hhhh

1. VELEUČILIŠTE VERN'
POSLOVNI PLAN
Quart d.o.o.
IME I PREZIME: Ivan Malić
NASTAVNA GODINA: 2013./2014.
GRUPA: 31C
Zagreb, svibanj 2014.

2. Sadržaj
1. Prikaz poduzetnika ..............................................................................................................4
2. Opis poslovne ideje .............................................................................................................5
3. Analiza tržišta......................................................................................................................6
3.1. Tržište prodaje .............................................................................................................6
3.2. Analiza konkurencije ...................................................................................................7
3.3. Prognoza prodaje .........................................................................................................7
3.4. Tržište nabave..............................................................................................................8
4. Poslovanje ...........................................................................................................................9
4.1. Analiza lokacije ...........................................................................................................9
4.2. Opis tehnološkog procesa ............................................................................................9
4.3. Poslovni prostor .........................................................................................................10
4.4. Potrebna oprema ........................................................................................................10
4.5. Radnici.......................................................................................................................13
5. Marketing plan ..................................................................................................................16
6. Organizacija i upravljanje .................................................................................................17
7. Terminski plan izvedbe projekta.......................................................................................17
8. Financijski plan.................................................................................................................19
8.1. Potrebna ulaganja i izvori financiranja ......................................................................19
8.2. Ulaganja u radni kapital.............................................................................................20
8.3. Obračun kreditnih obveza..........................................................................................21
8.4. Obračun troškova poslovanja ....................................................................................22
8.5. Račun dobiti i gubitka................................................................................................23
8.6. Neto novčani tok prije financiranja ...........................................................................23
8.7. Novčani tok nakon financiranja.................................................................................25
8.8. Bilanca .......................................................................................................................26
9. Ocjena učinaka ..................................................................................................................27
9.1. Financijski pokazatelji...............................................................................................27
9.2. Razdoblje povrata ulaganja........................................................................................28
9.3. Neto sadašnja vrijednost ............................................................................................29
9.4. Indeks profitabilnosti.................................................................................................29
9.5. Interna stopa povrata..................................................................................................30
10. Ocjena rizika..................................................................................................................30
10.1. Točka pokrića.........................................................................................................30
10.2. Analiza rizika .........................................................................................................31

3. SAŽETAK
Poduzetnik se zove Ivan Malić, rođen je u Zagrebu 21.11.1992. Ima 21 godinu i
trenutno studira na Veleučilištu Vern'. Završio je Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju, a
zatim upisuje Veleučilištu Vern' u Zagrebu, smjer Ekonomija poduzetništva.
Poduzetnik smatra da ima dobru poslovnu ideju, i u ovom poslovnom planu će ispitati
isplativost otvaranja pekare Quart d.o.o.
Konkurencija je u ovoj vrsti poslovanja jako velika i jaka. Postoji veliki broj raznih
zalogajnica, restorana brze hrane koji nude sličan proizvod. Direktna konkurencija su
poduzeća koja nude sličnu, tj. brzu uslugu. Indirektna konkurencija su manji broj
pekara u gradu Zagrebu, smještene na različitim lokacijama.
Poduzetnik je zaključio kako na tržištu nedostaje kvalitetne ponude prehrambenih
proizvoda u kvartovima. Najuspješnija poduzeća kao Pan Pek, Dubravica itd.
otvaraju svoje prodavnice na najprometnijim ulicama, zanemarujući kvartove zbog
malog prometa. Poduzetnik će upravo tu otvoriti svoje prvo prodajno mjesto nudeći
visoku kvalitetu prehrambenih proizvoda. Poduzeće će se orijentirati na proizvodnju i
prodaju 3 vrste prehrambenih proizvoda od 100% organskih sastojaka koja će se
nuditi kupcima u prodajnom prostoru poduzeća.
U dugotrajnu imovinu uložit će se 3.005.000 kuna što čini 97% ulaganja. U radni
kapital uložit će se 62.345 kuna što čini preostalih 2% ulaganja. Poduzetnik će u
projekt uložiti 2.067.345 kuna vlastitog kapitala, odnosno otac će mu osigurati
beskamatni kredit, što čini 68% financiranja. Kredit banke iznosi 1.000.000 kuna što
čini 32% financiranja.
Predviđa se prihvaćanje projekta na tržištu, te izdvajanje od konkurencije.

