SlideShare uma empresa Scribd logo
1 de 8
Baixar para ler offline
Brdski biciklizam
Turisticka ponuda Staroga Majdana
Brdski biciklizam
• Na majdanskim planinama koje su šumovite i pitome planine
bogate malim rječnim tokovima uz prirodna i kulturna bogastva MZ
St.Majdan u sklopu turisticke ponude Opcine S.Most kroz brdski
biciklizm pokrecemo proekat odrzivog turizma.
• Samo devet kilometara od Sanskog Mosta se nalazi Stari Majdan
koji ima bogatu proslost i uz ovaj proekat obogacujemo bogatu
turisticku ponudu Sanskog Mosta.
• Uz legende o Cemerliji ljubavnoj vodi koja spaja mlada srca putnika
sa mjestanima St.Majdana i Zvecevoj stopi utisnutoj na velikom
kamenu uz neistrazenu pecinu su privlačna tokom cjele godin.Uz
bogatu ponudu plodova prirode kao sto su haslame koje imaju svoj
praznik koji se tradicionalno obiljezava i slavi u St.Majdanu tako i
pitomi kesten ima svoje sumarke koje mozemo naci na majdanskim
planinama.
U S.Mostu je priroda bila nesebična prema čovjeku.
Ribolov, rafting, kanjonig, jahanje, biciklizam, pješačenje, planinarenje, paraglajding, d
žip ture, izleti, kampovanje... neke su od aktivnosti koje pruža prirodno okruženje
grada.
Stari Majdan spada meĊu najstarija naselja u Bosni i Hercegovini. Nalazi
se u sjeverozapodnoj Bosni, na lijevoj obali rijeke Sane. Od Sanskog
Mosta je uadaljen 9 km a od Prijedora 26 km.Stari Majdan leţi na
nadmorskoj visini od 200 m.
U Starom Majdanu postoji stari rimski most na potoku Graĉanica. Kroz
Majdan protiĉe i potok Ţeljeznica koji sa Graĉanicom ĉini rijeĉicu
Majdanušu koja se ulijeva u rijeku Sanu.
Majdanske planine su sjeverno i sjeverno istoĉno od Starog Majdana.
Vrhovi ovih planina ne prelaze 500 m nadmorske visene, sa izuzetkom
jednog vrha koji se zove Gaidţik i ĉija nadmorska visina iznosi 619 m.
Stari Majdan je bio posebno poznat po bogastvu i preradi ţeljezne
rude, koja se ovdje koristila već u predrimsko doba. Na
osnovu arheoloških nalaza a posebno epiografskih spomenika koji su
ovdje pronaĊeni posljednih godina, ova rudonosna oblast u antiĉko doba
imala je za Rimsko carstvo izuzetan ekonomski znaĉaj.
Godine 1963 na lokalitetu ”Troska” u Starom Majdanu prilikom
eksplatacijeţeljezne troske pronaĊeni su ţrtvenici iz trećeg stoljeća nove
ere
PROJEKAT
• BICIKLIZAM
• Naziv "brdski biciklizam" ili "montibajking" (od engleskog izraza
mountain-biking) odnosi se na svaku vonju naroito dizajniranim
terenskim biciklom (brdski bicikl, mountain bike) izvan
izgraenih prometnih pravaca. To se ponajprije odnosi na brdske
i umske puteljke, ali i na urbana podruja gdje god se zahtijeva
vjetina terenske vonje (npr. niz stepenice, u parkovima).
Opšti cilj projekta - UnapreĊenje
kvaliteta rekreativnog turizma u
prekograniĉnom podruĉju kroz
povezivanje ljudi i zajednica
prekograniĉnih oblasti u cilju
zajedniĉkog doprinosa razvoju
meĊusobne saradnje, uz korišćenje
ljudskih, prirodnih i infrastrukturnih
resursa i kulturno - umjetniĉke
vrijednosti.
Stvoreni su uslovi za razvoj
biciklizma kao novog vida turistiĉke
ponude u prekograniĉnoj oblasti i
pozitivnih efekata biciklizma kroz
ureĊenje i izgradnju biciklistiĉke
infrastrukture i organizaciju
turistiĉko - sportske manifestacije
na podruĉju partnerskih regiona
S.Mosta u toku trajanja
projekta, ĉime je postignut
specifiĉni cilj projekta.
Rezultati projekta su:
1. Obiljeţena i ureĊena infrastruktura u ciljanim
mjesnim zajednicama,
2. Promovisani turistiĉki potencijal - biciklizam, kao
novi turistiĉki proizvod u prekograniĉnoj oblasti,
3. Povećana informisanost graĊana i djece školskog
uzrasta prekograniĉnih oblasti o pozitivnim efektima
biciklizma.
