:
“DESARROLLA UNA MENTE PRODIGIOSA”
Copyright © 2004, Ramón Campayo
Copyright © 2004, Editorial Edaf, S. L. Madrid
Copyright © za hrvatsko izdanje Planet Zoe d. o. o.
Published by the arrangement with EDITORIAL EDAF, S.L., Madrid.
Prvi izvorni izdavaĉ je EDITORIAL EDAF, S.L., Madrid.
Prijevod: Dunja Flegar
Urednica izdanja: llona Posokhova
Dizajn omota i fotografije: Editorial Edaf, S. A.
Obrada i prijelom: Planet Zoe d. o. o.
I. izdanje: rujan, 2011.
Nakladnik:
PLANET ZOE d. o. o.
Zagreb
tel/fax: 01 62-55-498
www.knjigebuducnosti.com
urednistvo@planetzoe.hr
narudzbe@planetzoe.hr
CIP zapis dostupan u raĉunalnom katalogu
Nacionalne i sveuĉilišne knjiţnice u Zagrebu
pod brojem 779147
ISBN 978-953-7605-20-4

3. Sadrţaj
Zahvale ........................................................................................................... 7
Poglavlje 1: Um i pamćenje .......................................................................... 8
Um ......................................................................................................... 8
Pamćenje ............................................................................................... 9
Vrste pamćenja .................................................................................... 10
Pamtljive informacije .......................................................................... 12
Tipovi pamtljivih ĉinjenica ................................................................. 14
Pravac zapamćivanja ........................................................................... 17
Naĉini zapamćivanja ........................................................................... 19
Poglavlje 2: Superpamćenje ....................................................................... 22
Prva vjeţba .......................................................................................... 22
Mentalne tablice .................................................................................. 26
Druga vjeţba ....................................................................................... 29
Kreiranje naše mentalne tablice .......................................................... 30
Treća vjeţba ........................................................................................ 32
Ĉetvrta vjeţba ...................................................................................... 33
Peta vjeţba........................................................................................... 34
Šesta vjeţba ......................................................................................... 36
Kompletiranje mentalne tablice .......................................................... 37
Proširivanje mentalne tablice .............................................................. 42
Poglavlje 3: Fotografsko ĉitanje (ultra brzo)............................................ 46
Zašto je vaţno nauĉiti ispravno ĉitati? ................................................ 46
Prva vjeţba .......................................................................................... 52
Druga vjeţba ....................................................................................... 54
Treća vjeţba ........................................................................................ 56
Trening u ĉitanju (1)............................................................................ 58
Ĉetvrta vjeţba ...................................................................................... 60
Peta vjeţba........................................................................................... 62
Šesta vjeţba ......................................................................................... 63
Sedma vjeţba....................................................................................... 64
Trening ultra-brzog ĉitanja (2) ............................................................ 65
Osma vjeţba ........................................................................................ 65
Deveta vjeţba ...................................................................................... 66
Deseta vjeţba....................................................................................... 67

4. Poglavlje 4: Generalni sustav uĉenja (R.C.S.) .......................................... 68
1. Personalizacija gradiva.................................................................... 69
Izrada saţetaka .................................................................................... 72
Adaptiranje graĊe ................................................................................ 75
Izrada mentalnih mapa ........................................................................ 80
2. Memoriranje .................................................................................... 82
Zapamćivanje mentalnih mapa ........................................................... 83
Memoriranje saţetaka ......................................................................... 84
Zapamćivanje oglednog gradiva ......................................................... 91
Zapamćivanje primjera saţetka ........................................................... 97
3. Ponavljanje .................................................................................... 102
Savjeti za kraj .................................................................................... 107
Poglavlje 5: Ispiti i razliĉite vrste testiranja ........................................... 109
Eseji i kratki odgovori na pitanja ...................................................... 110
Testovi višestrukih odgovora ............................................................ 111
Korištenje intuicije u odgovorima ..................................................... 115
Usmeni ispiti ..................................................................................... 116
Natjeĉajna testiranja .......................................................................... 117
Testiranja: pisani testovi ................................................................... 118
Testiranja: odgovaranje na pitanja s višestrukim izborom ............... 120
Formati testova višestrukog izbora ................................................... 122
Intuicija na natjeĉajnim testiranjima ................................................. 123
Poglavlje 6: Korisni savjeti ....................................................................... 125
Jutro prije ispita ................................................................................. 127
Poglavlje 7: Pamćenje i zdravlje .............................................................. 130
Osnovni savjeti .................................................................................. 130
Koje vitamine i minerale naš mozak najviše treba?.......................... 131
Poglavlje 8: Psihometrija .......................................................................... 132
Testovi inteligencije .......................................................................... 133
Zadaci za vjeţbu ................................................................................ 149
Rješenja ............................................................................................. 154
Psihometrijski testovi osobnosti........................................................ 155
Poglavlje 9: Psihološka priprema ............................................................ 157
Ispiti ................................................................................................... 158
Utjecaj psihološkog faktora............................................................... 163
Faze psihološke pripreme .................................................................. 165
Neki psihološki savjeti ...................................................................... 167

5. Tehnike samokontrole i relaksacije................................................... 171
Priroda naših ţivaca .......................................................................... 172
Prevladavanje napetosti i nervoze ..................................................... 173
Poglavlje 10: Sve o brizi i zabrinutosti .................................................... 175
Fobije/strahovi ................................................................................... 184
Osobni podsjetnik.............................................................................. 191
Poglavlje 11: Kreativna moć naših umova.............................................. 194
Kljuĉevi naše mentalne moći ............................................................ 196
O autoru ..................................................................................................... 198

6. Um je ravnodušan prema rezultatima, ali ako umije
sanjati i teţiti nekom cilju, napredak postaje stvarnost. S
druge strane, razmišljanje o rezultatu moglo bi zakoĉiti
rad mozga i pojaĉati stanje nervoze, napetosti i straha od
pogrešaka. Usredotoĉimo se zato na snove i usmjerimo
sav svoj entuzijazam u ostvarivanje svih svojih snova...
Rezultati tada dolaze sami od sebe.
Ĉovjek koji umije koristiti maštu uvijek je pun ideja.
Uspijeva rješavati probleme i biti sretan bez obzira na
okolnosti, zato što uvijek nalazi izlaz i utjehu.
Ramón Campayo

7. Zahvale
Napisao sam ovu knjigu potaknut molbama brojnih entuzijasta, uĉenika i
prijatelja koji su se ozbiljno zainteresirali za moja istraţivanja tehnika
pamćenja. Ţelio bih svima zahvaliti za sav ĉudesan "pritisak" kojem su me
izloţili, a koji me prisilio da sjednem za tipkovnicu i poĉnem pisati. Ĉinim
prvi korak u oblikovanju cjelovitog teĉaja, u kojem namjeravam otkriti sve
nuţne "trikove" što bi trebali, bez razlike, zadovoljiti sve znatiţeljne
ĉitatelje: poĉetnike i profesionalce.
Dakle, svi ste vi do odreĊene mjere dali svoj udio u oblikovanju ove
knjige. Htio bih vam vratiti tu uslugu dijeleći s vama tajnu vaše mentalne
moći. Nadam se da ćete ovladati baš svakim svojim mentalnim, radnim i
kreativnim mehanizmom, kako biste trijumfirali u ţivotu – i to ne samo
ispravnom primjenom mojih tehnika uĉenja nego i maksimalnim snaţenjem
samopouzdanja i psihološke pripreme.
Ne bih ove retke mogao zakljuĉiti, a da posebno ne zahvalim Mariji
Jesus Garciji, od milja zvanoj "Chus", svojoj supruzi, prijateljici, partnerici,
potpori...
Zahvaljujući njoj uspio sam ostvariti toliko divnih stvari!
Njoj i svima vama upućujem izraze najdubljeg poštovanja i zahvalnosti.
Ramón Campayo

8. 1
Um i pamćenje
UM
Radi se o sposobnosti što proţima svaku stanicu našega mozga, a
omogućuje nam da mislimo, zakljuĉujemo, pamtimo, zamišljamo, uĉimo,
osjećamo, odabiremo, itd. Zato što je u mozgu nagomilano beskrajno više
ţivĉanih stanica nego u ostalim dijelovima tijela, nama se ĉini da um prebiva
u mozgu, ali to je samo do odreĊene mjere toĉno.
Um je kompleksan. Ima svoje svjesne i podsvjesne kapacitete pa stoga i
funkcionira na te dvije razine.
SVJESNI um koristimo iskljuĉivo za zakljuĉivanje, biranje i katkad
mišljenje (premda treba naglasiti da mišljenjem uglavnom upravlja naša
podsvijest).
S druge strane, razliĉita osjetila kontroliraju što se odvija u
PODSVJESNOM umu. To je glavno prebivalište pamćenja, osjećaja i
imaginacije, pa ćemo se stoga osobito posvetiti tome podruĉju.
NESVJESNI um drţimo dijelom spomenutog podsvjesnog uma. Njemu
je teško pristupiti. U nesvjesnom umu pohranjene su sve prošle traume i
obrambeni mehanizmi.

9. PAMĆENJE
Radi se o mentalnoj sposobnosti koja nam omogućuje da pohranimo ili
zadrţimo informaciju ili zbir ĉinjenica.
Pamćenje je najuţe povezano s uĉenjem – ako se pod uĉenjem
podrazumijeva memoriranje znanja i procesa zakljuĉivanja.
Pamćenje se ponaša poput otvorenog skladišta (ĉinjenice neprekidno
ulaze i izlaze iz njega) i, kao što sam rekao, ono prebiva u dijelu uma što ga
zovemo podsviješću. Dokaz nam je to što sve ono što vidimo ili osjetimo
podsvjesno pohranjujemo ili memoriramo. Pamtimo nenamjerno, nismo toga
svjesni, to se naprosto dogaĊa.
U svako doba dana moţemo se bez problema sjetiti što smo radili
proteklih nekoliko sati, ĉak i dana, i toga se prisjećamo s istinskom lakoćom
jer smo dogaĊaje naprosto zapamtili s vremenom. A to je moguće
zahvaljujući potpuno nesvjesnom procesu zapamćivanja.
Drugi put kojim moţemo pokazati da sposobnost uma za pohranjivanje
podataka prebiva u podsvjesnome jest ĉinjenica da u odreĊenim okolnostima
ne uspijevamo kontrolirati svoje pamćenje. Primjerice, kad trebaju polagati
vaţne ispite mnogi ljudi pretrpe svojevrsnu "paralizu mozga" odnosno
mentalnu blokadu. Uzrok leţi u prekomjernom pritisku i emocionalnoj
napetosti, što moţe ometati naše pamćenje (i druge mentalne sposobnosti) u
pravilnome radu.
Kad bi se pamćenje koristilo i kontroliralo svjesno, ono nas nikada ne bi
moglo izdati niti prevariti. Koliko ste se puta u ţivotu poţalili da vam je
nešto "na vrhu jezika"? I što ste jaĉe to "s vrha jezika" pokušali prizvati u
pamćenje, to vam je teţe išlo. Postoji li na svijetu ţena ili muškarac koji se
mogu pohvaliti da ih pamćenje nikada nije prevarilo?
Stoga što pamćenje prebiva u podsvjesnom, mi ne moţemo njime
upravljati 100 posto vremena. MeĊutim, praksom i treningom moći ćemo ga
kontrolirati 99 posto vremena.
Dobro, sada znamo da je pamćenje skladište za pohranu informacija.
Nije vaţno je li informacija vizualna, slušna ili neku druga. Jedino uistinu
vaţno jest kako doći do kljuĉa koji otvara to skladište i, kad smo ga se
konaĉno domogli, kako dobiti mogućnost apsolutnog pristupa i kontroliranja
informacija. Eto, mi ćemo prouĉiti i usvojiti te mehanizme, nauĉiti kako rade
te shvatiti zašto nas katkad izdaju. Ukratko, mi govorimo o tome kako od
pamćenja dobiti najbolju izvedbu te kako ga najefikasnije koristiti.