4. 1. Prikaz poduzetnika
Ivan Malić rođen je 21.11.1992. u Zagrebu, i ima 21 godinu.
Završio je osnovnu školu Petar Zrinski u Zagrebu 2007. Iste godine upisao je
Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 2011. Nakon
srednjoškolskog obrazovanja upisao je Ekonomiju poduzetništva na Veleučilištu
Vern', te je trenutno na trećoj godini studija.
Tijekom školovanja učio je engleski i njemački jezik. Tijekom svojeg školovanja
aktivno je radio u obiteljskom poduzeću koje je u vlasništvu njegovog oca 20 godina.
Izvrsno se služi računalom, poznaje rad u Wordu, Excelu, Power Pointu itd.
Poduzetnik smatra da posjeduje određene poduzetničke osobine koje su potrebne za
ostvarivanje složenog poduzetničkog pothvata, kao što su marljivost,
komunikativnost, spremnost na rad, volja za učenjem te prihvaćanje izazova.
Nedostatke predstavljaju mlada životna dob i nedostatak radnog iskustva. Međutim,
te nedostatke moguće je nadoknaditi znanjem koje je poduzetnik dobio odrastajući u
poduzetničkoj obitelji. Nedostatak je također i taj što poduzetnik nema novac
potreban za ostvarenje poduzetničke ideje, te je potrebno osigurati kredit od strane
banke.
Znanja koja je stekao na Veleučilištu Vern i iskustvo koje mu je prenio otac radeći u
obiteljskom poduzeću poduzetnik će nastojati upotrijebiti u realizaciji ovog projekta.

5. 2. Opis poslovne ideje
U životu suvremenog čovjeka vrijeme igra veliku ulogu. Upravo je misija ovog
poduzeća da mu omogući kvalitetnu, nutritivnu prehranu koja mu je potrebna da drži
korak sa tempom modernog života a da ne gubi dragocjeno vrijeme na objed u
restoranima. Pekarnica Quart omogućuje brz i kvalitetan obrok.
Vizija budućnosti kojoj ovo poduzeće teži je stvoriti mjesto ukusne, kvalitetne hrane,
sa ljubaznim i uslužnim osobljem kojima će kupci biti zadovoljni, te poduzeće koje se
prilagođava kupcima, njihovim željama i njihovom načinu života.
Glavni cilj je otvoriti pekarnicu u području donjeg centra grada Zagreba. Zaposliti i
konstantno educirati zaposlenike o načinu rada i važnosti uslužnosti i ljubaznosti u
ovoj vrsti poslovanja. Osim toga, cilj je plasirati na tržište ponudu od 3 vrste
proizvoda. Također, planirano je pomno pratiti kako kupci reagiraju na proizvod te
identificirati najprodavaniji proizvod te ako je potrebno kasnije uložiti u unapređenje ili
modificiranje proizvoda u svrhu još uspješnijeg poslovanja.
Cilj je predstaviti tržištu tradicionalne pekarske proizvode sa probranim 100%
organskim sastojcima.
Dinamičan i ubrzan način života modernog čovjeka diktira i njegovim načinom
prehrane. Radi toga potrebna mu je brzo spremljena i poslužena a k tome i
kvalitetna, visoko nutritivna hrana te hrana jednostavna za konzumaciju. Unutar te
djelatnosti posluje veliki broj zalogajnica koje u ponudi imaju isključivo fast food koji je
poprilično nezdrav za ljudski organizam. Zaključak je taj kako na tržištu nedostaje
ponuda hrane koja je brzo poslužena a ujedno i zdrava.
Poduzetnik smatra kako ima dosta prostora za poboljšanje usluge. Prvo je potrebno
identificirati proizvode koji su najuspješniji na tržištu te uložiti vrijeme i sredstva u
njihovo poboljšanje ili modifikaciju ako je potrebno. Osim toga, ako poduzeće bude
poslovalo sa dobiti, uložit će se sredstva u proširenje ponude, modernizaciju
tehnologije i educiranje zaposlenika.