Biciklizam mnogi doţivljavaju kao vid rekreacije i
odrţavanja kondicije. On je, meĊutim za mnoge stil
ţivota, dok drugi o ovom fenomenu razmišljaju na
veoma pragmatiĉan naĉin - kao o neĉemu što ih na
optimalan naĉin moţe prevesti od taĉke A do taĉke B.
Danas je biciklizam standardni olimpijski sport u
nekoliko disciplina. Biciklizam je uz plivanje, jedan od
sportova koji angaţuje najveći broj mišića i mišićnih
grupa u našem tijelu. S obzirom da boravak na ĉistom
vazduhu i fiziĉka aktivnost pozitivno utiĉe na ljudsko
tijelo biciklizam u potpunosti predstavlja zdrav stil
ţivota.
Mnogo je razloga zašto je voţnja biciklom:
1. JAĈANJE IMUNITETA: Imunosni sustav štiti naše tijelo od infekcija i razliĉitih sistemskih bolesti. Studije pokazuju da
umjerena tjelesna aktivnost, kao što je biciklizam, jaĉa imunosni sustav što nas automatski ĉini zdravijima. TakoĊer poveĉava
aktivnost stanica u borbi protiv stanica tumora ĉime sprijeĉava razvoj tih bolesti.
2. JAĈANJE MIŠIĆA: Voţnja biciklom aktivira većinu mišića tijela. Mišići nogu rade dok pedaliramo, trbušni mišići i mišići
leĊa stabiliziraju tijelo na biciklu i prigušuju vanjske uĉinke kao što su udarci biciklom, mišići ruku i ramena podupiru tijelo na
ruĉkama. Svi ti pokreti treniraju i uĉvršćuju mišićni sustav ĉineći ga jaĉim te samim time osiguravaju njegovo efikasno
funkcioniranje.
3. JAĈANJE KOSTIJU: Vjeţbanje i popratan napor na cjelokupni sustav kostiju rezultira njegovim jaĉanjem i povećanjem
pokretljivosti. Biciklizam ima pozitivan uĉinak na gustoću i jaĉinu kostiju. Osim toga, mišićni sustav ojaĉan redovitom voţnjom
bicikla podupire i štiti sustav kostiju.
4. PREVENCIJA BOLESTI KRALJEŢNICE I BOLOVA U LEĐIMA: Dok vozite bicikl vaše drţanje je optimalno, a pokreti
nogu stimuliraju mišiće donjeg dijela leĊa gdje najĉešće dolazi do oštećenja kraljeţnice. Na taj naĉin vaša kraljeţnica jaĉa te
se smanjuje negativan uĉinak vanjskih faktora. Voţnja biciklom naroĉito stimulira male mišiće kraljeţnice koje je teško
aktivirati ostalim vjeţbama pa se na taj naĉin smanjuje uĉestalost bolova i mogućnost oštećenja kraljeţnice.
5. SMANJENJE STRESA: Biciklizam ima priliĉno opuštajući uĉinal zahvaljujući uniformnim pokretima koji stabiliziraju i
fiziĉke i psihiĉke funkcije tijela. Smanjuje anksioznost, depresiju i druge psihološke probleme te kontrolira hormonalnu
ravnoteţu tijela.
6. SPRIJEĈAVANJE BOLESTI SRCA I KARDIOVASKULARNOG SUSTAVA: Srce je jedan od najvaţnijih organa za zdrav
ţivot no fiziĉka neaktivnost moţe dovesti do njegovog oštećenja. Biciklizam je idealan naĉin jaĉanje srca pri ĉemu se ono
manje opterećuje kod fiziĉkih napora. Negativni uĉinci faktora koji vode srĉanom udaru se smanjuju, tj. i sama vjerojatnost
srĉanog udara i to za 50 %.
7. SMANJENJE VISOKOG KRVNOG TLAKA: Voţnja biciklom umjerenog intenziteta moţe sprijeĉiti pojavljivanje ili smanjiti
već prisutan visoki krvni tlak. Automatski se smanjuje vjerojatnost moţdanog udara i oštećenja organa. Biciklizmom se
smanjuje broj otkucaja srca, tj. visoki krvni tlak.
8. JAĈANJE IZDRŢLJIVOSTI: Biciklizam je posebno dobar aeroban trening jer je opterećenje tijela manje nego kod drugih
sportova koji zahtjevaju napor. Bolja tjelesna izdrţljivost smanjuje umor i poboljšava raspoloţenje.