10. VRSTE PAMĆENJA
Pamćenje moţemo klasificirati na dva naĉina:
a) Koliko vremena uspijevamo zadrţati memoriranu informaciju:
 KRATKOROĈNO PAMĆENJE. Naprimjer, kad nam netko
izdiktira telefonski broj mnogi od nas doţive sljedeće: ako broj
smjesta ne pribiljeţimo, smjesta ga i zaboravimo; znamenke
uspijevamo tek nekoliko sekundi zadrţati u pamćenju; katkad
znamenke glasno ponavljamo jer bolje pamtimo slušajući vlastiti
glas – i uspijevamo ih tako zadrţati u pamćenju dok se ne
dokopamo olovke i papira.
 SREDNJEROĈNO PAMĆENJE. O njemu govorimo kad se
informacija zadrţi u pamćenju jedan ili najviše dva dana.
 DUGOROĈNO PAMĆENJE. O njemu govorimo u sluĉaju kada
informacija ostaje zadrţana u pamćenju mjesecima ili godinama, a
potrebna je tek lagana stimulacija da bi se odrţala njena oštrina u
pamćenju. Primjeri: sjećanje na grad u kojem ste proveli
djetinjstvo, lica vaše braće i sestara, majĉin i oĉev glas.
b) Osjetila su drugi naĉin primanja informacija koje se pamte. Stoga
pamćenje moţe biti:
 VIZUALNO. Najvaţnije i najmoćnije. Zahvaljujući njemu
pamtimo sve što vidimo. Uĉenik koji ĉita knjigu, pisane rijeĉi
moţe preobraziti u slike, što zovemo fotografskim pamćenjem (ne
treba ga pomiješati s eidetskim pamćenjem). Pojedinac moţe
razviti fotografsko pamćenje, ali tek nakon što razvije vještine koje
su mu nuţan preduvjet.
Dok ĉitamo, stvara se manje ili više logiĉan niz poveznica s
informacijama kuje upijamo. To interpretira podsvjesni um, zajedno s
podacima koje smo prethodno memorirali ili već usvojili u prošlosti.
Razumijevanje podataka, ili fakata, koje je um sposoban zadrţati ili usvojiti,
nazvat ćemo učenje.
Uĉenici uĉe samo kad mogu promisliti i razumjeti ono što memoriraju. A
to je moguće ako rade s onim što ćemo zvati sekvencijskim ĉinjenicama, o

11. kojima ćemo govoriti kasnije. Postoje i druge vrste ĉinjenica (takozvani ĉisti
podaci) o kojima se ne da razmišljati i stoga ih se ne moţe uĉiti, ali koje se
lako i temeljito mogu pohraniti u dugoroĉno sjećanje. I o njima ćemo uskoro
reći nešto više.
Razmotrimo pobliţe kako jasno razdijeliti pojmove pamćenja i uĉenja.
Velik broj ljudi moţe pamtiti ĉinjenice, ali pritom ne znaju što su zapamtili
pa se moţe reći da pritom ništa nisu nauĉili. Ţelite li uĉiti, vi morate moći
razumjeti ono što pamtite i razmišljati o onome što pamtite, ali povrh svega,
morate biti potpuno svjesni tih ĉinjenica. Ĉin uĉenja stvara iskustvo. To
znaĉi: oni meĊu nama koji su nešto nauĉili moći će ubuduće zakljuĉivati na
temelju steĉenoga znanja, dakle, to će im znanje koristiti. S druge strane,
netko tko je netom memorirao stvari što ih uopće nije razumio neće znati
ispravno odgovoriti kad se pitanje malo preformulira.
Sada bih htio srušiti mit, odnosno uobiĉajenu predodţbu o fotografskom
pamćenju. Obiĉno se pretpostavlja da je to nešto što osoba posjeduje te da s
time moţe magiĉno, u tren oka, "fotografirati" sve što vidi – primjerice, u
nekoj prostoriji – i zadrţati sliku s tim informacijama u pamćenju,
fotografski preciznu. To je potpuno pogrešna predodţba i nema ĉovjeka koji
bi to mogao, u što ukljuĉujem i sebe.
Istina je da svi mi posjedujemo sposobnost kreiranja ili prisjećanja malih
fotografskih "bljeskova". Premda to traje jedva nekoliko desetinki sekunde u
našem pamćenju, moţe ih se razviti pravim treningom. Oni ĉine eidetsko
pamćenje.
U svakom sluĉaju, najjaĉa sjećanja su ona što se temelje na slikama, a još
su jaĉa kad se temelje na slikama u pokretu. To ja nazivam mentalnim
videom. To je bez sumnje najjaĉe oruţje što ga ljudska bića posjeduju i to ne
samo za pamćenje, nego i za razvijanje sposobnosti brzog ĉitanja.
Primjerice, razmislite o tome kako se dobro prisjećamo informacija koje smo
gledali na svom kućnom kinu. To se moţe zahvaliti tome što te slike vidimo
u stvarnosti. Dakle, sposobnost podrţavanja i pospješivanja pojavljivanja tih
mentalnih slika povećava brzinu ĉitanja, jednako kao i brzinu pamćenja, i to
drastiĉno.
I ostala naša osjetila mogu nam pomoći pamtiti informacije, ali su mnogo
manje efikasna.
 SLUŠNO PAMĆENJE. Nastavimo li s njima po redu vaţnosti, na
drugom ćemo mjestu zateći pamćenje što radi kroz sluh, a zove se
slušno pamćenje. To je pamćenje što ga ĉesto svakodnevno koristimo

12. i koje nam omogućuje, primjerice, da upamtimo i dozovemo u
pamćenje neku pjesmu.
Zapazite da u prvom redu pamtimo, a onda se prisjećamo, iz ĉega
logiĉno slijedi da se ne moţemo sjetiti neĉega što prethodno nismo
zapamtili. Katkad je pak teško prizvati u pamćenje nešto što smo već bili
zapamtili, i to zbog odreĊenog podsvjesnog mehanizma cenzure. To su
zapravo defanzivni mehanizmi kojima naš um s vremena na vrijeme
pribjegava (nekim se ljudima to dogaĊa ĉešće nego što bi to ţeljeli).
 PAMĆENJE OKUSA. Ovo samo sebe objašnjava. Tko se ne bi
prisjetio okusa omiljene hrane? Osobito kad je stalno iznova jede.
 PAMĆENJE MIRISA. Zahvaljujući našem osjetu mirisa moţemo
zapamtiti mirise i prizvati ih u sjećanje.
 PAMĆENJE DODIRA. Pamćenje senzacija što ih osjećamo putem
koţe dodirivanjem stvari.
Naposljetku dolazimo do jedne zanimljive vrste pamćenja koja nosi
naziv KINESTETIĈKO PAMĆENJE. Ono nam omogućuje izvoĊenje svih
mogućih radnji i mišićnih kretnji što smo ih već automatizirali rutinski i
nesvjesno (recimo hodanje, pisanje, upravljanje automobilom...). Iznimno je
vaţno da uĉenici i studenti koji polaţu praktične ispite shvate kako tajna
razvijanja ove vrste pamćenja – kinestetiĉkog pamćenja – leţi jedino u
neprestanom prakticiranju odreĊene aktivnosti. Naš cilj ovdje je
automatizacija, eliminiranje razmišljanja o tome što se radi. I zašto se pritom
ne zabavljati!
PAMTLJIVE INFORMACIJE
Poĉeli smo otkrivati uzbudljiv svijet pamćenja. Ali, koje su vrste
informacija pamtljive? Što uistinu moţemo pamtiti?
Moţemo zapamtiti "samo" jednu stvar: ĉinjenice. Ĉinjenice su sastavnice
informacije, a najjednostavnija informacija moţe biti sastavljena od samo
jedne ĉinjenice. Uzmimo primjer:
"Glavni grad Francuske je Pariz."

13. Dao sam vam primjer osnovne informacije koja se sastoji od samo jedne
ĉinjenice. Priopćio sam vam jednu ĉinjenicu o Francuskoj, da joj se glavni
grad zove Pariz.
Ova se ĉinjenica sastoji od dva dijela (ili ţarišne toĉke): "Francuska" i
"Pariz"; "glavni grad" je karika što ih povezuje. Karika je relacija izmeĊu
druge ţarišne toĉke (Pariz) i prve ţarišne toĉke (Francuska). U ovom
sluĉaju, prema tome kako sam ja sroĉio reĉenicu, "Francuska" je izvor ili
poĉetak ĉinjenice (napisana je prije) i stoga predstavlja poĉetnu ţarišnu
toĉku. "Pariz" je kraj ili odredište ţarišne toĉke informacije.
Moţda se ĉini da je to jedno te isto, ali ne bi bilo isto pamtiti tu ĉinjenicu
unatrag, mijenjati ţarišne toĉke i reći: "Pariz je glavni grad Francuske".
Startna ţarišna toĉka treba uvijek biti ona koja je većega opsega, u
konkretnom sluĉaju Francuska je veća od Pariza.
Stoga bi radi boljega pamćenja najpravilniji i najbolji poredak unutar
ĉinjenice bio ovaj:
"Francuska, glavni grad: Pariz"
Ove vrste ĉinjenica uistinu su ĉisti podaci (vratit ćemo im se nešto
kasnije). Odsad nadalje pamtite da je, kada ţelite zapamtiti ĉiste podatke,
uvijek bolje uzeti ţarišnu toĉku većeg opsega ili veće vaţnosti kao izvor ili
poĉetak ĉinjenice. U našem primjeru, kao što sam već objasnio, oĉito je da
"Francuska" ima veći opseg jer se radi o drţavi, a "Pariz" je samo grad.
Stoga zapamtite, kada god je to moguće, ĉinjenicu trebamo memorirati u
pravilnome poretku:
Jaĉa (major) ţarišina toĉka, karika, slabija (minor) ţarišna toĉka.
Promotrite i usporedite taj poredak s onim koji smo naveli na poĉetku
kada smo rekli "Glavni grad Francuske je Pariz." U tom je primjeru
ĉinjenicu mnogo teţe memorirati, zato što se pojavljuje u ovom obliku:
KARIKA (glavni grad), jaĉa ţarišna toĉka (FRANCUSKA),
slabija ţarišna toĉka (PARIZ).

14. Kad bi poredak u ĉinjenici bio ovakav: "Pariz je glavni grad Francuske",
mi bismo prvo uoĉili slabiju ţarišnu toĉku, "Pariz" bi bio startna toĉka
ĉinjenice, a "Francuska" odredišna. I u ovom bi sluĉaju pri pamćenju bilo
mnogo bolje zamijeniti red onako kako sam prije objasnio.
To se nekima moţe ĉiniti komplicirano, moţda i ĉudno, ali nuţno je da to
dobro shvatite i usvojite kako biste mogli uspješno nastaviti probijati se kroz
tekst ove knjige.
Napomena: imajte na umu da su termini što ste ih dosad susreli u tekstu
(ţarišne toĉke, karike itd.), jednako kao i termini s kojima ćete se tek susresti
(ĉisti podaci, sekvencijske ĉinjenice...) moje osobne kovanice. Nastale su
kao rezultat temeljitoga istraţivanja. Vama su svakako nove pa je normalno
da vam se isprva moţda ĉine kompliciranima. MeĊutim, vrlo su logiĉne i
dobro utemeljene, brzo ćete se na njih naviknuti i bit će vam ugodno s njima
raditi.
TIPOVI PAMTLJIVIH ĈINJENICA
Kada uĉenik poĉinje ĉitati tekst, lako moţe uoĉiti da se informacije ili
ĉinjenice mogu svrstati u dva tipa:
1. Ĉisti podaci
To su informacije u kojima ne postoje nikakvi odnosi, nema logike meĊu
ţarišnim toĉkama.
Naprimjer, ako netko ţeli memorirati sve glavne gradove na svijetu,
mora mu biti jasno da izmeĊu imena glavnog grada i njegove drţave ne
postoji nikakva logiĉka veza.
Zašto se glavni grad Kine zove Peking? Kojom bi se vrstom logike to
moglo objasniti? Mogao bi to biti bilo koji drugi grad, zar ne?
Nikad ne bih mogao postupkom dedukcije doći do imena glavnog grada,
zakljuĉivanje tu ne pomaţe. Ime se mora zapamtiti. Budem li ga opetovano
ponavljao uspjet ću ga zadrţati u pamćenju nekoliko sati ili, u najboljem
sluĉaju, nekoliko dana (doslovno). Kako god bilo, na kraju bih nedvojbeno
završio tako što bih sva imena zaboravio ili još gore, tako što bih pobrkao
imena glavnih gradova.

15. Ĉinjenice ĉije ţarišne toĉke nisu ni u kakvom logiĉnom ili predvidljivom
odnosu, a koje smo odluĉili nazvati "ĉistim podacima" (zato što su one oĉito
i nedvojbeno baš to; naprosto podaci), ĉine glavninu pitanja na ispitima i
testovima.
One su ujedno i najteţe za pamćenje svakome tko ne zna kako ih se treba
pamtiti. A to je nešto što se nama neće dogoditi.
Nedvosmisleno moţemo tvrditi da gustoća ĉistih podataka sadrţanih u
jednom predmetu – to znaĉi njihova kvantiteta ili proporcionalnost –
odreĊuje koliko će "teško" studentu ili uĉeniku (dakako, onome koji ne zna
uĉiti) ići pamćenje gradiva i njegovo zadrţavanje u pamćenju.
Imajte na umu, mi samo umaĉemo prst u vodu, nismo još skoĉili. Zasad
vam samo iznosim gole ĉinjenice, ali još uvijek ne znamo kako ih zapamtiti.
To ćemo otkriti poslije.
Sada ćemo se pozabaviti drugim tipom ĉinjenica, onim koji susrećemo
dok ĉitamo, uĉimo ili gledamo dokumentarce ili filmove.
2. Sekvencionalne ĉinjenice
IzmeĊu njih postoji manje ili više logiĉna i predvidljiva meĊupovezanost,
dolaze u odreĊenom slijedu (što se katkad lako racionalizira ili previĊa) –
otuda i ime – sekvencionalne ĉinjenice.
Uĉenicima te ĉinjenice predstavljaju kostur svih informacija vezanih uz
odreĊeno gradivo. MeĊutim, oni ne zarone dovoljno duboko, u potrazi za
detaljima.
Ništa ne moţe bolje od dobrog primjera pomoći da shvatite o ĉemu
govorimo: pretpostavimo da ţelite zapamtiti film ili sadrţaj Titanica, a
znamo da on sadrţi koliĉinu informacija ekvivalentnih informacijama u
povećoj knjizi.
Nudim općepoznati primjer tako da ĉitatelj moţe jasno razumjeti o ĉemu
govorimo te da lakše prati izlaganje.
U ovom filmu pojavljuje se mnogo logičnih činjenica koje dolaze u
manje ili više predvidljivim sekvencama. Kako bih zadrţao termine srodne
toj rijeĉi, odluĉio sam ih nazvati sekvencionalnim ĉinjenicama.
MeĊu tim sekvencionalnim ĉinjenicama, od kojih su neke logiĉnije od
drugih, (a neke je uistinu lako zapamtiti jer su bolno predvidljive), moţemo
u prvom redu izdvojiti sljedeće: na poĉetku filma, putnici trebaju biti
ukrcani na brod i onda, nakon luksuznog putovanja, brod se sudara s
ledenjakom (samo primjera radi, logiĉno je da se brod ne moţe nasukati na