6. 3. Analiza tržišta
Analizirajući tržište pekarskih proizvoda danas i analiziramo li zahtjeve kupaca
primjećujemo da se ponuda pekarskih proizvoda, kvaliteta ponuđenih proizvoda,
cijena proizvoda te potrošačeve želje razlikuju. Važan utjecaj na cijenu i kvalitetu
proizvoda imaju materijalni resursi kao što su sirovine i oprema, te ljudski resursi kao
što su nedovoljno obučena i slabo plaćena radna snaga. Pri formiranju cijena
proizvoda poduzeća moraju paziti i na standard potrošača tako da cijena može bit
prihvatljiva i potrošaču i proizvođaču. Modernizacija je već prisutna na tržištu
Republike Hrvatske, pa su promjene vidljive u načinu poslovanja, proizvodnje,
ponude i distribucije. Tako je danas izbor proizvoda u pekarama daleko veći nego
prije, te se osim standardnog kruha, kruha s dodacima, bio-peciva te kolača prodaju i
mnogi drugi proizvodi kao što su kava, sokovi i sendviči, pa se u moderno uređenim
trgovinama zadržavamo dulje nego prije. Sve to pokazuje da je pekarska industrija
ozbiljno shvatila konkurenciju koja je na hrvatskom tržištu postala sve jača, a što se
dan ulaska Hrvatske u EU približava, proizvođači kruha i pekarskih proizvoda okreću
se i ispunjavanju visokih normi koje vrijede izvan granica.
3.1. Tržište prodaje
U ovoj vrsti djelatnosti tržište je jako široko budući da svaki čovjek ima potrebu za
hranom najmanje tri puta dnevno. Potencijalno tržište su svi stanovnici i prolaznici
donjeg centra, koji na putu za svojim svakodnevnim obavezama prolaze područjem
gdje se ova pekarnica nalazi. Brza usluga će sigurno biti jedan od čimbenika koji će
privući goste. Nakon određenog vremena, nakon konzumacije proizvoda, očekuje se
da će potrošači prihvatiti proizvod, te da će se tržište proširiti na veći broj ljudi, tj. na
one kojima taj dio grada nije svakodnevna rutina i koji dolaze samo radi kupnje tog
proizvoda. Cilja se na potrošače niže i srednje platežne sposobnosti kojima se želi
omogućiti konzumiranje proizvoda po prihvatljivijim cijenama.
Poduzetnik smatra kako ima dovoljno prostora za rast i razvoj proizvoda i povećanje
udjela na tržištu. Ovisno o prihvaćenosti proizvoda na tržištu ulagat će se u
povećanje produktivnosti, poboljšanje proizvoda, povećanje kapaciteta proizvodnje
kako bi se što uspješnije izborili za veći udio na tržištu među ogromnom

7. konkurencijom. Predviđa se rast proizvodnje već u prvih pet godina proizvodnje.
Također, radi promjena u svijesti ljudi što se tiče zdravijeg načina života i brige o
vlastitom organizmu, predviđa se da će ubrzo izbaciti fast food iz svoje prehrane, i
upravo iz tog razloga upitan je opstanak zalogajnica i restorana nezdrave hrane.
Potražnja za tržištem zdrave prehrane se svakog dana sve više povećava.
3.2. Analiza konkurencije
Ova zalogajnica se koncentrirala na potrošače koji nemaju mnogo vremena za objed,
tj kojima je bitna brza usluga. Iz tog razloga konkurencija su svi restorani koji nude
sličnu uslugu, kao što je Mc'Donalds, Good food, KFC, te manje zalogajnice,
pekarnice na području užeg centra Zagreba.
3.3. Prognoza prodaje
Nudi se tri različita proizvoda. Proizvod se poslužuje u papirnatim vrećicama. U
pekarnici na usluzi su dvije prodavačice u dvije smjene koje primaju narudžbe
kupaca, nakon kupnje proizvoda prodavačice više ne poslužuju kupce te se kupac
sam odlučuje da li će sjesti i pojesti ili otići sa kupljenom hranom. Prostor se sastoji
od 5 sjedećih mjesta. U početku poslovanja strojevi neće raditi svojim punim
kapacitetima.
U prvoj godini planira se prodati pekarskih proizvoda u iznosu od 1.335.000,00 kn.
Do kraja pete godine planirani iznos prodanih pekarskih proizvoda 1.691.000,00 kn.
Tablica 3.3.1. Plan prodaje
1.Struktura proizvoda u kg 1 2 3 4 5
1.1. Kruh 100.000 105.000 110.000 115.000 120.000
1.2. Ostali pekarski proizvodi 50.000 55.000 60.000 65.000 70.000
2.Planirana količina 150.000 160.000 170.000 180.000 190.000
3.Prosječna vrijednost proizvoda u kn 8,90 8,90 8,90 8,90 8,90
4. Godišnji promet u kunama 1.335.000 1.424.000 1.513.000 1.602.000 1.691.000

