3. TRUS ŠREDER
+ Naručilac i koprojektant kuće
+ Ćerka vlasnika fabrike tekstila
+ Pristalica modernih
tendencija u najširem smislu
+ Truus Schröder-Schräder
+ Još pre smrti supruga je 1921.
angažovala Ritfelda da preuredi
njenu sobu u staroj kući
7. HODNIK
Na najistaknutijem zidu su se,
umesto slika, našla dva telefona
(u vreme kada je i jedan telefon
u kući bio retkost), strujomer i
tabla sa 9 osigurača, iako su se
koristila samo 3.
13. LOKACIJA NA OBODU GRADA
OMOGUĆILA JE:
+ Širok pogled na okolnu prirodu
+ Prisniju vezu sa njom
+ Relativizaciju podele na enterijer i ekserijer
(utisak njihovog prožimanja)
<- prozor na uglu
15. KUKUĆA ŠREDERĆA ŠREDER
NAJAMNE STAMBENNAJAMNE STAMBENE
ZGRADE GOSPOĐEZGRADE GOSPOĐE
ŠREDERŠREDER
(PROJEKTOVAO(PROJEKTOVAO
RITFELD)RITFELD)
TRENUTNO STANJE
17. OSNOVA PRIZEMLJA
+ manje revolucionarna od osnove sprata
+ sputana lokalnim građevinskim zakonima
+ nepromenjiv raspored zidomva
+ sadrži: kuhinju, garažu (kasnije pretvorenu u Ritfeldov
atelje) i dve sobe koje imaju zasebne ulaze spolja, lava-
boe, dovode za gas i priključke na uređaj za kuvanje jer
su u daljoj perspektivi namenjene za izdavanje
+ uz pomoć prozora pri vrhu zidova prostorija ostvareno
je vizelno protezanje tavanice van granica soba (koje je
donekle narušeno različitim bojama plafona različitih
soba), tako da iako su one privatne, nisu potpuno izolo-
vane jedna od druge.
18. + jedinstven, otvoren prostor na
spratu
+ promenjiv prostor sa pomičnim
pregradnim zidovima
OSNOVA SPRATA
+ tome teži većina avangardnih
arhitekata, naročito Rajt i Le
Korbizije
+ početkom XX veka dolazi do “de-
mokratizacije privatnosti”, koja tada
postaje dostupna i srednjoj klasi, u
skladu sa čim dolazi i do specijaliza-
cije životnog prostora. Više se ne
radi u prostorijama u kojima se živi,
cela porodica više ne živi u jednoj
prostoriji.
19. OSNOVA SPRATA
+ otelotvorenje Ritfeldovog i gospođinog uverenja da kuća nije nepromenivo biće, već
nešto što se tokom života stalno menja
+ jedinstven, neprekinut prostor koji se pomoću teleskopskih i harmonika pregrada
može organizovati na sedam različitih načina
+ kupatilo, toalet i mala spavaća soba gdje. Šreder su jedini delovi koji se ne mogu u
potpunosti otvoriti
+ građevinskim propisi Utrehta koji to nisu dozvoljavali, nadmudreni su preimenova-
njem prvog sprata u tavan
21. OSNOVA SPRATA
+ ovakav tip promenjive osnove se javlja i ranije, recimo kod Paviljona Secesije u
Beču, ali se retkokoristio u rezidencijalnoj arhitekturi.
+ Ritfeld je kasnije ovaj sistem prostorne organizacije koristio za neke svoje arhitek-
tonske eksperimente kao što su “jezgra” kuća za kolektivno stanovanje sa prefabriko-
vanim jedinicama koje sadrže centralizovane servise: stepenište, kuhinju, toalet i
kupatilo. Na ova jezgra mogle su se, zavisno od potreba stanara, dodavati sobe sa
različitim kombinacijama njihove prostorne organizacije
22. KONSTRUKCIJA
Skeletna konstrukcija izrađena pomoću čeličnih
nosača I profila, dok su zidovi, koji nemaju nose-
ću funkciju, od omalterisane opeke.
Ritfeld je želeo da upotrebi betonske ploče, ali je
odustao od toga jer bi njihova izrada za samo
jednu običnu kuću bila skupa i neekonomična.
Zidovi su omalterisani u sivo i belo, što stvara uti-
sak da je kuća sazidana od armiranog betona, ali
ne postoji dokaz u prilog tome da je ovo namer-
no smišljena obmana.