16. ledenjak prije nego što je putovanje poĉelo). Nakon sudara, i samo nakon
sudara, voda nadire u trup. Tada će brod tonuti, brodolomci će se spašavati
itd.
Tko ne bi mogao zakljuĉiti ili predvidjeti logiĉan poredak tih sekvenci?
Teško je zbuniti se ili se izgubiti u sekvencionalnim ĉinjenicama zato što
nam one omogućuju da lakše pratimo radnju filma.
Drugim rijeĉima: sekvencionalne ĉinjenice moţemo prepriĉati prijatelju
nakon izlaska iz kina, nakon što smo pogledali film. Drugim rijeĉima, sve
informacije iz filma nesvjesno su pohranjene u pamćenju.
Kao što sam već rekao, te ĉinjenice ĉine kostur informacije što je treba
zapamtiti (ili je već zapamćena) – u našem primjeru, to je spomenuti film.
Taj nam kostur neće otkriti zamršene detalje, ali niti one koji nadilaze logiku
ili zakljuĉivanje. Neće nam otkriti niti proizvoljne detalje, poput razdaljine
koju je brod uspio prevaliti do sudara ili toĉan broj ţrtava brodoloma.
Opet, u filmu ima mnogo čistih činjenica, takvih koje nisu logiĉne niti
povezane jedna s drugom. Primjerice, ĉinjenica da se brod što je došao u
pomoć Titaniku zvao Karpatija, ĉinjenica da je Titanik potonuo 14. travnja
1912. godine, te ĉinjenica da je to bio irski brod (mogao je biti engleski ili iz
bilo koje druge zemlje, zar ne?), itd.
Dakle to su primjeri ĉistih podataka, takvih koji nisu proizvod neke
logike, do kojih se ne moţe doći zakljuĉivanjem i koje nije moguće
predvidjeti ili pogoditi. S druge strane, zahvaljujući iskustvu sa
sekvencionalnim ĉinjenicama moţemo zakljuĉiti da brod moţe potonuti tek
nakon što se sudario s ledenjakom, a ne prije.
U najĉešće ĉiste podatke ulaze datumi, brojevi, mjere, koliĉine itd. Takve
je ĉinjenice moguće jedino memorirati koristeći tehnike stvaranja neobiĉnih,
domišljatih i neuobiĉajenih asocijacija, no uĉenici ĉesto pri memoriranju
primjenjuju jedino neuĉinkovite tehnike mehaniĉkog ponavljanja.
Tehnika ponavljanja u memoriranju ĉistih podataka mnogo toga prepušta
carstvu pukih slutnji. Budemo li podvrgnuti ispitivanju, primjerice, moţda se
nećemo moći sjetiti je li spomenuti brod potonuo 14. 4. 1912. ili 12. 4. 1914.
Uţas ovakve dvojbe na ispitu iskusio je svatko, bez obzira na to koliko
su puta ti podaci prijeĊeni i ponavljani u procesu usvajanja gradiva, i bez
obzira na "ljubav i volju" uloţene u uĉenju. Uistinu, postoji li netko tko to
nije doţivio?
Kao što vidite, korištenje tehnika ponavljanja za memoriranja ĉistih
ĉinjenica pokazalo je da one zapravo koĉe pamćenje. Jer što se dogaĊa:

17. poput papiga ponavljamo jednu te istu ĉinjenicu do iznemoglosti, a kao da to
samo po sebi nije dovoljno, time još i ne dobivamo nikakvu garanciju da
nam pamćenje neće "zablokirati" kad odreĊeni podatak pokušamo prizvati
na testu.
Sada namjeravam objasniti kako uĉinkovito memorirati te vrste ĉinjenica
– detaljno i primjerima pokazati kako se to ĉini smišljanjem neobiĉnih
asocijacija.
Dakle, sada mi recite, što će se desiti nakon što jednom ili dvaput
pogledamo film? Veći dio moţemo zapamtiti lako i bez većeg napora, zar
ne?
Dakle, pravilan naĉin da se zapamti film (ili bilo što drugo) bio bi taj da
se pogleda od poĉetka do kraja, mnogo puta, bez kontinuiranog zaustavljanja
ili pauziranja, premotavanja, odnosno višekratnog pregledavanja jednih te
istih dionica. Upravo u tome griješe uĉenici i studenti dok ĉitaju tekst (ili
stranicu) – uvijek se iznova vraćaju natrag, ĉitaju iste odlomke, zaustavljaju
se... Moţete li zamisliti kako bi bilo grozno kad biste tako gledali filmove?
Zapamtite da uĉenje mora biti poput gledanja filma. U suprotnom ĉinite
nešto pogrešno.
Nakon što ste cijeli film odgledali bez prekida, mnogo bolje razumijete
njegovu glavnu ideju, a to će posluţiti kao kostur ili kiĉma svih ostalih
informacija koje film prenosi. Kostur ili kiĉma bit će saĉinjeni od svih
njegovih sekvencionalnih ĉinjenica. Nema boljeg naĉina da to upamtite od
obiĉnog ponavljanja.
Naravno, kao što smo već napomenuli, film sadrţi mnogo ĉistih
podataka, kao što su imena gradova i ljudi, datumi, koliĉine, odreĊene
sluĉajne ili opasne scene itd., a to ćemo morati zapamtiti odvojeno koristeći
tehniku neobiĉnih asocijacija, koju ćemo uskoro prouĉiti.
PRAVAC ZAPAMĆIVANJA
Sada ćete nauĉiti glavno i najvaţnije pravilo uĉenja, pravilo što ga
moţete smjesta primijeniti:
Uvijek trebamo uĉiti od većega k manjemu.

18. To znaĉi da pamtimo od većeg opsega prema manjemu, od šireg dosega
prema uţemu, od šireg pojma prema uţemu i u detalje.
Sukladno navedenome pravilu, ţelimo li zapamtiti film, moramo ga
pogledati od poĉetka do kraja, dakle prvo radimo s cjelinom, kompletnim
opsegom. Ista stvar mora vrijediti i za knjigu ili gradivo. Na tome uistinu
inzistiram. Morate učiti od većega prema manjemu, naprosto morate. To je
potpuno suprotno od onoga što se dogaĊa s dubljim znaĉenjima i detaljima
filma ili knjige, koji će rasti od manje prema više.
To je vrlo logiĉno, premda se pri prvom gledanju filma moţe ĉiniti da
smo pogubili mnogo detalja ili ih nismo razumjeli, pa ĉak ni zapazili.
MeĊutim, još uvijek bismo trebali gledati film od poĉetka do kraja bez
zaustavljanja zato što će to biti udobnije i efikasnije u dugoroĉnom smislu.
Kad ga gledamo drugi ili treći put, kad se dobro upoznamo s njim, tada
bismo trebali temeljitije prouĉiti detalje u sloţenijim scenama.
MeĊutim, to je nešto što bismo trebali ĉiniti malo pomalo. Na taj naĉin
progresivno uranjamo u najsloţenije i najkraće detalje, zato što ćemo se
postupno osposobljavati/pripremati za usvajanje sve sloţenijih informacija.
Jednako moţemo postupiti sa svakom vrstom graĊe. Nastojimo li od
samog poĉetka postići dublje razumijevanje (umjesto da prvo s graĊom
postupamo kao s cjelinom, "površnije", obraćajući pozornost samo na
najjednostavnije detalje) – velika je vjerojatnost da ćemo se zaplesti i
obeshrabriti, te da će nam se cijela stvar uĉiniti mnogo kompliciranijom
nego što uistinu jest. Mogli bismo se ĉak i prestrašiti, pa i obeshrabriti do
odreĊene mjere. Treba još dodati da takva vrsta memoriranja nedvojbeno
mnogo više stoji. Dakle, ne trebate se zabrinjavati zbog toga što se pri prvom
ĉitanju odreĊene ĉinjenice nisu "primile" u vašem pamćenju.
Mnogi uĉenici i studenti znaju da se odgovori na mnoga pitanja otkrivaju
dalje u tekstu poglavlja, ili u narednim poglavljima. Usvajaju sve više i više
znanja, a u isto vrijeme uĉvršćuju stara znanja i popunjavaju praznine u
nepotpunim informacijama. Isto se dogaĊa u sluĉaju kada nas neke scene iz
filma zbunjuju ili ih posve ne razumijemo. Ĉesto se dogodi da ih shvatimo
na kraju, zato je zasad najbolje, kako ne bismo izgubili koncentraciju niti
motivaciju, pustiti na miru stvari koje ne razumijemo, ne misliti na njih, i
samo nastaviti s gledanjem filma, zar ne?
Cijela je poanta u tome da se poveća motivacija i uštedi dragocjeno
vrijeme, jer mnogo bi se vremena izgubilo kad bi naš uĉenik zastajao na

19. svakoj prepreci i sumnji što bi se javila tijekom gledanja filma, a isto vrijedi
i za uĉenje ozbiljnijih i sloţenijih dijelova gradiva.
Dakle, shvatili smo da knjigu ili gradivo moramo ĉitati kao da se radi o
filmu, pokušavajući vidjeti i ĉuti proĉitanu informaciju kao da je scena iz
filma, bez stalnog "prematanja". Osjetili bismo silnu nelagodu kad bismo
stalno zaustavljali film i vrtjeli svaku scenu nekoliko puta. Znaĉi, prvo i
najvaţnije je da potpuno razumijete opću ideju ili okvir informacije
(sekvencionalne ĉinjenice).
Ponovit ću posljednji put: bolje je kad se neka graĊa ili tema prvi put
sagleda u cjelini i bez pretjeranog udubljivanja u detalje. Tada, pri svakom
novom prouĉavanju graĊe, ponirat ćete sve dublje, usporedno s usvajanjem
opće strukture gradiva.
Ako smo film odgledali dva ili tri puta, jasno je da ćemo izvrsno
zapamtiti kostur. Usprkos tome, nećemo još moći zapamtiti ĉiste podatke; to
ćemo morati obaviti pomoću neobiĉnih asocijacija.
Sad vidite kako nam je sve što objašnjavam sasvim priroĊeno i uklapa se
u naš naĉin ţivota i ponašanja. Drugim rijeĉima, ne otkrivam ništa što već ne
postoji duboko u vama.
NAĈINI ZAPAMĆIVANJA
Ovisno o tipu ĉinjenice sadrţane u svim informacijama što dopiru do vas,
moguće je pamtiti na tri razliĉita naĉina.
Zaključivanje
Ono ima prednost pred svim drugim naĉinima zapamćivanja. Ova se
metoda primjenjuje svaki put kad uĉimo ĉinjenicu o kojoj moţemo
razmišljati i doći do nekih razumljivih zakljuĉaka. Ta će se informacija
ĉvršće uhvatiti u naše pamćenje, a u tom sluĉaju takoĊer govorimo o uĉenju
(ne samo o pamćenju).
Skrenite pozornost na to koliko je uĉenje vaţno pri razumijevanju i
odgovaranju na pitanja u testu. Kako bismo mogli odgovoriti na pitanja,
morali smo prije toga promisliti i upamtiti informacije, ako se uzme u obzir
da naša potreba za zakljuĉivanjem jasnije dolazi do izraţaja kada se treba
pripremiti za test.

20. Zakljuĉivanje se uspješno koristi u pamćenju graĊe iz fizike ili
matematike, primjerice, jer tu je sve puno formula, zakona, pravila itd. Ono
je takoĊer korisno u razliĉitim vrstama graĊe koja ukljuĉuje ĉinjenice koje se
mogu povezati odreĊenom logikom – to znaĉi, kada se uĉe ĉinjenice ĉiji se
slijed moţe savršeno "rekonstruirati" ĉistim zakljuĉivanjem.
S druge strane, i takoĊer koristeći zakljuĉivanje kao sistem uĉenja i
pamćenja, mi moţemo proizvesti novo znanje temeljeno na onome što smo
već nauĉili i, u isto vrijeme, konsolidirati ono što već znamo.
Logiĉno je, meĊutim, i to da se do svih ĉinjenica što ih ţelimo zapamtiti
ne moţe doći zakljuĉivanjem. Zato se ĉesto moramo okrenuti drugim
sustavima pamćenja.
Ponavljanje
U primjeru kratkoroĉnog pamćenja kojeg sam vam dao, jasno je da mi
opetovano ponavljamo telefonske brojeve kako nam ne bi "pobjegli", po
mogućnosti glasno (ţeleći upregnuti svoje auditorno pamćenje) sve dok se
ne dokopamo olovke i papira.
Ponavljanje je sustav pamćenja koji studenti i uĉenici najviše koriste.
MeĊutim, ono se rijetko primjenjuje na pravilan naĉin. Prije smo bili rekli da
pamćenje gradiva ili teme treba biti identiĉno gledanju filma na kućnom
kinu, bez ikakvih prekida. To podrazumijeva da se gleda cjelovito, da se
poĉetni fokus postavi na film kao cjelinu. Nakon što se film pogleda
nekoliko puta tijekom nekoliko dana, mi ćemo pravilno koristiti sustav
ponavljanja i najefikasnije moguće upamtiti njegove sekvencionalne
ĉinjenice.
Nadalje, i u poglavlju o pripremi gradiva detaljnije ćemo se pozabaviti
ovim tipom pamćenja.
Neobične asocijacije
Kada promatramo nešto osobito zanimljivo, neki dogaĊaj koji snaţno
privlaĉi našu paţnju, nešto što ni u kom pogledu nije normalno ili je ĉak i
nemoguće – što se dogaĊa?
DogaĊa se to da te izvanredne ĉinjenice što im svjedoĉimo snaţno
privlaĉe paţnju naše podsvijesti i zato se ĉvrsto usaĊuju u dugoroĉno
pamćenje.
Primjerice, kad biste odjednom ugledali svoga psa kako poĉinje
ţonglirati s tri naranĉe, zar ne biste zauvijek zapamtili taj prizor? Naravno da

21. biste ga zapamtili! Usput biste vjerojatno zapamtili i sve što se taj dan
dogaĊalo. Na sljedeća biste pitali odgovorili bez teškoća:
 Što ste radili prije nego što se ta nevjerojatna scena odigrala?
 Kako je vaš ljubimac uspio hvatati naranĉe šapama?
 Što ste radili nakon što je predstava bila gotova?
Svega biste se savršeno sjećali, i to mnogo, mnogo godina.
Pamćenje koje se temelji na neobiĉnim asocijacijama drţi se najmoćnijim
od svih pamćenja, što moţe zahvaliti enormnoj ulozi koju u svemu tome igra
podsvijest (u kojoj naše pamćenje boravi). Ona po svaku cijenu ţeli saĉuvati,
pohraniti tu posebnu, jedinstvenu i "vrijednu" informaciju. Zato ćemo ga
zvati superpamćenjem.