8. 3.4. Tržište nabave
Potrebno je svakodnevno osigurati svježe namirnice koje su organski uzgojene. Na
tržištu zdrave hrane moguće je bez puno komplikacija nabaviti sve potrebne sastojke
koji su u ovom slučaju potrebni. Pri izboru namirnica vodi se računa da je svaki
sastojak sto posto prirodan, organski uzgojen jer se na taj način osigurava najbolja
kvaliteta proizvoda. Živežne namirnice nabavljaju se od malih dobavljača u blizini
poslovnice kako bi svježina ostala na razini.
Sredstva koja se izdvajaju za nabavu svih potrebnih namirnica iznose 20% od
prodajne cijene proizvoda. Također potrebno je svakodnevno osigurati dovoljnu
količinu salveta, plastičnih slamka, kartonskih kutija, podmetača, čaša koji su za
samo jednu uporabu.
Sredstva koja se izdvajaju za nabavku tih proizvoda iznose 5% od prodajne cijene.
Tablica 3.4.1. Plan nabave
Opis Razdoblje(godine)
Sirovine(u kunama) 1 2 3 4 5
1.1.Osnovne 133.500 142.400 151.300 160.200 169.100
1.2.Pomoćne 26.700 28.480 30.260 32.040 33.820
3.Ukupno(u kunama) 160.200 170.880 181.560 192.240 202.920

9. 4. Poslovanje
4.1. Analiza lokacije
Sve inputi za proizvodni proces, tj. u ovom slučaju živežne namirnice nabavljaju se
redovito od malih dobavljača koji se nalaze relativno blizu proizvodnom pogonu.
Nabava materijala za posluživanje hrane kao što su kartonske vrećice, čaše i salvete
nabavljaju na mjesečnoj bazi. Svi nabavljači se nalaze relativno blizu poslovnici tako
da su smanjeni troškovi transporta. Lokacija prodajnog tržišta je područje proizvodnje
i prodaje proizvoda, tj. same pekarnice. Proizvodnja proizvoda i prodaja istog nalaze
se na jednom mjestu pa su time izbjegnuti problemi i troškovi oko transporta.
Također, svi dobavljači se nalaze blizu poslovnice. Osim što je poslovnica prostorno
blizu dobavljačima, blizu je i velikom broju kupaca budući da vrlo veliki broj ljudi
„jureći“ za svojim svakodnevnim poslovima prolaze tim područjem. To je svakako
prometan dio grada, i to naravno može samo pozitivno utjecati na poslovanje
poduzeća.
Predviđeno je da troškovi nabave namirnica neće biti visoki zbog blizine svih
dobavljača, te troškovi distribucije će se svesti na najmanju mjeru budući da se radi o
potrošnom proizvodu, te je potrebna samo kartonska vrećica i salveta kako bi se
proizvod uručio kupcu.
4.2. Opis tehnološkog procesa
Proces proizvodnje pekarskih proizvoda odvija se na lokaciji na kojoj se i prodaje taj
proizvod. Tehnologija poslovnice se sastoji od više vrsta strojeva za proizvodnju tog
proizvoda koji nudimo kupcima. Strojevi su peć za pečenje, stroj za proizvodnju,
miješanje i razvlačenje tijesta za pekarske proizvode. Kupljeni su novi strojevi kako bi
se olakšao ulazak u poslovanje. Uz ljudski faktor, strojevi imaju kapacitet proizvodnje
20 kg kruha i isto toliko peciva različitih veličina u sat vremena. U prosjeku dvije
osobe uz tu opremu na raspolaganju imaju mogućnost proizvesti oko 500 pekarskih
proizvoda u dvije smjene(oko 12 radnih sati). Predviđeno je sudjelovanje 2 radnika u
svakoj smjeni unutar proizvodnog procesa. Strojevi u početku poslovanja neće raditi
svojim punim kapacitetima, tako da će proizvoditi oko 375 pekarskih proizvoda u