9. AKTIVNOST KOJA NE OPTEREĆUJE TIJELO: Ne opterećuje zglobove jer ne trpe pod teţinom tijela. Moţete sami birati
intenzitet vjeţbe što ĉini voţnju biciklom pogodnom za ljude svih uzrasta i kondicije.
10. ĈUVA PLANET: Zamjena automobila biciklom smanjuje ispuštanje plinova koji uzrokuju efekt staklenika, smanjuju se
troškovi odrţavanja cesta jer bicikli zanemarivo oštećuju ceste. Voţnja biciklom 25 minuta dnevno umjesto voţnje
automobilom smanjuje emisiju ugljiĉnog dioksida za 165 kg na godinu.
U okviru projekta "Brdskog biciklizma", koje bi MZ. St.Majdan realizovala u sklopu Opštine S.Most i drugih mjesnih zajednica, u cilju
promocije biciklizma obiljeţili bih preko 500 km planinskih biciklistiĉkih staza, i odrţane su sledeće manifestacije:
# "Biciklom u prirodu"
# "Dani bicikla",
# "Koje je tvoje znanje o saobraćaju?"
# Biciklistiĉki maraton "Biciklom kroz planine Sanske Opcine"
Projektne aktivnosti su se sastojale od ĉetiri komponente:
1. Projektovanje i ureĊivanje planinskih biciklistiĉkih staza i biciklistiĉkih staza u gradu
2. Promotivne kampanje
3. Edukacija i javne informativne kampanje o znaĉaju biciklizma
4. Upravljanje i evaluacija
U okviru prve aktivnosti obiljeţeno je
4 staze u St.Majdanu:
•· Staza 1: Carsija (Trg Amira Zilica) → Gradina~DugeNjive ~Ravni Bukvik~
Mikanovo Brdo~Igraliste ~Carsija duţine 22.6 km
•· Staza 2: Carsija →Velika Okuka~ Mikanovo Brdo~Igraliste ~Dzevar~Carsija duţine 26.3 km
•· Staza 3: Carsija→ Stupa~Malica Brdo , duţine 20.8 k
•· Staza 4: St.Majdan→ Podvjedaca ~ Cirkici~ Okrec~GD.Kamengrad
~Fajtovci ~Pobrijezje~Novo Naselje~
St.Majdan, duţine 44.4 km

Mais conteúdo relacionado

Stari Majdan

  • 2. Brdski biciklizam • Na majdanskim planinama koje su šumovite i pitome planine bogate malim rječnim tokovima uz prirodna i kulturna bogastva MZ St.Majdan u sklopu turisticke ponude Opcine S.Most kroz brdski biciklizm pokrecemo proekat odrzivog turizma. • Samo devet kilometara od Sanskog Mosta se nalazi Stari Majdan koji ima bogatu proslost i uz ovaj proekat obogacujemo bogatu turisticku ponudu Sanskog Mosta. • Uz legende o Cemerliji ljubavnoj vodi koja spaja mlada srca putnika sa mjestanima St.Majdana i Zvecevoj stopi utisnutoj na velikom kamenu uz neistrazenu pecinu su privlačna tokom cjele godin.Uz bogatu ponudu plodova prirode kao sto su haslame koje imaju svoj praznik koji se tradicionalno obiljezava i slavi u St.Majdanu tako i pitomi kesten ima svoje sumarke koje mozemo naci na majdanskim planinama.
  • 3. U S.Mostu je priroda bila nesebična prema čovjeku. Ribolov, rafting, kanjonig, jahanje, biciklizam, pješačenje, planinarenje, paraglajding, d žip ture, izleti, kampovanje... neke su od aktivnosti koje pruža prirodno okruženje grada.