22. 2
Superpamćenje
Postoje oni koji su se već okušali u smišljanju neobiĉnih asocijacija ili
poveznica jer su već ĉitali o tome ili im je netko objasnio kako se to radi. To
neću prihvatiti. Tu tehniku treba savršeno nauĉiti i kontrolirati, te znati toĉno
kada, gdje i kako je treba koristiti. To je najmoćnije mentalno oruĊe kojim
raspolaţemo.
U ovom ćete poglavlju nauĉiti tajne što upravljaju svijetom najdojmlji-
vijega pamćenja, struĉnjacima dobro poznate, a nuţne svakom studentu i
uĉeniku koji drţi do sebe.
S tim tehnikama pamćenja, koje doista ostavljaju dojam autentiĉnih ĉuda
u oĉima onih koji za njih još nisu ĉuli, i zahvaljujući nekim jednostavnim i
praktiĉnim vjeţbama, vaše umijeće usmenog i pisanog izraţavanja, jednako
kao i okretnost u mišljenju, znaĉajno će se poboljšati.
Iskreno se nadam da ćete uţivati u tim tehnikama i nauĉiti ih koristiti
najefikasnije moguće, kako biste postigli maksimum u uĉenju ili obavljanju
bilo koje aktivnosti.
PRVA VJEŢBA
Prva vjeţba koju predlaţem jasno će ilustrirati svu moć našega
superpamćenja. Sastoji se od zapamćivanja lanca od 20 rijeĉi nakon samo
jednog ĉitanja. Evo niza od prvih 10 rijeĉi:
Traktor, ţarulja, roda, dugme, stol, skijaš, gorila, brod, bicikl, boca.

23. Pamćenje moţe jedino raditi jedino na naĉin povezivanja. Kao u
sekvencionalnim ĉinjenicama, jedna nas ĉinjenica vodi do sljedeće pomoću
primjene odreĊene logike ili slijeda. Ako se radi o ĉistim podacima, kao u
sluĉaju ovih 10 rijeĉi, tu nema logike, pa ih stoga moramo povezati
neobiĉnim, ĉudnovatim karikama kako bi ih um prepoznao kao "nešto
jedinstveno". Tek ih tada moţemo memorirati automatski i bez napora.
Prvo moramo kreirati neobiĉnu vezu izmeĊu rijeĉi "traktor" i rijeĉi
"ţarulja".
Zamislimo, primjerice, traktor na polju, kako ore brazde plugom što je
prikljuĉen na njega. Kako traktor napreduje, iz brazdi koje plug ore poĉinje
navirati gomila staklenih ţarulja što se pritom automatski pale.
Pokušajte u mašti taj slijed dogaĊanja promatrati kao da vas od njih dijeli
tek nekoliko metara. Ako je potrebno, zatvorite oĉi i pokušajte to zamisliti
najvjernije moguće. Hajde! Ţrtvujte nekoliko sekundi da to vizualizirate!
Nastavljajući dalje, zaboravite prethodnu asocijaciju, smišljenu za niz
„traktor – ţarulja" jer sada moramo povezati ostatak rijeĉi neobiĉnim
asocijacijama.
Sljedeća rijeĉ je "roda" pa sada moramo povezati ţarulju s rodom.
Hajdemo zamisliti rodu kako visi sa stropa, sa ţaruljom u dugom kljunu.
Njezine duge noge vise prema dolje i, ovisno o tome kako ih povuĉemo,
ţarulja se pali ili gasi.
Zamišljajte tu sliku u svom umu do najsitnijeg detalja. Promatrajte to
rodino dugo tijelo i perje. Kada povuĉemo noge prema dolje, ĉujemo "klik" i
vidimo kako se prostorija ispunila svjetlom iz upaljene ţarulje.
Slijede rijeĉi "dugme" i "stol". Sada predlaţem trostruku kariku s rodom,
dugmetom i stolom.
Zamislimo sada rodu kako, poput nekoga tko udara zakovice, poĉinje
svojim kljunom zabijati veliku crnu dugmad za kapute u drveni stol.
Roda povraća ili bljuje dugmad iz ţeluca i ona se misteriozno pojavljuju
u njezinom kljunu. Zakucava ih u stol takvom brzinom kao da se radi o rodi-
robotu. Ĉak moţemo osjetiti karakteristiĉan miris drva.

24. Sljedeća rijeĉ je "skijaš", pa moramo napraviti neobiĉnu asocijaciju
izmeĊu stola i skijaša.
Hajdemo sada vizualizirati skijaša, koji se spušta skijaškom stazom
sjedeći na stolu okrenutom naopaĉke, tako da mu noge strše u zrak.
Prikladno je zamjećivati detalje u tim prizorima kako biste pojaĉali svoju
vizualizaciju: uoĉimo blještavo bijeli snijeg. Skijaš se ĉvrsto drţi za prednje
noge stola. Juri prema dolje velikom brzinom, uz popratne zvukove
brzinskoga šuštanja kakvo nam je poznato iz prijenosa slaloma, i vidimo
kako strelovito "prolijeće" izmeĊu snijegom pokrivenih jela.
Rijeĉ koju sljedeću moramo memorirati jest "gorila". Sada moramo
povezati skijaša i gorilu.
Ovaj put vizualiziramo bijesnu gorilu koja je išĉupala dvije šipke iz
svoga kaveza i koristi ih kao skijaške palice dok skijajući na dvije velike
banane juri preko zaleĊenoga jezera. Gorila lovi polarnoga medvjeda koji joj
je ukrao cijeli snop banana.
Evidentno je da s takvim asocijacijama, s tolikom hrpom banana,
moramo zapamtiti sliku gorile.
Moguće je da će velik broj ĉitatelja pomisliti: "Kakav mentalni nered!"
Nemojte razmišljati na taj naĉin! Zapamtite da naše pamćenje radi
podsvjesno pa mi pamtimo automatski, a da to i ne primjećujemo. Tako,
hajdemo sada zaboraviti sve prethodne asocijacije. Nema "varanja", virenja
u stranice, jer to bi samo štetilo. Pripremite se za nove rijeĉi!
Sada je vrijeme da poveţemo "gorilu" i "brod".
Zamislite da slavni Titanik nije potonuo onako kako se zamišlja u
filmovima: zamislimo da je zapravo, nakon što se "brod" sudario s
ledenjakom, baš kad je već bio u vertikali i poĉeo tonuti, ogromna gorila,
veliĉine King Konga izronila iz mora. Zgrabila je brod, izvukla ga van i opet
porinula u more. Nakon tog herojskog djela lupala se pesnicama o prsa.
Putnici su se uplašili nepodnošljive buke pa su poklopili uši rukama.
Hajdemo sada povezati "brod" i "bicikl".

25. Vidimo jedan starinski parni brod, s velikim kotaĉem s lopaticama, kako
plovi rijekom Mississippi.
Kotaĉ se okreće i pokreće brod zato što ljubazni putnici, sliĉno robovima
na galijama, pedaliraju u straţnjem dijelu broda.
Dva ĉovjeka stoje na svakoj obali i pomaţu im, vukući brod uţetima
priĉvršćenima na njihove bicikle.
Posljednja rijeĉ je "boca". Dakle, poveţimo sada bicikl i bocu.
Biciklistica pokušava svojim biciklom ući u grlo gigantske boce,
balansirajući i poskakujući na jednom kotaĉu. Malo pomalo uspijeva ugurati
bicikl u grlo boce.
Jesmo li sada spremni?
Dobro. Podsjetit ću vas da je prva rijeĉ bila "traktor". Uzmite koliko god
vam vremena treba da se sjetite što je bilo s traktorom. Koji smo neobiĉan
prizor vizualizirali? To će pomoći sljedećoj rijeĉi da se pojavi i tako dalje.
Nastavite dok ne popunite niz od 10 rijeĉi.
Pokušajte se prisjetiti svih rijeĉi prije nego što nastavite ĉitati.
Samo naprijed!
* * *
Velika je vjerojatnost da ste bez ikakvih problema uspjeli zapamtiti sve
rijeĉi i to u toĉnom poretku. Ako ste zapeli u nekoj asocijaciji, znaĉi da niste
dovoljno jasno vizualizirali preporuĉenu neobiĉnu vizualizaciju. U tom je
sluĉaju morate ponovno vizualizirati, s više detalja, ili promijeniti asocijaciju
nekom koja vam više odgovara.
Sada uzmimo posljednju rijeĉi iz prethodnog niza, "boca", i napravimo
neobiĉnu asocijaciju s rijeĉi "deblo", prvom rijeĉju iz sljedećeg lanca rijeĉi.
Onda poveţite "deblo" s "bikom", i nastavite tako dok ne doĊete do rijeĉi
"lopta", isto kao što smo uĉinili s prvih deset rijeĉi. Kada završite s
pravljenjem asocijacija, u pamćenju ćete imati pohranjen lanac od 20 rijeĉi.
Deblo, bik, knjiga, sat, pokrivaĉ, oblak, vrata, kamen, more, lopta.

26. Kad završite s asocijacijama, sjetite se prve rijeĉi: "traktor". Zatim
provjerite jeste li uspjeli zapamtiti svih 20 rijeĉi.
Preporuĉujem vam da rijeĉi što ih se prisjećate zapišete na komad papira,
kako biste poslije mogli provjeriti rezultate.
Hej! Nema varanja niti prepisivanja! Sretno!
MENTALNE TABLICE
Mentalna tablica je jednostavna shema pamćenja koja nam dopušta da
inlormacije organizirano pohranimo u pamćenje.
Konstrukcija što se sastoji od minimalno jedne tablice apsolutno je
potrebna svakom uĉeniku ili studentu. Nadalje mogu bez ikakve sumnje
tvrditi da student koji ne zna koristiti dobru mentalnu tablicu ili mu ona nije
poznata, nikada neće postići zadovoljavajuće rezultate u uĉenju.
Hajdemo na brzinu konstruirati jednu tablicu. Prvo je vaţno da kreiramo
pravilo koje će nam omogućiti da brojke pretvaramo u slova.
Poslije ćemo slova pretvoriti u rijeĉi, jer njih se moţe vizualizirati, pa
ćemo onda moći smisliti neobiĉne asocijacije da ih poveţemo. Bilo bi to
nemoguće postići samo s brojevima zato što njih ne moţemo vizualizirati u
sluĉaju kada su saĉinjeni od više od dvije znamenke. Tako ćemo moći
memorirati sve vrste numeriĉkih podataka, mjera, ĉlanke zakona, datume i
sl.
Zapazite kako, s ciljem veće uĉinkovitosti, svaki broj korespondira s
jednim suglasnikom (najmanje) u abecedi, ali ne i sa samoglasnicima.
Predlaţem sljedeću konverziju (koju poslije slobodno moţete zamijeniti
nekom drugom):
1 t (lako je zapamtiti, jer slovo t priliĉno nalikuje broju 1). Od sada
nadalje, slovo t je za vas isto što i broj 1.
2 n (slovo "n" izabrao sam zato što ima dvije noge).
3 m (slovo "m" ima 3 noge).
4 k (slovo se moţe povezati s latinskom rijeĉju "quartus" – ĉetiri ili
kvartal – ĉetvrtina godine).

27. 5 l (pomaţe ako se sjetimo da je slovo L u rimskim brojevima oznaka za
"50").
6 s (prvo slovo u rijeĉi "sestina" koja oznaĉava strofu sa 6 stihova;
nalikuje brojci 6).
7 f (slovo f sliĉi brojci 7, zar ne?).
8 g (strašno jc sliĉno broju 8).
9 b (okrenite broj 9 naopaĉke i dobit ćete b).
0 r (iz rijeĉi za nulu "zero" uzeli smo slovo r).
Izvrsno! Sada odvojimo nekoliko sekundi da se upoznamo s navedenim
konverzijama i da ih zapamtimo.
* * *
Abeceda ima i neke druge suglasnike koje ćemo sada raspodijeliti
brojevima, kako bi sustav bio što fleksibilniji.
Konaĉna konverzija brojeva u slova, ona koju biste trebali nauĉiti
napamet, glasi:
1 t, d (lako je zapamtiti, jer su t i d zvuĉno-bezvuĉni par u fonetici)
2 n
3 m
4 c, ć, ĉ, k (ĉ za ĉetiri, c i ć dolaze u paketu s njim, k je maloprije
objašnjeno)
5 1
6 s, š, ţ, z (s je objašnjeno, š za šest, ţ i z nekako sliĉe paru s i š)
7 f
8 g, j
9 b, p, v (b i p su zvuĉno-bezvuĉni par, v zato što se s njima "rimuje")
0 r

28. Slova h i Ċ nisu ukljuĉena u ovu tablicu i mogu se koristiti kao dţokeri
koje je moguće dodati kada treba oblikovati rijeĉ, kao što se koriste
samoglasnici. Slova nj i lj koriste se za 28 i 58.
Uzmite vremena koliko vam treba da biste tablicu nauĉili napamet i tek
nakon toga nastavite ĉitati. Neće vam trebati više od nekoliko sekundi.
* * *
Sada imamo kompletan sustav koji moţemo primijeniti u pretvaranju
brojeva u slova. Ove rijeĉi bit će lako vizualizirati i povezati neobiĉnim
asocijacijama.
Recimo da tijekom uĉenja naletimo na godinu 1856. Moţemo je
zamijeniti rijeĉju "tjelesa". Samoglasnike moţemo dodavati kako god
ţelimo da bismo oblikovali neku suvislu rijeĉ. Sada provjerite oblikuju li
suglasnici u rijeĉi "tjelesa" broj 1856.
Sada nam preostaje samo stvoriti neobiĉnu asocijaciju s rijeĉju "tjelesa" i
s onim što taj broj predstavlja, kao što smo uĉinili u primjeru niza od 20
rijeĉi.
Po ovom sistemu moţemo zapamtiti sve moguće brojeve: datume,
telefonske brojeve, ĉlanke zakona, paragrafe, šifre, valencije i atomske
brojeve, fizikalne konstante, mjere i veliĉine, udaljenosti, formule itd.
Recimo da ţelite memorirati telefonski broj lokalne bolnice. Recimo da
je broj 386-494.
Ako broj razdijelimo na 3864 i 94 dobit ćemo dvije rijeĉi: "mjesec" i
"boce". Sada od toga moramo napraviti neobiĉnu asocijaciju. Predlaţem
trostruko povezivanje:
Zamislite bolnicu gdje svi pacijenti leţe u svojim krevetima. Moţete
vidjeti Mjesec kroz bolniĉke prozore. Pacijenti tresu boce šampanjca. Ĉepovi
pucaju toliko snaţno da uspijevaju pogoditi sam Mjesec, bušeći gomile
kratera.
Neobiĉnu asocijaciju morate zamisliti što vjernije moţete. Morate ĉuti
pucanje ĉepova koji iskaĉu iz boca, jednako kao i eksplozije koje se ĉuju dok
ĉepovi divljom snagom bombardiraju Mjesec. Tako ćemo lako zapamtiti
kljuĉne rijeĉi: "mjesec" i "boce" što zajedno tvore telefonski broj bolnice, a