10. dvije smjene, što je oko 75% iskorištenja kapaciteta. Taj broj će se s vremenom
povećavati kako potražnja za proizvodom bude veća. Predviđa se rast kapaciteta od
oko 8-10 % već u drugoj godini, dok će do kraja 5.godine strojevi raditi punim
kapacitetima.
Tablica 4.2.1. Prikaz tehnološkog procesa
Opis
Razdoblje
1 2 3 4 5
1.Tehnološki kapaciteti
1.1.kapacitet po danu(u kg) 800 800 800 800 800
1.2.broj radnih dana
mjesečno 24 24 24 24 24
1.3.broj mjeseci rada 11 11 11 11 11
1.4.broj radnih dana godišnje 264 264 264 264 264
1.5.godišnji kapacitet 211.200 211.200 211.200 211.200 211.200
2.Planirana količina 150.000 160.000 170.000 180.000 190.000
3.Stupanj iskorištenja
kapaciteta 71% 76% 80% 85% 90%
4.3. Poslovni prostor
Prostor je veličine 200 kvadrata, te je uređen s ciljem da se kupac ugodno osjeća za
vrijeme konzumiranja proizvoda. Uvedeno je plinsko grijanje tako da su smanjeni
troškovi za zagrijavanje prostorija. Ispred pekarnice ima dovoljno prostora za
postavljanje terase za vrijeme toplijih dana.
4.4. Potrebna oprema
Oprema potrebna za proces proizvodnje su peći za pečenje te strojevi za
proizvodnju i miješanje tijesta koji su dizajnirani za proizvodnju ovog tipa
prehrambenog proizvoda. Osim strojeva, za proizvodnju pekarskih proizvoda
potrebni su i sitni kuhinjsku pribori i elementi koje koriste osobe zadužene za
proizvodnju proizvoda. Proizvodni pogon je uređen i opremljen sa svim potrebnim
elementima za funkcioniranje proizvodnje.

11. U nastavku prikazana je tablica ulaganja u dugotrajnu imovinu. Tablica prikazuje
iznos novčanih sredstava koje je potrebno uložiti u projekt. Prostor koji je korišten za
proizvodnju i prodaju veličine 200 metara kvadratnih kupljen je od ušteđevine
poduzetnika. U kupnju zemljišta i objekta uloženo je 2 500 000 kuna. Svi strojevi za
proizvodnju su u potpunom vlasništvu proizvođača. Dvije peći i ostali elementi za
proizvodnju, kao što je ostali kuhinjski pribor, elementi za pečenje su postavljeni
unutar proizvodnog pogona. U opremu uloženo je 505 000 kuna. Osim toga, uređen
je prodajni prostor, tj. kupljena je sva potrebna oprema i namještaj kako bi se uredio
interijer i na taj način omogućila ponuda i prodaja proizvoda. Uključen je namještaj za
unutarnje i vanjsko uređenje prodajnog prostora.
Tablica 4.4.1. Prikaz ulaganja u dugotrajnu imovinu
Opis Iznos u kn %
1. Zemljište 500.000 16,64%
2. Građevinski objekt 2.000.000 66,56%
3.Oprema 505.000 16,81%
4.Proizvodna oprema 500.000 16,64%
5. Informatička oprema 5.000 0,17%
6. Ukupno 3.005.000 100,00%

12. Tablica 4.4.2. Prikaz amortizacije opreme
OPIS
NABAVNA
VRIJEDNOST
VIJEK
TRAJANJA
STOPA OTPISA
% 1 2 3 4 5
UKUPAN
OTPIS
OSTATAK
VRIJEDNOSTI
1. Proizvodnja 3.000.000
140.00
0
140.00
0
140.00
0
140.00
0
140.00
0 700.000 2.300.000
1.1.Zemljište 500.000 0 0 0 0 0 0 0 0 500.000
1.2.Zgrada pogona 2.000.000 50 2 40.000 40.000 40.000 40.000 40.000 200.000 1.800.000
1.3.Proizvodna
oprema 500.000 5 20
100.00
0
100.00
0
100.00
0
100.00
0
100.00
0 500.000 0
2.UPRAVA I PRODAJA 5.000 500 500 500 500 500 2.500 2.500
2.2.Informatička
oprema 5.000 10 10 500 500 500 500 500 2.500 2.500
3.Ukupno 3.005.000
140.50
0
140.50
0
140.50
0
140.50
0
140.50
0 702.500 2.302.500

13. 4.5. Radnici
Kako bi strojevi radili u punim kapacitetima potrebna su 2 radnika u proizvodnom
pogonu. Dovoljna su dva radnika u svakoj smjeni kako bi kvalitetno upravljali
strojevima i ispunjavali narudžbe na vrijeme. Svi radnici u proizvodnom pogonu su
zaduženi za istu vrstu posla, a to je ispravno upravljanje strojevima za proizvodnju i
razvlačenje tijesta, te korištenje peći za pečenje tog proizvoda. Pri izboru radnika, bit
će dovoljna srednja stručna sprema za zaposlenje u pogonu.
U upravi i prodaji potrebno je dodatna 3 zaposlenika. Potrebno je zaposliti voditelja
prodaje koji će kvalitetno upravljati i kontrolirati prodaju. Za to zaposlenje tražit će se
osoba sa višom i visokom stručnom spremom. U prodajnom prostoru radit će 2
radnika, jedan u svakoj smjeni, koji će potrošačima prodavati proizvod. Svi
zaposlenici imaju jednaka zaduženja i za njihov posao bit će dovoljna srednja stručna
sprema.
Za zaposlenje nije nužno imati prethodno radno iskustvo budući da svi radnici prije
početka rada prolaze jednotjedni seminar kroz koji nauče sve što je potrebno za rad
u ovom poduzeću. Između ostalog, svi radnici će biti educirani o ispravnom načinu
korištenja strojeva te pripremi pekarskih proizvoda prema originalnom receptu
poduzetnika
Svi radnici primaju se u stalni radni odnos, te ako dođe do proširenja usluge ili
proizvoda i povećanje radne snage će uslijediti.
U nastavku priložena je tablica obračuna plaća radnika u proizvodnji te u upravi i
prodaji.