  • 4. Stari Majdan spada meĊu najstarija naselja u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u sjeverozapodnoj Bosni, na lijevoj obali rijeke Sane. Od Sanskog Mosta je uadaljen 9 km a od Prijedora 26 km.Stari Majdan leţi na nadmorskoj visini od 200 m. U Starom Majdanu postoji stari rimski most na potoku Graĉanica. Kroz Majdan protiĉe i potok Ţeljeznica koji sa Graĉanicom ĉini rijeĉicu Majdanušu koja se ulijeva u rijeku Sanu. Majdanske planine su sjeverno i sjeverno istoĉno od Starog Majdana. Vrhovi ovih planina ne prelaze 500 m nadmorske visene, sa izuzetkom jednog vrha koji se zove Gaidţik i ĉija nadmorska visina iznosi 619 m. Stari Majdan je bio posebno poznat po bogastvu i preradi ţeljezne rude, koja se ovdje koristila već u predrimsko doba. Na osnovu arheoloških nalaza a posebno epiografskih spomenika koji su ovdje pronaĊeni posljednih godina, ova rudonosna oblast u antiĉko doba imala je za Rimsko carstvo izuzetan ekonomski znaĉaj. Godine 1963 na lokalitetu ”Troska” u Starom Majdanu prilikom eksplatacijeţeljezne troske pronaĊeni su ţrtvenici iz trećeg stoljeća nove ere
  • 5. PROJEKAT • BICIKLIZAM • Naziv "brdski biciklizam" ili "montibajking" (od engleskog izraza mountain-biking) odnosi se na svaku vonju naroito dizajniranim terenskim biciklom (brdski bicikl, mountain bike) izvan izgraenih prometnih pravaca. To se ponajprije odnosi na brdske i umske puteljke, ali i na urbana podruja gdje god se zahtijeva vjetina terenske vonje (npr. niz stepenice, u parkovima). Opšti cilj projekta - UnapreĊenje kvaliteta rekreativnog turizma u prekograniĉnom podruĉju kroz povezivanje ljudi i zajednica prekograniĉnih oblasti u cilju zajedniĉkog doprinosa razvoju meĊusobne saradnje, uz korišćenje ljudskih, prirodnih i infrastrukturnih resursa i kulturno - umjetniĉke vrijednosti. Stvoreni su uslovi za razvoj biciklizma kao novog vida turistiĉke ponude u prekograniĉnoj oblasti i pozitivnih efekata biciklizma kroz ureĊenje i izgradnju biciklistiĉke infrastrukture i organizaciju turistiĉko - sportske manifestacije na podruĉju partnerskih regiona S.Mosta u toku trajanja projekta, ĉime je postignut specifiĉni cilj projekta.
  • 6. Rezultati projekta su: 1. Obiljeţena i ureĊena infrastruktura u ciljanim mjesnim zajednicama, 2. Promovisani turistiĉki potencijal - biciklizam, kao novi turistiĉki proizvod u prekograniĉnoj oblasti, 3. Povećana informisanost graĊana i djece školskog uzrasta prekograniĉnih oblasti o pozitivnim efektima biciklizma. Biciklizam mnogi doţivljavaju kao vid rekreacije i odrţavanja kondicije. On je, meĊutim za mnoge stil ţivota, dok drugi o ovom fenomenu razmišljaju na veoma pragmatiĉan naĉin - kao o neĉemu što ih na optimalan naĉin moţe prevesti od taĉke A do taĉke B. Danas je biciklizam standardni olimpijski sport u nekoliko disciplina. Biciklizam je uz plivanje, jedan od sportova koji angaţuje najveći broj mišića i mišićnih grupa u našem tijelu. S obzirom da boravak na ĉistom vazduhu i fiziĉka aktivnost pozitivno utiĉe na ljudsko tijelo biciklizam u potpunosti predstavlja zdrav stil ţivota.
  • 7. Mnogo je razloga zašto je voţnja biciklom: 1. JAĈANJE IMUNITETA: Imunosni sustav štiti naše tijelo od infekcija i razliĉitih sistemskih bolesti. Studije pokazuju da umjerena tjelesna aktivnost, kao što je biciklizam, jaĉa imunosni sustav što nas automatski ĉini zdravijima. TakoĊer poveĉava aktivnost stanica u borbi protiv stanica tumora ĉime sprijeĉava razvoj tih bolesti. 2. JAĈANJE MIŠIĆA: Voţnja biciklom aktivira većinu mišića tijela. Mišići nogu rade dok pedaliramo, trbušni mišići i mišići leĊa stabiliziraju tijelo na biciklu i prigušuju vanjske uĉinke kao što su udarci biciklom, mišići ruku i ramena podupiru tijelo na ruĉkama. Svi ti pokreti treniraju i uĉvršćuju mišićni sustav ĉineći ga jaĉim te samim time osiguravaju njegovo efikasno funkcioniranje. 