29. to je mjesto gdje neobiĉna asocijacija koju smo smislili poĉinje (startna
ţarišna toĉka).
Predlaţem vam da napravite sljedeće vjeţbe kako biste postigli lakoću i
okretnost u pretvaranju brojeva u slova. Radite po uzoru na već opisani
primjer.
DRUGA VJEŢBA
Memorirajte sljedeće telefonske brojeve onako kako smo nauĉili,
pretvarajući brojeve u rijeĉi, a zatim stvorite neobiĉne asocijacije:
a) posao: 1602 819
Predlaţem vam da broj prepišete na ĉisti komad papira, tako da vam
bude lakše pretvoriti ga. Napravite to ovako:
Tako moţete uzeti slovo iz svakog stupca (samo jedno slovo) pa će vam
biti mnogo lakše prisjetiti se rijeĉi koje biste mogli sloţiti pretvarajući
brojeve. Ja ovdje, primjerice, vidim rijeĉi "tuširanje" za brojke 16028. Sjetite
se da samoglasnici sluţe kao dţokeri.
Sada moramo traţiti drugu rijeĉ kojom ćemo zamijeniti brojeve 1 i 9.
Zašto ne bismo uzeli rijeĉ "deva"?

30. Zamislite da se tuširate pod tušem koji crpi vodu iz grba dviju velikih
"deva", od kojih jedna stoji s lijeve, a druga s desne strane tuša. Morat ćete
od toga napraviti neobiĉnu asocijaciju s poslom (radi se o broju s posla) tako
da rezultat tog trostrukog povezivanja bude nešto što će vam uistinu
zaokupiti pozornost i što vas neće dovesti u zabunu – ukratko, nešto što će
biti nemoguće zaboraviti.
Uĉinite isto sa sljedećim brojevima:
b) autobusni kolodvor: 786509
c) ţeljezniĉki kolodvor: 455475
d) aerodrom: 361230
e) kazalište: 906238
* * *
Neće uvijek biti lako pronaći rijeĉ, ali to se neće dogaĊati kad se jednom
sloţi vlastita mentalna karta. Njoj ćete uvijek moći pribjeći u sluĉaju
hitnosti.
KREIRANJE NAŠE MENTALNE TABLICE
Svaka kutija (ili komora) koju oblikujemo da bismo kompletirali našu
kartu treba biti prikazana imenom objekta koji je lako vizualizirati.
Taj objekt mora sadrţavati slova prema pravilima koja smo prije utvrdili
za pretvaranje brojeva u suglasnike.
Dakle, za prvu kutiju treba nam ime nekog objekta (objekte je mnogo
lakše vizualizirati od rijeĉi) koji sadrţi samo jedan suglasnik, slovo "t" ili
"d". Broj samoglasnika je proizvoljan i moţemo ih dodavati po volji kako
bismo mogli sloţiti rijeĉ.
Sliĉno tome, da bismo napravili kutiju s brojem 90, recimo, treba nam
rijeĉ koja sadrţi "p", "b" ili "v" i "r". Vidimo da se rijeĉ "pero" savršeno
uklapa u tu shemu.
Nemojte zaboraviti da samoglasnike moţete dodavati po volji.
U nastavku trebamo konstruirati vlastitu mentalnu tablicu sa 100 kutija.

31. Tablica mora biti vrlo osobna, a rijeĉi što ih budete birali moraju biti
objekti koji se meĊusobno jako razlikuju i koji su vam bliski. Osim objekata
moţemo koristiti i ljude i ţivotinje, zato što se i njih moţe lako vizualizirati.
Obiĉno ćete za ime jedne kutije moći birati izmeĊu nekoliko objekata.
Odabrat ćete jedan objekt koji ste oblikovali prema mojim pravilima, ili, ako
vam se tako više sviĊa, prema pravilima što ste ih sami smislili.
Evo imena objekata koje moţemo iskoristiti u prvih deset "kutija" naše
tablice:
1 duh, tuha (dijalektalna rijeĉ za poplun ispunjen perjem)
2 Noa (onaj koji je skupio sve ţivotinje na svojoj arci)
3 muha
4 ĉaĊa
5 hala
6 šah
7 UFO (slavni neidentificirani leteći objekti)
8 Gea (Zemlja)
9 puh
10 tur, tura
Prisjetimo se da slova "h" i "Ċ" moţemo koristiti kao dţokere, jednako
kao i samoglasnike.
Trebate stvoriti i kutiju za 0: orao (koji u letu moţe praviti krugove).
Primijetite da rijeĉ "orao" sadrţi samo jedan suglasnik ("r"), a to je znak za
glas koji smo povezali s brojem 0.
Sada zapamtite tih prvih deset kutija koje smo upravo opisali. To je lako.
Podsjetit ću vas da morate odabrati samo jednu rijeĉ po kutiji, onu koju
vam je draţa ili dojmljivija. Konaĉan odabir ne bi se smio mijenjati.
U sluĉaju da vam se niti jedna od predloţenih rijeĉi ne sviĊa, slobodno
smijete pronaći drugu, sve dotle dok se drţite svih pravila (broj/suglasnik)
što sam ih zadao (ili pravila što ste ih sami oblikovali).

32. TREĆA VJEŢBA
Koristeći sistem neobiĉnih asocijacija, memorirajte sljedećih devet
objekata po redu.
1 cipela
2 telefon
3 radio
4 novine
5 uliĉna svjetiljka
6 bombon
7 knjiga
8 krevet
9 automobil
Primjerice, ako ste koristili rijeĉ "tuha" za prvu kutiju, rijeĉi "tuha" i
"cipela" trebate povezati u neobiĉnoj asocijaciji.
Zamislite ĉovjeka koji hoda sa stopalima omotanima u velike mekane
"tuhe", kao da nosi cipele. Dok srĉano hoda, iz "tuhe" na sve strane leti
perje.
Zatim rijeĉ Noa (ili neku drugu odabranu rijeĉ) trebate povezati s
telefonom.
Zapamtite da morate kreirati neobiĉne, nesvakidašnje asocijacije. Morate
smisliti nešto što će vam uistinu privući pozornost: nešto što će vas
nasmijati, ostaviti snaţan dojam, oduševiti...
Nastavite na isti naĉin memorirati ostale rijeĉi u vjeţbi. Kada završite s
asocijacijama, svakom u svojoj kutiji, vratite se ovamo.
* * *
Što? Već ste gotovi? Kako je prošlo?
Sada se cijele vjeţbe pokušajte prisjetiti bez ikakva reda. Zapazite kako
uopće nije vaţno kojim redom idete, sve dok koristite svoju mentalnu

33. tablicu. Sve su informacije u njoj već organizirane i poredane, pa ih je
nemoguće izgubiti.
Odgovorite na sljedeća pitanja:
Koja je rijeĉ na sedmom mjestu?
Drugom mjestu?
Ĉetvrtom mjestu?
Na kojem je mjestu ili u kojoj je kutiji rijeĉ "uliĉna svjetiljka"?
A rijeĉ "bombon"?
A rijeĉ "radio"?
Ako ste u bilo ĉemu pogriješili, znaĉi da niste oblikovali dovoljno
neobiĉnu asocijaciju, ili da je niste dovoljno jasno vizualizirali.
ĈETVRTA VJEŢBA
Sada ćemo memorirati devet glagola:
1. jesti
2. skakati
3. smijati se
4. crtati
5. trĉati
6. spavati
7. raditi
8. boriti se
9. plivati
Kako biste vjeţbu obavili kako treba, morate asocirati svaki glagol s
korespondirajućom kutijom u svojoj tablici. Tada zamislite svaki objekt što
ste ga pridodali svojim kutijama kako izvodi radnje što ih zadani glagol
oznaĉava. Smijete zamisliti i sliĉnu akciju koja sugerira glagol što ga morate
zapamtiti.
Nemojte zaboraviti vizualizirati i druge objekte koji mogu pomoći da se
scena utvrdi u pamćenju.
Primjerice, na trećem mjestu imamo rijeĉ "smijati se".

34. U trećoj kutiji moţete zamisliti ogromnu muhu kako sjedi u kinu s 3-D
naoĉalama na oĉima i kutijom kokica u krilu, te se grohotom smije dok gleda
vašu omiljenu komediju ili smiješnu scenu.
Još jedan primjer. Na šestom mjestu imamo rijeĉ "spavati".
Ako ste za 6 odabrali rijeĉ "šah", tada biste mogli zamisliti veliku ploĉu
na kojoj su šahovske figure kostimirani stvarni ljudi u prirodnoj veliĉini:
kraljica, kralj itd. I svi su oni usnuli kao u bajci o Trnoruţici, hrĉu i
spavaju... Šah spava!
Pokušajte "ĉuti" i "vidjeti" te neobiĉne asocijacije sa što više detalja i
realistiĉnosti.
Ako ste pogriješili, znaĉi da niste pravilno sloţili neobiĉnu asocijaciju, ili
je niste dovoljno jasno vizualizirali.
PETA VJEŢBA
Sada ćemo memorirati, redom i uz pomoć naše tablice, devet rijeĉi koje
nije moguće jednostavno vizualizirati:
njeţnost, ţalost, prekrasno, toĉan, prijateljstvo, hladno,
smiješno, plavo, apetit
U ovom sluĉaju moramo te rijeĉi zamijeniti objektima ili radnjama koje
nas podsjećaju na njih ili ih sugeriraju. Vaţno je još, dakako, da te rijeĉi
moţemo vizualizirati. Naprimjer:
 Rijeĉ "njegovati" moţe zamijeniti rijeĉ njeţnost, pa onda moţemo tu
rijeĉ asocirati s rijeĉju "tuha" ili predmetom za koji ste se trajno
odluĉili u kutiji 1. (Recimo da "tuha" leţi bolesna u bolnici s
toplomjerom u ustima, a medicinske sestre joj nose lijekove, mjere
temperaturu, dakle, "njeguju" bolesnika).
 Za rijeĉ ţalost moţete upotrijebiti glagol "plakati", ili moţda
vizualizirati imenicu koja sliĉno zvuĉi.

35.  Za rijeĉ prekrasno zamislite nešto ĉija vas ljepota osobito
oduševljava.
 Za rijeĉ "toĉan" moţete zamisliti veliki stajaći sat koji otkucava točno
vrijeme u polju punom ĉaĊe (ili smislite neku drugu asocijaciju ovisno
o predmetu što ste ga smjestili u 4. kutiju).
 Naš dobar prijatelj za rijeĉ prijateljstvo.
 Ledenjak ili sladoled za hladno.
 Klaun za smiješno.
 Nebo za plavo.
 Ogroman, slastan sendviĉ za apetit.
Nakon što ste izveli devet asocijacija, moći ćete zapamtiti, u svakoj
kutiji, predmet ili radnju koja zamjenjuje svaku od onih rijeĉi što se ne daju
vizualizirati. Ne biste trebali imati nikakvih problema da se smjesta prisjetite
izvornih rijeĉi te tako pravilno dovršite zadatak.
Ako ste pogriješili, znaĉi da niste napravili dobru asocijaciju ili je niste
dovoljno ţivo vizualizirali.
Sada ćemo proširiti našu tablicu s 10 novih kutija:
11 tuta, duda, tata, teta
12 tuna, dina
13 dama, tom (svezak)
14 teka (razg. biljeţnica)
15 idol (zamislite svog idola)
16 tisa (crnogoriĉni otrovni grm s crvenim bobicama)
17 tofu (sir od sojinog mlijeka)
18 duga, doga
19 tuba, tupe, top, tava
20 nar (vrtna voćka iz porodice šipaka veliĉine jabuke,
mogranj)

36. ŠESTA VJEŢBA
Sada ćemo obaviti drugu praktiĉnu vjeţbu koja će nam koristiti pri
memoriranju ĉistih podataka: atomski brojevi 10 kemijskih elemenata. Za to
ćemo koristiti mentalnu tablicu.
Element / atomski broj #
- Ugljik: 6
- Dušik: 7
- Natrij: 11
- Fluor: 9
- Aluminij: 13
- Fosfor: 15
- Magnezij: 12
- Sumpor: 16
- Berilij: 4
- Litij: 3
Zamijetite kako zahvaljujući primjeni vlastite mentalne karte u
memoriranju ove vjeţbe uvijek raspolaţemo dobrom vizualnom predodţbom
barem jednog dijela asocijacije, zato što polovicu svake asocijacije (u ovom
sluĉaju su to atomski brojevi) ĉini znamenka koja će korespondirati s
jednom od naših mentalnih kutija, a time i objektom koji smo smjestili u nju.
Dakle, ako je atomski broj 6, vizualizirat ćemo šah (kutija 6), UFO tamo
gdje je atomski broj 7 itd. Drugim rijeĉima, pola posla je već obavljeno.
Drugu polovicu asocijacije u ovom sluĉaju predstavljaju kemijski
elementi. Neke od njih nije teško vizualizirati – aluminij, naprimjer. Lako je
zamisliti aluminijsku foliju u koju tako ĉesto umatamo sendviĉe. Ĉak bismo
mogli vizualizirati i sendviĉ. Ista je stvar i s fosforom (šibice). MeĊutim,
ostale kemijske elemente morat ćemo zamišljati indirektno, koristeći neke
predmete što nas podsjećaju na njih. Primjerice, fluor moţemo zamijeniti s
tubom zubne paste (znajući da je fluor kljuĉni sastojak paste za zube), pa ĉak
i ĉetkicom za zube. Pomoći će nam i ako vizualiziramo pranje zubi.
Za ostale kemijske elemente što ih ne moţemo vizualizirati – litij,
primjerice – morat ćemo ih zamijeniti predmetima koje sliĉno zvuĉe ili koje
nas podsjećaju na njih i u tom smislu nam pomaţu da ih se prisjetimo.