23. KA PLASTIČNOJ ARHITEKTURI, TEO VAN DUZBURH, 1924
7. Nova arhitektura ne poseduje jedinstven pasivan faktor. Ona je prevazišla otvor
(u zidu). Svojom otvorenošću prozor igra aktivnu ulogu nasuprot zatvorenosti zidnih
površina. Nigde zaista otvor ili procep ne zauzimaju istaknuto meto u projektu; sve
je strogo određeno kontrastima...
8. Plan zgrade. Nova arhitektura je otvorila zidove i na taj način završila sa podelom
na unutrašnjost i spoljašnjost. Sami zidovi više nisu noseći; oni samo obezbeđuju
tačke oslonca. Rezultat je nov, otvoren plan zgrade potpuno drugačiji od tradicional-
nog, s obzirom da se unutrašnjost i spoljašnjost sada međusobno prožimaju.
7. Nova arhitektura je otvorena. Celokupna struktura kuće sastoji se od prostora koji
je podeljen u saglasnosti sa različitim funkcionalnim zahtevima. Ova podela se vrši
podeonim površinama (u enterijeru) i zaštitnim površinama (spolja). Prva od ovih
sredstava, koja dele različite funkcionalne prostore, mogu biti pomična, što će reći
da se podeone površne (nekada unutršnji zidovi) mogu zameniti pomičnim prelaz-
nim površinama ili panelima (isti metod može biti upotrebljen za vrata)....
24. FORMA
11. Nova arhitektura je antikubična, što će
reći da ona ne pokušava da zamrzne različito
funkcionalno organizovane celine u jednu
zatvorenu kocku. Ona radije centrifugalno
izbacuje funkcionalne prostorne ćelije (baš
kao i ravni prepusta, volumene balkona i
tako dalje) iz središta te kocke...
25. FASADE
12. Simetrija i ponavljanje. Nova arhitektura ukida jednolično ponavljanje i
krutu jednakost dve polovine – odraz u ogledalu, simetriju... Umesto simetrije,
nova arhitektura nudi uravnoteženi odnos nejednakih delova... Jednakost ovih
delova zasniva se na ravnoteži njihovih različitosti, ne na njihovoj sličnosti.
Štaviše, vova arhitektura tretira prednji, zadnji, levi, gornji, donji izgled kao
jednako vredne delove
26. FASADE
13. Nasuprot frontalizmu, koji svoje poreklo ima u rigidnom, statičnom načinu života,
nova arhitektura pruža plastično bogatstvo svestranog razvoja u prostoru i vremenu.
27. BOJA
14. Boja. Nova arhitektura raskinula je sa slikarstvom kao izdvojenim i
imaginarnim izrazom harmonije, manje kao prikazom, više kao obojenom
površinom.
Nova arhitektura dopušta organsku upotrebu boje kao neposredan
način izražavanja svojih odnosa u prostoru i vremenu. Bez boje ovi odnosi
su nevidljivi. Ravnoteža organskih odnosa postaje vidljiva jedino
upotrebom boje...
15. Nova arhitektura je antidekorativna. Boja (a ovo je nešto što bi onaj ko
nestručno koristi boju morao da shvati) nije dekorativni deo arhitekture
već njen organski izražajni medijum.
30. UGRAĐENI NAMEŠTAJ
+ projektovao Van de Hrunekan, zajedno sa gospođom Šreder
+ gotovo svaki komad nameštaja je multifunkcionalan, tako da su funkcije koje
taj, do poslednjeg milimetra iskorišćen prostor, može da primi “udvostručene”
+ obilje tehničkih uređaja koji smanjuju kućne poslove (lift za hranu, primitivni
interfon...)
+ sve je namerno urađeno jeftino i često sasvim grubo, jer je gospođa Šreder svoj
socijalni status iskazivala modernošću, a ne luksuzom
31. 16. ARHITEKTURA KAO SINTEZA NEOPLASTICIZMA
Građenje je deo nove arhitekture koja, kombinujući sve umetnosti u njihovom
elementarnom vidu, otkriva njihovu pravu prirodu.
Preduslov za ovakvu arhitekturu jeste sposobnost razmišljanja u 4 dimenzije –
a to zapravo znači da arhitekte neoplasticima, među koje ubarajam i slikare,
moraju da grade u novom području prostora i vremena.