14. Tablica 4.5.1. Prikaz plaća
OPIS
MJESEČNA NETO
PLAĆA
KOEFICIJENT
TROŠAK/NETO
MJESEČNI TROŠAK
PLAĆE
BROJ
RADNIKA 1. 2. 3. 4. 5.
1.Proizvodnja 8.000 14.400
633.60
0
633.60
0
633.60
0
633.60
0
633.60
0
1.1.Pekari 8.000 1,80 14.400 4
633.60
0
633.60
0
633.60
0
633.60
0
633.60
0
2.Uprava i
prodaja 8.000 11.200
184.80
0
184.80
0
184.80
0
184.80
0
184.80
0
2.1.Direktor 4.000 1,40 5.600 1 61.600 61.600 61.600 61.600 61.600
2.3.Prodavači 4.000 1,40 5.600 2
123.20
0
123.20
0
123.20
0
123.20
0
123.20
0
3.Ukupno 16.000 25.600
818.40
0
818.40
0
818.40
0
818.40
0
818.40
0

16. 5. Marketing plan
Radi se o prehrambenom proizvodu koji sadrži samo organske sastojke, što ga čini
proizvodom zdravim za ljudski organizam. Proizvodi tog tipa još nisi rasprostranjeno
na ovom tržištu tako da je potrebno ulagati u promotivne aktivnosti od početka radi
informiranja potrošača i formiranja tržišta. Osim toga, formirat će se cijena koja će
privući potrošače. Proizvod je namijenjen potrošačima srednje i niže platežne moći.
Cijena proizvoda formirana je na taj način da privuče veliki broj kupaca i da ga učini
proizvodom široke potrošnje. Troškovi promotivnih aktivnosti godišnje iznose 33 000
kuna. U nastavku slijedi tablični prikaz troškova.
Koristit će se različiti oblici promotivnih aktivnosti kao što su odnosi s javnošću,
oglašavanje, direktni marketing, unaprijeđenije prodaje. Radi još relativno
nerazvijenog tržišta za ovaj tip proizvoda potrebno je informirati i educirati potrošače
o samom proizvodu i prednostima ispravne prehrane , a to će se vršiti pomoću
korištenja odnosa s javnošću. PR stručnjak komunicirati će sa ciljnim tržištem i
poboljšavati ugled poduzeća. Angažirat će se stručnjaci za izradu internet stranice sa
svim podacima i ponudom pekarnice. Osim toga, čitavi prodajni prostor bit će uređen
u karakterističnom stilu pekarnice sa zaštitnim znakom firme. Od direktnog
marketinga koristit će se letci na kojima će se nalaziti svi potrebni podaci o pekarnici
zajedno sa ponudom.
Tablica 5.1. Prikaz marketing plana
Opis Cijena/mjesečno
Plakati i letci 1.000
Internet stranica 2.000
Društvene mreže 0
Ukupno 3.000
Ukupno na god razini 33.000