37. Ovdje morate biti izuzetno oprezni! Rijeĉ "litij" trebala bi se zamijeniti
objektom (uvijek moramo koristiti nešto konkretno radi lakše vizualizacije)
sliĉnoga naziva ili ĉiji naziv poĉinje istim slovima kao "litij" te nas tako
"navodi" da se prisjetimo tog elementa – recimo, rijeĉ "litica".
Kada traţimo rijeĉ kojom moramo zamijeniti drugu rijeĉ što ju nije lako
vizualizirati, uvijek je bolje odabrati neku koja "navodi na trag" prve rijeĉi
identiĉnim prvim slovima. To je bolje od odabira rijeĉi koja sliĉno zvuĉi ili
rijeĉi koja se s prvom rimuje.
Naprimjer, pretpostavimo da se pokušavamo prisjetiti imena glumca
Marlona Branda, i baš nam je na vrhu jezika, ali jednostavno nam ne
uspijeva. Lakše bismo se prisjetili kad bi nam sugovornik pomogao i
prišapnuo prva tri slova u glumĉevu imenu.
Dakle, kad bi šapnuo: "Poĉinje Mar...", odmah bismo odgovorili:
"Marlon Brando!" S druge strane, mnogo biste se teţe sjetili da vam je
rekao: "Zvuĉi sliĉno malini." Zato uvijek kad je moguće odaberite zamjenu
za rijeĉ koja nas navodi da se prisjetimo rijeĉi koja nam treba, i to
zahvaljujući podudarnosti u prvim slovima.
U ovoj vjeţbi, uzimajući u obzir spomenuta pravila, bilo bi najbolje
upotrijebiti rijeĉ "litica" jer se moţe vizualizirati. Sada moţemo smisliti
neobiĉnu asocijaciju s rijeĉju "muha" jer je to rijeĉ iz naše mentalne kutije
koja korespondira s atomskim brojem litija (3). Tu vještinu ste,
pretpostavljam, već svladali.
Pa prionimo onda na posao i dovršimo ovu vjeţbu!
Zapamtite da smišljanje asocijacija samo po sebi predstavlja
veliĉanstvenu vjeţbu za vaš mozak.
KOMPLETIRANJE MENTALNE TABLICE
Ovdje ću vam predstaviti ostatak osnovne mentalne tablice s potpunim i
preciznim objašnjenjima za svaku izabranu rijeĉ. Tablicu biste trebali
savršeno svladati. Naravno, nećemo koristiti kutiju za "0", jer smo je već
povezali s rijeĉju ORAO. To ćemo smjestiti u posebnu pomoćnu kutiju.
Baš svaka kutija mora vam biti savršeno jasna. Kao što sam već
napomenuo, moţete preuzeti moje prijedloge ili pak smisliti posve nove,
poštujući moja ili vlastita pravila.

38. Nemojte zaboraviti da je mnogo bolje odabrati objekte koji se mogu
savršeno vizualizirati, odnosno pruţaju jasnu i oštru sliku. Izbjegavajte
objekte koji previše nalikuju objektima pridruţenim drugim kutijama.
Sliĉnost moţe uzrokovati zbrku. Primjerice, "ĉaša" i "vaza" previše su sliĉne
da se upotrijebe za kutije 49 i 96, zato biste za jednu od tih kutija trebali
neku drugu rijeĉ.
Kako bih vam olakšao stvari, dat ću vam kompletnu mentalnu tablicu,
svih 100 kutija, da iz njih odaberete rijeĉi koje vam odgovaraju:
1 duh, tuha (dijalektalna rijeĉ za poplun ispunjen perjem)
2 Noa (onaj koji je skupio sve ţivotinje na svojoj arci)
3 muha
4 ĉaĊa
5 hala
6 šah
7 UFO (slavni neidentificirani leteći objekti)
8 Gea (Zemlja)
9 puh
10 tur, tura
11 tuta, duda, tata, teta
12 tuna, dina
13 dama, tom (svezak)
14 teka (razg. biljeţnica)
15 idol (zamislite svog idola)
16 tisa (crnogoriĉni otrovni grm s crvenim bobicama)
17 tofu (sir od sojinog mlijeka)
18 duga, doga
19 tuba, tupe, top, tava
20 nar (vrtna voćka iz porodice šipaka veliĉine jabuke)
21 nota (glazbena), inat, nit
22 neon, nona (reg. baka)

39. 23 Nemo (kapetan podmornice, iz romana 20 000 milja pod
morem)
24 Inka (piće ili pripadnik naroda)
25 Nil (vidim ga s piramidama)
26 nos
27 Info (zamišljam informacijski desk)
28 noga, noj
29 nova (supernova), nebo, Nova (TV)
30 more
31 moda
32 mina
33 mama
34 maĉ, Miki (Maus), muka, meĉ
35 mula
36 miš
37 mafia (zamislite tipiĉnoga gangstera strašnoga lica u
kićastom odijelu), muf
38 mag (maĊioniĉar, ĉarobnjak, mudrac)
39 ameba, mapa, mop (krpa za pod)
40 car
41 Ĉita (popularna ĉimpanza iz filmova o Tarzanu)
42 kuna, ĉun (manji plitki ĉamac)
43 kuma (moţda vilinska kuma iz Shreka II)
44 kuća, koka (domaća ptica)
45 koala, ĉelo
46 ĉaša, kaša, koza
47 kafe (café)
48 ĉaj

40. 49 ćup, okovi
50 lira (glazbeni instrument), Lara (lik iz doktora Ţivaga)
51 led, LED (zamislite digitalni kalkulator ili sat), let,
Ledo (sladoled)
52 luna, lane
53 lim, Lama (zamislite Dalai Lamu ili tibetanskog redovnika)
54 leća, Ilica
55 lula
56 loza, lešo, leš
57 laf (momĉina, frajer)
58 liga
59 lava
60 sir, ţir
61 sat
62 šina, ţuna, ţena, san
63 Sumo (zamislite sumo-borca), šuma,
64 šeik, šaka
65 sol, šal, ţal
66 suza, zez, šaš
67 sofa
68 soja, ţega, Ţuja (ako je volite piti), Zagi (maskota davne
Univerzijade)
69 soba, ţaba, Sava, sob
70 far (na autu)
71 feta, Fido (ime psa)
72 fan
73 fama
74 faca, fićo

41. 75 faul, "fila" (krema za kolaĉe)
76 fuţi, fiš (paprikaš), faza (strujna)
77 Fifi (lik iz crtića)
78 fuga, fuj
79 FBI (zamislite njihove tipiĉne jakne s inicijalima "FBI" sa
straţnje strane)
80 gora, Jura
81 gad, gate (dijalekt. hlaĉe), gat, jato, jahta
82 Jana (mineralna voda ili ime), gnu (ţivotinja), jen
83 guma, jama, gem
84 gaće, gica, jak (ţivotinja)
85 iglu, gel, jela
86 gaza, gas, jeţ
87 gaf, jafa (keksi, namjerno griješimo samo s jednim f)
88 guja, gaga, jugo (vjetar), jug
89 Job (biblijski lik), guba
90 bura, pura, vrh
91 bide, put, pad
92 vuna, Pan, vino, poni
93 puma, bum!
94 biĉ, pak, vuk
95 vol, bol, val, pol
96 Pisa, viza, pusa, vaza
97 VHF (zamislite televiziju), puf, paf
98 vaga
99 beba, papa, buba
100 Etruria, terra (lat. zemlja)

42. PROŠIRIVANJE MENTALNE TABLICE
Naša bi nam mentalna tablica u budućnosti mogla postati premala.
Primjerice, španjolski ustav ima 169 ĉlanaka. Ţelimo li zapamtiti svih 169
ĉlanaka španjolskoga ustava, lako je vidjeti da nam treba još 69 kutija za
ĉlanke koji prelaze broj 100.
Ipak, mentalnu kartu nije teško proširiti. Postoje dva moguća naĉina da
se to uĉini:
1) Isti naĉin na koji smo to dosad ĉinili, poštujući pravila koja smo
ustanovili za slaganje mentalne karte od 100 kutija. Naprimjer:
Za kutiju 101 treba nam:
1 0 1
t r t
d d
Vidimo da se rijeĉ "torta" vrlo dobro uklapa u taj model. Mogli smo
pronaći i neku drugu rijeĉ, recimo "druid" ili "trut".
Za kutiju 102 moţemo uzeti rijeĉ "trn", "drum" za broj 103 i tako dalje.
Budući da ova metoda proširivanja iziskuje mnogo vremena i truda (no,
valja reći da je ujedno i najizravnija i najuĉinkovitija) preporuĉujem vam da
je primjenjujete po potrebi.
2) Po metodi dţokera, koja će nam omogućiti da je uvišestruĉimo
(umjesto da je proširujemo). To znaĉi da će nam svaka kombinacija dţokera
dati 100 novih kutija.
S tim sustavom tablica dobiva enormne dimenzije, premda sve ima svoju
cijenu, naravno. U našem sluĉaju svaka neobiĉna asocijacija koju napravimo
bit će utrostruĉena, zato što s jedne strane imamo osnovnu kutiju (izmeĊu 1 i
100), a s druge strane imamo sve ono što ćemo staviti u tu kutiju i, konaĉno,
dţoker kombinaciju, koja će nam reći u kojoj se stotini nalazimo (100, 200,
300 i tako dalje).
Naprimjer, pretpostavimo da ţelimo zapamtiti ĉlanak 149 španjolskoga
ustava. Pretpostavimo takoĊer da u vašoj tablici za broj 49 stoji rijeĉ "ćup" i
da je vaš prvi "dţoker" (scena ili mjesto gdje će se odvijati neobiĉna
situacija) olimpijski bazen.

43. Gore spomenuti ĉlanak poĉinje ovako:
"Ekskluzivna kompetencija drţave"
Da biste memorirali taj ĉlanak, prvo ga trebate proĉitati i razumjeti, a za
to nam treba rezoniranje.
Zapazite kako nije teško zakljuĉiti kako se ovaj ĉlanak odnosi na stvari
koje ovise o drţavi, ne na autonomne zajednice ili pokrajine. Drugim
rijeĉima, referira na nacionalnu vladu. Kad to jednom proĉitamo, otkrit ćemo
da se uistinu odnosi na ono što sam prije spomenuo. Zahvaljujući
sposobnosti mišljenja i zakljuĉivanja, nećemo imati problema sa shvaćanjem
opće ideje ĉlanka.
Moţda ćemo to morati proĉitati nekoliko puta i napraviti neke neobiĉne
asocijacije unutar toga, u sluĉaju da je ĉlanak podijeljen na toĉke ili više
sekcija. U tom bi sluĉaju trebalo napraviti mali lanac asocijacija (znate već
kako se to radi). Istu stvar trebali bismo ĉiniti sa svakim ĉistim podatkom na
koji naiĊemo. Kad to jednom obavimo, naša jedina teškoća, a to uistinu nije
lako (premda nikako nije nemoguće) jest zapamtiti odnose li se zapamćeni
podaci na ĉlanak 149 ili, recimo, 125.
Dakle, da bi se to moglo, potrebno je utrostruĉiti asocijaciju
povezivanjem sljedećih ĉimbenika:
 "Ćup" – to nam govori da imamo posla s brojem 49 (bilo da ĉlanak
završava s brojem 49 ili da je broj 49 dio stotice – 149 ili 249, npr.)
 "Ekskluzivna kompetencija drţave". U ovom sluĉaju trebali bismo
vizualizirati nešto što nam sugerira tu frazu. Ja zamišljam premijera
moje drţave kako ţeli nešto ekskluzivno za sebe i samo za sebe.
 "Olimpijski bazen" – tamo se ta neobiĉna asocijacija treba odvijati
(time znamo da se radi o ĉlanku 149, a ne 49).
Naposljetku sve spomenuto trebamo spojiti na jedinstven naĉin, i pritom
se dobro zabaviti. Primjerice, mogli bismo zamisliti sljedeću scenu.
Ja vizualiziram prije spomenutoga premijera, s velikim ćupom u rukama,
kako svim snagama pokušava isprazniti cijeli olimpijski bazen pun vode.
Svaki put kad mu netko priĊe, on posesivno zagrli ćup, zato što neće da mu
ga itko otme. On eksluzivno ţeli prazniti bazen.