Kako nova arhitektura ne dopušta primenu likovnih akcenata (slika i skulptura
u vidu posebnih elemenata), od samog početka jasno je da je njena svrha
stvara-nje harmonične celine korišćenjem svih neophodnih sredstava. Na taj
način, svaki arhitektonski element doprinosi ostvarenju cilja na praktičnim i
logičnim osnovama maksimalne plastične izražajnosti, bez bilo kakvog
zanemarivanja funkcionalnih zahteva.
32. KA PLASTIČNOJ ARHITEKTURI, TEO VAN DUZBURH, 1924
1. Oblik. Eliminisanje čitavog koncepta oblika kao koncepta nepromenjivosti neophodno je za
razvoj arhitekture i umetnosti kao celine. Umesto upotrebe ranijih stilova kao modela i
nihovog oponašanja, problem arhitekture mora biti iznova postavljen
2. Nova arhitektura je elementarna, što će reći da se ona razvija iz elemenata gradnje u najši-
rem smislu. Ovi elemnti – kao što su funkcija, masa, površina, vreme, prostor, svetlost, boja,
materijal i tako dalje – plastični su.
3. Nova arhitektura je ekonomična, što će reći da se ona razvija na osnovu tačno određenih
praktičnih zahteva, koji se nalaze u okviru jasnih postavki arhitektonskog programa.
4. Nova arhitektura je funkcionalna, što će reći da se ona razvija na osnovu tačno određenih
praktičnih zahteva, koji se nalaze u okviru jasnih postavki arhitektonskog programa.
5. Nova arhitektura nema oblik, a opet je tačno definisana, što će reći da ne pripada ni jednoj
nepromenjivoj estetskoj kategoriji. Ona ne poseduje kalupe (kakve koriste poslastičari) po koji-
ma stvara funkcionalne površine koje izlaze izvan praktičnih, životnih zahteva.
U poređenju sa ranijim stilovima novi arhitektonski meti oblikovanja ne znaju za zatvoreni tip,
ne znaju za osnovini tip...
6. Nova arhitektura je pokazala da je koncept monumentalnosti nezavisan od stvarnih di-
menzija (s obzirom da se reč “monumentalno “istrošila, zamenjuje se rečju “plastično”). Ona
pokazuje da je sve zasnovano na međuodnosima.
33. ČETVRTA DIMENZIJA?
+ Duzburh: “10. Prostor i vreme. Nova arhitektura uzima u obzir ne samo prostor već i vreme
kao posebnu veličinu. Putem jedinstva prostora i vremena arhitektonska spoljašnjost zadobiće
novo i potpuno plastično obličje (četvorodimenzionalna plastična obličja)”.
“9. ... Dvodimenzionalna prostorna kompozicija učvršćena jednom zauvek definisanim planom
osnove zgrade biće zamenjena preciznim proračunom konstrukcije – proračunom kojim su
nosive mogućnosti zgrade svedene na najjednostavnije ali najjače take oslonca. Za tu svrhu
euklidska matematika više neće biti od koristi – međutim, uz pomoć proračuna koji nije euklid-
ski i koji uzima u obzir četiri dimenzije, sve će biti veoma jednostavno.”
“11. ... Koristeći ova sredstva, visinu, širinu, dubinu i vreme (to jest zamišljenu četvorodimenzio-
nalnu celinu) približava se (arhitektura) potpuno plastičnom izrazu u otvorenim prostorima. Na
ovaj način arhitektura dobija u neku ruku plutajuću dimenziju ili, drugim rečima, ona deluje
nasuprot gravitacionim silama prirode”
“16. ... Preduslov za ovakvu arhitekturu jeste sposobnost razmišljanja u 4 dimenzije – a to za-
pravo znači da arhitekte plasticizma, među koje ubrajam i slikare, moraju da grade u novom
području vremena i prostora”.
14. ... Zadatak modernog slikara sastoji se u tome da uz pomoć boje stvori harmoničnucelinu u
novom četvorodimenzionalnom području prostor-vreme a ne površinu u dve dimenzije...”
35. ZAKLJUČAK
Kuća Ritfeld-Šreder predstavlja otelotvorenje gotovo svih principa De
Stajla, ali takođe uključuje i ideje koje su razvile nezavisno od pokreta.
Poseban kvalitet predstavlja i činjenica da je i pored proživanja
otvore-nih i zatvorenih prostora zadržala karakter privatne kuće, za
razliku od mnogih modernističkih rezidencija (naročito Le
Korbizijeovih) čiji ente-rijeri više deluju kao javni prostori.