3. JAĈANJE KOSTIJU: Vjeţbanje i popratan napor na cjelokupni sustav kostiju rezultira njegovim jaĉanjem i povećanjem pokretljivosti. Biciklizam ima pozitivan uĉinak na gustoću i jaĉinu kostiju. Osim toga, mišićni sustav ojaĉan redovitom voţnjom bicikla podupire i štiti sustav kostiju. 4. PREVENCIJA BOLESTI KRALJEŢNICE I BOLOVA U LEĐIMA: Dok vozite bicikl vaše drţanje je optimalno, a pokreti nogu stimuliraju mišiće donjeg dijela leĊa gdje najĉešće dolazi do oštećenja kraljeţnice. Na taj naĉin vaša kraljeţnica jaĉa te se smanjuje negativan uĉinak vanjskih faktora. Voţnja biciklom naroĉito stimulira male mišiće kraljeţnice koje je teško aktivirati ostalim vjeţbama pa se na taj naĉin smanjuje uĉestalost bolova i mogućnost oštećenja kraljeţnice. 5. SMANJENJE STRESA: Biciklizam ima priliĉno opuštajući uĉinal zahvaljujući uniformnim pokretima koji stabiliziraju i fiziĉke i psihiĉke funkcije tijela. Smanjuje anksioznost, depresiju i druge psihološke probleme te kontrolira hormonalnu ravnoteţu tijela. 6. SPRIJEĈAVANJE BOLESTI SRCA I KARDIOVASKULARNOG SUSTAVA: Srce je jedan od najvaţnijih organa za zdrav ţivot no fiziĉka neaktivnost moţe dovesti do njegovog oštećenja. Biciklizam je idealan naĉin jaĉanje srca pri ĉemu se ono manje opterećuje kod fiziĉkih napora. Negativni uĉinci faktora koji vode srĉanom udaru se smanjuju, tj. i sama vjerojatnost srĉanog udara i to za 50 %. 7. SMANJENJE VISOKOG KRVNOG TLAKA: Voţnja biciklom umjerenog intenziteta moţe sprijeĉiti pojavljivanje ili smanjiti već prisutan visoki krvni tlak. Automatski se smanjuje vjerojatnost moţdanog udara i oštećenja organa. Biciklizmom se smanjuje broj otkucaja srca, tj. visoki krvni tlak. 8. JAĈANJE IZDRŢLJIVOSTI: Biciklizam je posebno dobar aeroban trening jer je opterećenje tijela manje nego kod drugih sportova koji zahtjevaju napor. Bolja tjelesna izdrţljivost smanjuje umor i poboljšava raspoloţenje. 9. AKTIVNOST KOJA NE OPTEREĆUJE TIJELO: Ne opterećuje zglobove jer ne trpe pod teţinom tijela. Moţete sami birati intenzitet vjeţbe što ĉini voţnju biciklom pogodnom za ljude svih uzrasta i kondicije. 10. ĈUVA PLANET: Zamjena automobila biciklom smanjuje ispuštanje plinova koji uzrokuju efekt staklenika, smanjuju se troškovi odrţavanja cesta jer bicikli zanemarivo oštećuju ceste. Voţnja biciklom 25 minuta dnevno umjesto voţnje automobilom smanjuje emisiju ugljiĉnog dioksida za 165 kg na godinu.
  • 8. U okviru projekta "Brdskog biciklizma", koje bi MZ. St.Majdan realizovala u sklopu Opštine S.Most i drugih mjesnih zajednica, u cilju promocije biciklizma obiljeţili bih preko 500 km planinskih biciklistiĉkih staza, i odrţane su sledeće manifestacije: # "Biciklom u prirodu" # "Dani bicikla", # "Koje je tvoje znanje o saobraćaju?" # Biciklistiĉki maraton "Biciklom kroz planine Sanske Opcine" Projektne aktivnosti su se sastojale od ĉetiri komponente: 1. Projektovanje i ureĊivanje planinskih biciklistiĉkih staza i biciklistiĉkih staza u gradu 2. Promotivne kampanje 3. Edukacija i javne informativne kampanje o znaĉaju biciklizma 4. Upravljanje i evaluacija U okviru prve aktivnosti obiljeţeno je 4 staze u St.Majdanu: •· Staza 1: Carsija (Trg Amira Zilica) → Gradina~DugeNjive ~Ravni Bukvik~ Mikanovo Brdo~Igraliste ~Carsija duţine 22.6 km •· Staza 2: Carsija →Velika Okuka~ Mikanovo Brdo~Igraliste ~Dzevar~Carsija duţine 26.3 km •· Staza 3: Carsija→ Stupa~Malica Brdo , duţine 20.8 k •· Staza 4: St.Majdan→ Podvjedaca ~ Cirkici~ Okrec~GD.Kamengrad ~Fajtovci ~Pobrijezje~Novo Naselje~ St.Majdan, duţine 44.4 km