17. 6. Organizacija i upravljanje
Najprikladniji pravni oblik je poslovanje kao d.o.o. tj. kao društvo sa ograničenom
odgovornošću.
Direktor poduzeća je vlasnik, tj. poduzetnik odgovoran za ovaj pothvat. On je
odgovoran za planiranje, organiziranje i upravljanje poduzećem. Osim toga, vrši i
kontrolu poslovanja, organizira nabavu, upravlja ljudskim potencijalom, upravlja
dogovorima s vanjskim suradnicima, upravlja odnosima s javnošću i nekim dijelovima
promotivnih aktivnosti. Unutar poduzeća odvijaju se dvije vrste aktivnosti, proizvodnja
i prodaja. Za kontrolu i upravljanje prodajom zadužen je voditelj prodaje prema čijim
procjenama se usklađuje sektor proizvodnje. U prodajnom sektoru zaposlena su još
dva prodavača. U proizvodnom sektoru zaposlena su 4 radnika, od kojih je jedan kao
voditelj proizvodnje zadužen za kontrolu proizvodnog pogona. Poduzeće posluje i sa
vanjskim suradnicima i to za računovodstvene usluge, usluge transporta i usluge
marketinga.
7. Terminski plan izvedbe projekta
U terminskom planu prikazano je vrijeme za projektiranje, osnivanje poduzeća,
pribavljanje izvora financiranja, uređenje prostora, nabavu i montažu opreme,
zapošljavanje radnika te za početak rada. U nastavku prikazan je terminski plan za
ovaj projekt.
Početak poslovanja počinje u svibnju, pet mjeseci nakon početka projektiranja.
Procijenjeno je da je potrebno 6 mjeseci za uređenje prostora, nabavu opreme,
zapošljavanje radnika i ostalih aktivnosti prije početka poslovanja.

18. Tablica 7.1. Prikaz terminskog plana
Opis aktivnosti
Mjesec aktivnosti
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Projektiranje
Osnivanje poduzeća
Pribavljanje izvora financiranja
uređenje prostora
Nabava i montaža opreme
Zapošljavanje djelatnika
Početak poslovanja

19. 8. Financijski plan
8.1. Potrebna ulaganja i izvori financiranja
U ovaj projekt uložit će se 3.067.011. Zatražit će se kredit od banke na iznos od
1.000.000 kuna što je ukupno 33% ukupnog iznosa financiranja. Poduzetnik ulazi u
projekt sa 2.067.011 kuna vlastitog kapitala. U dugotrajnu imovinu uložit će se 97 %
ukupnog ulaganja dok u radni kapital 2 %. U nastavku je priložena tablica ulaganja i
izvora financiranja.
Tablica 8.1.1. Prikaz ulaganja i izvora financiranja
Opis
Razdoblje 0
Kn %
1.Vrsta ulaganja 3.067.011 100
1.1.Dugotrajna
imovina 3.005.000 97,98
1.2.Radni kapital 62.011 2,02
2.Izvori financiranja 3.067.011 100
2.1.Vlastiti kapital 2.067.011 67,39
2.2.Kredit banke 1.000.000 32,61

20. 8.2. Ulaganja u radni kapital
Tablica 8.2.1. Prikaz radnog kapitala
OPIS
GODIŠNJI PROMET VEZANA IMOVINA I OBVEZE
GODINA GODINA
1. 2. 3. 4. 5.
DANI
VEZIVA
NJA
KOEFICJE
NT
OBRTAJA
RAZD
OBLJE
0 1. 2. 3. 4. 5.
1.Kratkotrajna
imovina
3.40
1.09
1
3.47
4.60
7
3.54
7.10
2
3.61
8.51
3
3.68
8.77
6
240
.53
9
245
.56
6
250
.50
8
255
.36
0
260
.11
6
1.1.zalihe
materijala
160.
200
170.
880
181.
560
192.
240
202.
920 15 24
6.6
75
7.1
20
7.5
65
8.0
10
8.4
55
1.2.zalihe
gotovih
proizvoda
869.
058
884.
755
900.
452
916.
150
931.
847 15 24
36.
211
36.
865
37.
519
38.
173
38.
827
1.3.potraživanj
a od kupaca
1.15
6.38
6
1.17
8.22
9
1.19
9.56
1
1.22
0.35
1
1.24
0.56
7 30 12
96.
366
98.
186
99.
963
101
.69
6
103
.38
1
1.4.novac
1.15
6.38
6
1.17
8.22
9
1.19
9.56
1
1.22
0.35
1
1.24
0.56
7 30 12
96.
366
98.
186
99.
963
101
.69
6
103
.38
1
1.5.PDV
59.0
61
62.5
14
65.9
68
69.4
21
72.8
74 30 12
4.9
22
5.2
10
5.4
97
5.7
85
6.0
73
2.Kratkoročne
obveze
1.66
7.53
3
1.72
2.26
9
1.77
7.13
4
1.83
2.13
3
1.88
7.27
6
178
.52
7
183
.08
9
187
.66
1
192
.24
4
196
.83
9
2.1.obveze
prema
dobavljačima
268.
458
284.
155
299.
852
315.
550
331.
247 30 12
22.
371
23.
680
24.
988
26.
296
27.
604
2.2.obveze za
plaće
818.
400
818.
400
818.
400
818.
400
818.
400 30 12
68.
200
68.
200
68.
200
68.
200
68.
200
2.3.obveze po
kreditima
237.
396
237.
396
237.
396
237.
396
237.
396 90 4
59.
349
59.
349
59.
349
59.
349
59.
349
2.4.obveze
poreza na
dobit
9.52
8
26.3
18
43.2
35
60.2
87
77.4
83 30 12 794
2.1
93
3.6
03
5.0
24
6.4
57
2.5.obveza za
PDV
333.
750
356.
000
378.
250
400.
500
422.
750 30 12
27.
813
29.
667
31.
521
33.
375
35.
229
3.Potreban
radni kapital
1.73
3.55
9
1.75
2.33
8
1.76
9.96
8
1.78
6.38
0
1.80
1.50
0
62.
011
62.
477
62.
847
63.
116
63.
277
4.Ulaganje u
radni kapital
62.01
1 466 370 269 161
5.Kumulativ
radnog
kapitala
62.01
1
62.
477
62.
847
63.
116
63.
277
63.
277