44. Mogli biste takoĊer vizualizirati kako sa svojim najvaţnijim ministrima
(uţi kabinet) ćupovima prazni bazen, ako vam se više sviĊa.
Sad ste se uvjerili da na taj naĉin uopće nije teško uĉiti – to je ugodno, a
istovremeno i nevjerojatno uĉinkovito. Kad mislite na ĉlanak 149, sjetit ćete
se ćupa i olimpijskog bazena. Odmah ćete se sjetiti da ćup treba isprazniti
bazen, a tko je zato bolji od premijera (i njegova kabineta). I evo ih,
posesivno su se prihvatili svoga posla.
Sliĉno tome, ako vas na testu pitaju o "ekskluzivnim kompetencijama
drţave", vizualizirat ćete opisanu sliku. Zapazite da je u tom sluĉaju malo
teţe sjetiti se broja ĉlanka. To je zbog toga što smo poĉeli od neobiĉne
asocijacije, a ne od broja kutije u tablici. U tom sluĉaju bi dana radnja bila
poĉetna ţarišna toĉka asocijacije, a broj ĉlanka (kutija) krajnja ţarišna toĉka
asocijacije.
Sjećate li se teorije u kojoj smo objasnili ţarišne toĉke ĉistih podataka.
Kada koristimo mentalnu tablicu, bit će lakše zapamtiti poredak asocijacija
ako prvo vizualizirate kutiju (poĉetna ţarišna toĉka), a posljednje objekt koji
treba staviti u kutiju (krajnja ţarišna toĉka). Stoga će vam biti lakše prisjetiti
se cijele asocijacije kad vas zatraţe da objasnite ĉlanak broj 149. Odmah
ćete otići u svoju mentalnu tablicu, sjetiti se ćupa i bazena, i onda automatski
i cijelog sadrţaja ĉlanka.
U svakom sluĉaju, kada god na ispitu ĉujete ili vidite pitanje o
"ekskluzivnim kompetencijama drţave", bilo bi stvarno "kul" odgovor
zapoĉeti ovako: "Sadrţan u 149. ĉlanku Ustava...", zar ne? Ispitivaĉi će biti
zapanjeni.
Ostale upotrebe džokera
Sliĉno tome, dţokera moţe biti koliko god vi ţelite. MeĊutim, predlaţem
vam da ih smišljate kad se javi potreba. Kad ih jednom smislite i oni
"prorade" kako treba, ne biste ih više nikada trebali mijenjati. U svakom
sluĉaju, zasad je mnogo vaţnije da što savršenije ovladate svojom osnovnom
mentalnom tablicom (1-100).
kutije 101 - 200 (ukljuĉujući) - olimpijski bazen
kutije 201 - 300 (ukljuĉujući) - svemir
kutije 301 - 400 (ukljuĉujući) - erupcija vulkana
kutije 401 - 500 (ukljuĉujući) - vaša kuća

45. kutije 501 - 600 (ukljuĉujući) - planet koji buja ţivotom
kutije 601 - 700 (ukljuĉujući) - pustinja
kutije 701 - 800 (ukljuĉujući) - sjeverni pol
itd.
Iskoristite ove situacije ili zamislite vlastite. Kao što moţete vidjeti,
jedina prepreka u svemu tome su eventualne granice vaše mašte.
Postoje i druge vrste tablica: multiplikativne tablice. Za njih vam treba
osnovna karta od barem 200 kut ija, a ideja je da multiplicirate svaku grupu
od 100 kako biste dobili tablicu od 10.000 kutija. Nećemo se udubljivati u to
jer iziskuje više pripreme, a i više prouĉavanja. Usto zahtijeva i da prethodno
savršeno ovladate tehnikama iz ove knjige.
BILJEŠKA
Pazite ovo! Ako multiplicirate lanac od 10.000 kutija s 10 drugih dţoker-
situacija, dobit ćete lanac od 100.000 kutija! To je dovoljno da prestraši
svakoga. Naravno, svaka vaša asocijacija morat će biti ĉetverostruka! Da
zadovoljim vašu znatiţelju, reći ću vam da osobno vladam desecima
raznovrsnih mentalnih tablica: osnovnim, višestrukim, razgranatim, itd.
Najveća ima nezamislivih 1.000.000 kutija – ali nisam je još ispunio (ni
blizu tome). Ali drţim je u pripravnosti, za svaki sluĉaj!

46. 3
Fotografsko ĉitanje (ultra brzo)
ZAŠTO JE VAŢNO NAUĈITI ISPRAVNO
ĈITATI?
Prije svega, trud i vrijeme što ga uloţite u kvalitetnu tehniku ĉitanja
vratit će vam se dvostruko. Drugim rijeĉima, uspjet ćete razviti brzinu
ĉitanja koja nadilazi svaki prosjek (ĉitat ćete barem tri do ĉetiri puta brţe).
Moći ćete takoĊer lakše i efikasnije memorirati informacije pri ĉitanju, ĉime
će se znaĉajno smanjiti potreba za višekratnim pregledom materijala.
Drugo, uz malo treninga, tijekom ĉitanja moći ćemo memorirati
informacije zahvaljujući razvijanju sposobnosti stvaranja "mentalnog
videa". To znaĉi da ćemo informacije ĉitati tako brzo i precizno da će se
ĉiniti kao da gledamo film u kinu. Da smo ovu informaciju gledali u kinu,
zapamtili bismo je mnogo bolje nego ĉitajući je u knjizi, zar ne?
Osjetit ćemo entuzijazam i koncentraciju. Dok budemo uţivali u
senzacijama našeg mentalnog videa, inspirirat će nas oĉevidna brzina i
pouzdanost naše ĉitalaĉke plovidbe tekstom.
Nadalje, zahvaljujući mnogo boljem razumijevanju proĉitanoga, brzom
ĉitaĉu mnogo je lakše shvatiti opći smisao informacije.

47. Najveći NEDOSTACI što ih nalazimo u većine ljudi sljedeći su:
a) Linearno čitanje riječi, bez da se zastane i pogleda ih se nakratko.
Ako tako ĉinimo, nećemo moći uistinu shvatiti proĉitane ideje i informacije.
Kad je objekt nepomiĉan, poput redaka u tekstu koji ĉitamo, i oko mora biti
nepomiĉno, kako bi moglo jasno percipirati objekt. Ako tijekom snimanja
neprekidno pomiĉemo fotografski aparat, nećemo dobiti jasnu sliku
nepomiĉnog objekta, zar ne?
Ista se stvar dogaĊa pri našoj tehnici fotografskog ĉitanja. Moramo
istovremeno obuhvatiti grupu rijeĉi i "fotografirati" ih tijekom trenutne
stanke. Ne smijemo se prepustiti jednostavnom skeniranju rijeĉi bez
zastajkivanja, što uglavnom većina nas radi. To će nam samo dati neskladnu,
zamućenu i nefokusiranu sliku rijeĉi te nam onemogućiti da ih ispravno
vidimo.
b) Sporo čitanje. Prosjeĉna brzina ĉitanja iznosi 200 rijeĉi u minuti, zbog
ĉega:
 Gubimo vrijeme
 Gubimo koncentraciju
 Ometa se naša sposobnost zadrţavanja informacija, zbog veće
praznine meĊu idejama.
Nadalje, neki studenti, zbog svojih pogrešnih ĉitalaĉkih navika (ĉesto
vraćanje već proĉitanim recima), završe na prosjeku od 100 proĉitanih rijeĉi
u minuti.
Kako bi se naša tehnika pravilno primijenila, oĉi se moraju micati po
stranici nizom vrlo brzih skokova, zastajkujući na svakoj grupi rijeĉi
(unutar istog reda) koju kanimo fotografirati. Te pauze trebaju trajati od 0,25
do 0,75 sekundi.
Te pauze ili zastajkivanja – bolje reĉeno, fotografije – trebaju obuhvatiti
grupu od 4 do 6 rijeĉi. Zapravo, dok ĉitamo reĉenicu nismo zainteresirani za
pojedinaĉni smisao svake rijeĉi; mi traţimo opći smisao reĉenice. Uzmimo,
recimo, reĉenicu:
"Kanarinac skakuće i pjeva u svom kavezu."

48. Ova reĉenica opisuje scenu koju je moguće vizualizirati u potpunosti.
Budemo li tako postupili, dulje će nam ostati u pamćenju, jer nas zanima
cjeloviti smisao reĉenice, ne svaka rijeĉ zasebno: "Kanarinac...skakuće...i....
pjeva...u...svom....kavezu.". Sporiji ĉitatelji moraju postupno nadodavati
smisao svakoj rijeĉi koju ĉitaju, što se dogaĊa nesvjesno, rijeĉ po rijeĉ, sve
dok ne doĊu do konaĉnog smisla. To pak rezultira smanjenjem brzine ĉitanja
i koncentracije. Takvi se ĉitatelji prerano iscrpe, jer tekst gledaju šest puta
ĉešće – nesvjesno se napreţu kako bi se prisjetili svake rijeĉi posebno, sve
dok ih ne poveţu i ne doĊu do konaĉnog smisla, a to sve uzrokuje mentalnu
napetost.
Vratimo se reĉenici: "Kanarinac skakuće i pjeva u svom kavezu.".
Proĉitate li to rijeĉ po rijeĉ, slijeva nadesno (obiĉno to svi ĉine), primijetit
ćete da ste uistinu morali napraviti podsvjestan napor kako biste memorirali
svaku rijeĉ i kasnije je se prisjetili. Zapazite kako se, ako doĊemo do rijeĉi
"skakuće", a ne moţemo se prisjetiti da je rijeĉ o kanarincu, nećemo moći
sjetiti smisla reĉenice. Dakle, nećemo znati o kakvoj se informaciji radilo.
Kako bismo na taj naĉin uopće mogli uĉinkovito pamtiti?
Ova je reĉenica kratka i lako pamtljiva. MeĊutim, logiĉno je da se u
duljim reĉenicama ili sloţenijim tekstovima moţemo lako izgubiti (zapravo
sam siguran da ćemo se prije ili poslije izgubiti). Ponestat će nam
koncentracije, a moţda posve zaboravimo sve što smo proĉitali. Naš um se u
takvom sluĉaju lako "iskljuĉi" i skrene s puta.
Onaj mali napor nesvjesnog naknadnog pamćenja, koji sam prije
spominjao, nekim se uĉenicima moţe ĉiniti beznaĉajnim. MeĊutim, kad
ĉitamo reĉenicu za reĉenicom, satima i danima, taj mali napor ometa nešto
mnogo veće i nesumnjivo koĉi našu sposobnost brzog memoriranja graĊe.
Dok ĉitamo, barem dok ne steknemo dovoljno iskustva i teĉnosti, trebali
bismo koristiti vodiĉ. To moţe biti olovka ili neko drugo vizualno
pomagalo; pomoći će nam da se pravovremeno fokusiramo na grupu rijeĉi
koju ţelimo ĉitati ili fotografirati, kao i da odrţimo ujednaĉen i precizan
ritam pri ĉitanju svakog retka. Korištenje olovke ili pokazivaĉa kao vodiĉa
nekim se ĉitateljima ĉini neprirodnim. Uvjeravam vas da to nije tako. Kad
tek uĉimo ĉitati u djeĉjoj dobi, naš prirodni instinkt nekako nam sliĉno
pomaţe, jer obiĉno ĉitamo uz pomoć prsta. Baš poput kompasa ili
dalekozora on nam pomaţe da se pravilno usmjerimo. Zato je tijekom ĉitanja
mnogo bolje koristiti vizualno pomagalo (koje olakšava oĉima da se kreću

49. po stranici), umjesto da naprosto pustimo vidu da stihijski i neprecizno lebdi
nad tekstom, dok mi pokušavamo naći rijeĉi ili retke, pa ĉesto i zalutamo.
Uistinu, ako ţelimo nauĉiti ĉitati brzo i pouzdano, vizualno pomagalo
nam je apsolutno nuţno. Nije da mi ne bismo mogli ili trebali ĉitati bez
njega, samo što ćemo se bez njega kretati sporije i nepreciznije, ĉime će nam
ĉitanje postati napornije. Nadalje, trebat će nam mnogo više vremena i rada
dok kvalitetno ne ovladamo tehnikom, da ne spominjem razoĉaranje koje bi
mogli osjetiti oni koji su došli tek na pola puta.
Ne bismo trebali mrmljati tijekom ĉitanja, niti bismo trebali micati
usnama, ĉak ni malo. To će samo usporiti brzinu ĉitanja. Koncentraciju i
misli trebali bismo takoĊer usmjeriti na zamišljanje i vizualiziranje
proĉitanoga, kao da se radi o filmu. To je najvaţnija tajna.
Tekst što ga ĉitamo trebao bi biti pozicioniran horizontalno, nikako pod
kutom (kao što ĉinimo dok pišemo). To će poticati brţe pomicanje oĉiju.
Trebali bismo takoĊer ĉitati s udaljenosti od otprilike 30 centimetara od
stranice.
Najznaĉajnije PREDNOSTI pravilnog ĉitanja su sljedeće:
 Ova tehnika ĉitanja pomoći će poboljšati naš osjet "mentalnog videa",
što je nedvojbeno najbolje oruĊe za pomoć u pamćenju.
 Dobrom tehnikom štedimo nevjerojatno mnogo vremena. To je kao da
usporeĊujemo putovanje automobilom brzinom od 100 do 200 km/h
(ĉitanje 100 do 200 rijeĉi u minuti) s putovanjem avionom koji leti
brţe od zvuka, dakle 1000 km/h (ĉitanje 1000 rijeĉi u minuti).
Tom je brzinom moguće ĉitati zato što je naša mentalna sposobnost
zadrţavanja ĉinjenica i percipiranja informacija mnogo veća od najveće
brzine ĉitanja. Mi moţemo ĉitati 1000 rijeĉi u minuti, ali kad gledamo film u
kinu, sposobni smo zadrţati informacije i ĉinjenice ekvivalentne ĉitanju do
60.000 rijeĉi u minuti. Ja sam to mnogo puta uspio postići na natjecanjima, a
postiţem i dalje, s još većim uspjehom.
Budući da ĉitamo mnogo sporije nego što naš um moţe snimati podatke,
sporo ĉitanje moţe samo usporiti proces pamćenja. Stoga brzinu ĉitanja
trebamo dovesti do maksimuma.
Zar je stvarno istina da naši umovi mogu primati informacije brzinom
ekvivalentnom ĉitanju 60.000 rijeĉi u minuti, te ih u isto vrijeme i razumjeti?
Naravno! Dopustite da vam pokaţem. Naprimjer:

50. U jednoj filmskoj sceni vidimo kako ĉovjeka odjevenog u crno odijelo,
koji visi s ograde broda, kane dokrajĉiti s leĊa, velikim noţem, za punoga
mjeseca...
Mentalna apsorpcija nam je tako brza da smo u stanju sve informacije
preuzeti u manje od jedne sekunde, s potpunom jasnoćom i obiljem detalja:
bljesak noţa, tišina, svjetlo i sjena, pribliţna visina i fiziĉka obiljeţja likova,
brzina pokreta, glazba, pozadinski zvukovi, itd. Kad bismo rijeĉima morali
opisati sve što smo vidjeli u toj sekundi, trebalo bi nam otprilike 1000 rijeĉi.
Imamo tako mnogo potencijala da moţemo ĉak i s priliĉnom lakoćom
predvidjeti što će se dogoditi u sljedećoj sceni:
"Hoće li ovog ĉovjeka na kraju ubiti?" Ili bismo mogli osjetiti i pomisliti
nešto sliĉno ovome: "Pomakni se već jednom! Ubit će te!" (Naravno, u
sluĉaju da smo na strani lika.).
Stoga, u jednoj sceni filma moţemo upiti koliĉinu informacija
ekvivalentnu ĉitanju 60.000 do 80.000 rijeĉi u minuti. Drugim rijeĉima,
toliko bi nam rijeĉi trebalo da savršeno opišemo jednominutnu scenu. U
teoriji bi to bila maksimalna brzina ĉitanja, ipak mnogo viša nego u praksi.
Dok primjenom mentalnog videa (što ga svi posjedujemo) kozmiĉkom
brzinom skupljamo podatke, maksimum doseţemo gledajući filmske scene
(izuzev patnje, osjećaja straha, emocija itd.). Informacije skupljene u samo
jednoj sekundi toga filma, kad bi se zapisale, stale bi otprilike na jednu
stranicu knjige.
Pogledajmo koliko nam je malo vremena potrebno da odgledamo film
(dva sata otprilike) i kako dobro ĉuvamo informacije iz njega. Usporedite to
s time koliko vam treba da proĉitate knjigu. Nadalje, knjiga redovito sadrţi
mnogo manje informacija od filma. U njoj nema glazbe, niĉega te vrste, da
ne spominjemo ĉinjenicu kako je naše zanimanje, koncentracija i ostala
motivacija uvijek viša dok gledamo film.
Proces usvajanja podataka tijekom ĉitanja toliko je usporen da naš
podsvjesni um ne uspijeva povezati ideje koje smo proĉitali u tekstu,
ometajući sposobnost razumijevanja i procesuiranja informacija prikupljenih
na svakoj stranici. Zato inzistiram da brzo i dobro ĉitanje bude sliĉno
gledanju filma u kinu, sa svim prednostima koje uz to idu. Istrenirani um
brzog ĉitaĉa procesuira informacije tako brzo da neizbjeţno stvara serije
slika, ili barem senzacija – upravo zato što je to jedini naĉin da se u tako

51. kratkom vremenu "probave" informacije. Nema drugoga naĉina da se to
postigne. Radi se o fantastiĉnom osjetu koji nazivam mentalnim videom.
No sada – mrzim što vam to moram reći – u svemu tome postoje neke
prepreke. Prije nego što pohlepni ĉitatelji uspiju kreirati mentalni video u
svojim umovima, trebat će im dvije stvari:
1) sposobnost brzog ĉitanja (barem 800 do 900 rijeĉi u minuti) radi
unosa informacija koje sadrţe dovoljnu koliĉinu podataka. U tom je
sluĉaju podsvjesni um prisiljen reagirati stvaranjem slika radi
procesuiranja tolike koliĉine informacija ili podataka.
2) istreniran i jak um, tako da ĉitatelj moţe primiti unos velike koliĉine
informacija, velikom brzinom, i posljediĉno stvarati slike, bljeskove
ili senzacije (ovisno o tipu teksta koji ĉitamo).
Na svojim teĉajevima, nakon 90 minuta intenzivnog treninga, većinu
svojih uĉenika uspijevam uvjeţbati da utrostruĉe ili uĉetverostruĉe brzinu
ĉitanja. Nakon toga se brzina stabilizira na 700 do 800 rijeĉi u minuti, što i
nije loše za poĉetnike, zar ne?
Radim s njima kako bi "okrijepili" umove i otvorili ih barem na nekoliko
minuta, tako da mogu primiti i usvojiti popriliĉnu koliĉinu informacija. Inaĉe
bi ĉitali bez ikakvoga razumijevanja. Neki se doslovce "izbezume" kad vide
da uspijevaju nesvjesno i automatski vidjeti, osjetiti i ĉuti informacije u
tekstu koji su dobili na ĉitanje. Naţalost, tim nadarenim polaznicima sve to
uzbuĊenje poremeti koncentraciju pa se slike što su ga prouzroĉile ubrzo
izgube. Onda oni neumorno ĉitaju kako bi vratili "video senzaciju". No,
koliko se god trudili, to nije moguće odmah postići. Senzacija dolazi samo
kad se relaksirate i "oporavite" svoju tehniku. Meni to uspijeva u prvoj
brzini (otprilike 1.200 rijeĉi u minuti) i, uz malo prakse, ne bi trebalo biti
problema u dostizanju senzacije mentalnog videa kojega je, usput reĉeno,
moguće vjeţbati i na druge naĉine.
Sada ćemo poĉeti s prvom vjeţbom. Siguran sam da jedva ĉekate. Neke
sloţenije vjeţbe nisu ukljuĉene u ovu knjigu. U budućnosti moţda napišem
radni priruĉnik u kojem ću predstaviti opseţnija objašnjenja tehnika
fotografskog ĉitanja, mentalnog ĉitanja i pamćenja općenito. No, to će se
dogoditi kada entuzijasti budu pripremljeniji i iskusniji zahvaljujući upravo
ovoj prvoj knjizi.

52. PRVA VJEŢBA
Sada ćete proĉitati dvije zgodne priĉice tiskane vertikalno u uskim
stupcima. Morat ćete upotrijebiti svoj periferni vid kako biste mogli vidjeli
svaki redak. Svaki redak sadrţi otprilike dvije do tri rijeĉi. Bit je u tome da
sve rijeĉi vidite odjednom, jednim brzim pogledom. To znaĉi da u isti mah
morate vidjeti poĉetak i kraj reda.
PAŢNJA!
 Ne ĉitajte slijeva nadesno. Cijeli redak proĉitajte odjednom, kao
da ga fotografirate. Tada, uz male skokove, nastavite prema
kraju stupca sve do kraja teksta.
 Dok ĉitate (ili fotografirate) tekst, skokovi trebaju biti brzi, a
zastajkivanja vrlo kratka, trenutna.
 Koristite vizualno pomagalo. Moţete koristiti olovku ili štapić te
pokazivati redak time, kako biste omogućili oĉima da kreću brzo i
precizno duţ stranice.
 Trebali biste ĉitati dva retka u sekundi. Ne bojte se. Uvjerit ćete
se da takav ritam nije teško odrţati.
 Prvo proĉitajte tekst A, mnogo puta zaredom, sve dok u umu ne
uspijete "vidjeti" što ĉitate. Tu senzaciju zovemo "mentalnim
videom". Osim što je vrlo ugodan, omogućuje nam da tekst
memoriramo brţe i kvalitetnije. Pomaţe nam i da se bolje
koncentriramo.
 Svaki put ĉitajte brţe i brţe. Kad to dobro usvojite i uspijete
"vidjeti" proĉitano u svom umu, poĉnite s tekstom B.
Poĉnite kad budete spremni.

53. TEKST A
Jednoga jako
sunĉanoga dana
u mjesecu kolovozu
jedan se djeĉak
na ljuljaĉki
u parku
ljuljao s mamom.
Otmjen ĉovjek
u skupom odijelu
prošao je
kraj njih
i zastao
da ih pogleda.
Odjednom odloţi
svoju aktovku
pod stablo,
olabavi kravatu,
i sjedne na ljuljaĉku
do njih.
Veselo im
se smiješio.
U sredini
uţurbanog dana
ĉovjek je našao
malu oazu
djetinje radosti.

54. TEKST B
Pod vodstvom
svoga vodiĉa
sedam putnika
hodalo je
po bijelome pijesku
plaţe na
najjuţnijem otoku
arhipelaga Galapagos.
Traţili su gnijezda
u kojima zelene kornjaĉe
nose svoja jaja
i ostavljaju ih
da se izlegnu.
Svake godine,
u travnju ili svibnju,
male kornjaĉe
izlaze iz
svojih gnijezda
i kreću u
grozniĉavu
neizvjesnu trku
do mora
da ne bi
postale ruĉak
gladnim pticama.
DRUGA VJEŢBA
Slušajte ovo! Prosjeĉna brzina ĉitanja studenta na fakultetu iznosi 200 do
250 rijeĉi u minuti.
Tome još morate oduzeti vrijeme izgubljeno na vraćanje i ponovljeno
ĉitanje već proĉitanih materijala. Nakon svega toga, prosjeĉna brzina ĉitanja
mogla bi iznositi jedva 150 rijeĉi u minuti ili ĉak i manje.

55. Sada trebate misliti na VRIJEME. Posebnu pozornost posvetite
sljedećemu:
 Prethodna dva jednostavna teksta imaju otprilike 60 rijeĉi,
razdijeljenih u 25 redaka. Ako svaki tekst proĉitate u 8 sekundi, ĉitali
biste fotografski brzinom od 8 rijeĉi u sekundi, što i nije loše za
poĉetnika. To je ekvivalentno ĉitanju inspirativnih 480 rijeĉi u minuti!
 Dakle, to bi trebao biti vaš prvi cilj u poĉetku. Poĉnite s tekstom A.
Svaki redak trebate pratiti olovkom, ali trebate paziti da olovkom ne
skaĉete previsoko ili zakrivljeno, bolje da je naprosto pomiĉete preko
teksta, skaĉući horizontalno i blizu teksta, glatko a opet brzo.
 Pokušajte malo-pomalo povećavati brzinu sve dok ne dostignete drugi
cilj, a taj je da Tekst A proĉitate u 6 sekundi. Tako ćete dostići brzinu
od 10 rijeĉi u sekundi, ili, drugim rijeĉima, ne manje od 600 rijeĉi u
minuti!!! To je sad već voţnja, zar ne?
 Onda biste isto trebali postići s Tekstom B.
Moţda vam se ĉini da su predloţeni tekstovi prejednostavni, no takvi
toĉno trebaju biti. Prvo morate poĉeti s jednostavnim tekstovima koji sadrţe
vrlo malo ĉistih podataka te ih se moţe lako mentalno "vidjeti". To je zato
da bi i najljeniji umovi (a lijeni su samo zato što su toliko dugo radili
usporeno) poĉeli valjano koristiti svoje sposobnosti.
Sjetite se da smo već prouĉili tri moguća naĉina pamćenja. Iz onoga što
smo dosad vidjeli, moţemo zakljuĉiti da ovi tekstovi ne sadrţe (ili jedva
sadrţe) ĉiste podatke, pa je jedino moguće da ih zapamtimo ponavljanjem.
Drugim rijeĉima, ako ih nekoliko puta proĉitamo, sigurno ćemo moći
detaljno govoriti o njima. Logiĉno, ovaj je sistem ovdje najbolji.
Nemojte zaboraviti da morate pokušati mentalno "OSJETITI" ili
"VIDJETI" ono što ĉitate. To je kao da prisiljavate svoj mentalni video da se
pojavi, što, usput reĉeno, nije isto što i ĉitanje teksta i pokušavanje da ga se
mentalno proĊe gledanjem slika. Ni to, s druge strane, nije loša ideja i moţe
posluţiti za vjeţbu. Mentalne senzacije idu paralelno s informacijama što ih
ĉitate, istovremeno, ponavljam, kao da gledate film u kinu.
Ako ste spremni, zgrabite štopericu i poĉnite ĉitati.
Rekao sam ĉitati??? Letjeti kroz tekst!

56. TREĆA VJEŢBA
Sada ćemo uzeti u obzir sve što smo dosad nauĉili i krenuti s ĉitanjem
pravih tekstova. Sigurno ste već vjeţbali brzo ĉitanje na nekoj lakoj knjizi,.
Bacimo sad pogled na tekstove što smo ih prije ĉitali. Naći ćete ih na stranici
62. i 64. Razlog je vrlo jednostavan: U ovoj vam vjeţbi ţelim pokazati da se
sekvencionalne ĉinjenice najbolje memoriraju ponavljanjem.
Zapazite kako:
Svaki tekst koji namjeravamo ĉitati saĉinjen je od sedam redaka s 11 do
12 rijeĉi. Na listu papira, ovisno o duţini retka, bit će ostavljen prazan
prostor s desne strane, pribliţno jednoj trećini njegove širine. Taj ćemo
prostor iskoristiti da bismo zapisali neobiĉne asocijacije s ĉistim podacima
na koje budemo naišli.
Shvatit ćete to bolje u poglavlju o općem sistemu uĉenja, pa o tome sada
nemojte previše brinuti.
Desna margina bit će bez poravnanja. Reci i odlomci bit će bitno razliĉito
oblikovani (fotografski reĉeno). To će vam jako koristiti, a i povećati brzinu
ĉitanja zato što neće biti razdvojenih rijeĉi, što bi znatno oteţalo ĉitanje.
Nadalje, to je bolje i za pamćenje, zato što mi nastojimo pamtiti mjesta u
tekstu gdje se odreĊene informacije mogu pronaći, bilo da je to na kraju
nekog osobito dugog reda, ili u nekom koji je kraći od ostalih.
Sada uzmite svoje vizualno pomagalo i proĊite kroz svaki redak s dva
skoka u sekundi. Drugim rijeĉima, prolazit ćete jedan redak u sekundi, što će
vam omogućiti brzinu od otprilike 700 rijeĉi u minuti.
Izmjerite si vrijeme i uvjerit ćete se da vam uistinu treba osam sekundi za
svaki tekst. Tekstove biste trebali ĉitati onoliko puta koliko je potrebno da
postignete taj rezultat. Nemojte brinuti ako isprva budete sporiji, zato što
svakodnevno vjeţbanje i ĉitanje igra kljuĉnu ulogu u postizanju rezultata.
Sjetite se pravila o pravilnom pomicanju vizualnog pomagala:
 morate ga drţati ravno i blizu stranici;
 pomicati brzo izmeĊu skokova;
 zastati na pola sekunde na svakom dijelu reda oznaĉenom simbolom
"()".