21. Prikazana je tablica ulaganja u radni kapital koja je sastavljena kako bi se
poduzetniku omogućio prikaz novčanih sredstava potrebnih za ulaganje. Iz priložene
tablice može se zaključiti kako poduzetnik treba ulagati u radni kapital od prve
godine.
8.3. Obračun kreditnih obveza
Zatražit će se kredit na iznos od 1.000.000 kuna po godišnjoj kamatnoj stopi od 8%.
Obračunavat će se jedna rata godišnje nerednih pet godina, tako da će godišnji
anuitet iznositi 58.245,75. U nastavku je priložena tablica otplate kredita koja je
izrađena kako bi poduzetnik imao uvid u ostatak duga, iznos kamata i ostalo.
Tablica 8.3.1. Prikaz otplate kredita
Godina Kvartal Anuitet Kamate Otplatna kvota Ostatak duga
0. 0 0 0 1.000.000
1. I. 58.245,74 kn 15.000,00 kn 43.245,74 kn 956.754,26 kn
II. 58.245,74 kn 14.351,31 kn 43.894,42 kn 912.859,84 kn
III. 58.245,74 kn 13.692,90 kn 44.552,84 kn 868.307,00 kn
IV. 58.245,74 kn 13.024,61 kn 45.221,13 kn 823.085,87 kn
2. I. 58.245,74 kn 12.346,29 kn 45.899,45 kn 777.186,43 kn
II. 58.245,74 kn 11.657,80 kn 46.587,94 kn 730.598,49 kn
III. 58.245,74 kn 10.958,98 kn 47.286,76 kn 683.311,73 kn
IV. 58.245,74 kn 10.249,68 kn 47.996,06 kn 635.315,67 kn
3. I. 58.245,74 kn 9.529,74 kn 48.716,00 kn 586.599,67 kn
II. 58.245,74 kn 8.798,99 kn 49.446,74 kn 537.152,93 kn
III. 58.245,74 kn 8.057,29 kn 50.188,44 kn 486.964,48 kn
IV. 58.245,74 kn 7.304,47 kn 50.941,27 kn 436.023,21 kn
4. I. 58.245,74 kn 6.540,35 kn 51.705,39 kn 384.317,83 kn
II. 58.245,74 kn 5.764,77 kn 52.480,97 kn 331.836,86 kn
III. 58.245,74 kn 4.977,55 kn 53.268,18 kn 278.568,68 kn
IV. 58.245,74 kn 4.178,53 kn 54.067,21 kn 224.501,47 kn
5. I. 58.245,74 kn 3.367,52 kn 54.878,21 kn 169.623,26 kn
II. 58.245,74 kn 2.544,35 kn 55.701,39 kn 113.921,87 kn
III. 58.245,74 kn 1.708,83 kn 56.536,91 kn 57.384,96 kn
IV. 58.245,74 kn 860,77 kn 57.384,96 kn 0,00 kn

22. 8.4. Obračun troškova poslovanja
Obračunati su troškovi proizvodnog procesa i troškovi uprave i prodaje. Unutar
troškova proizvodnje ulaze trošak nabavljenih materijala, u ovom slučaju trošak
nabave živežnih namirnica i pakiranja za hranu, osim toga i trošak održavanja
prostorija i strojeva unutar proizvodnog pogona, energija utrošena za rad strojeva te
plaće radnicima unutar proizvodnje. Za podmirenje troškova uprave i prodaje
potrebno je izdvojiti manje financijskih sredstava od proizvodnje. Unutar njih spadaju
plaće za upravu i prodaju, amortizacija te trošak promotivnih aktivnosti koje se
planiraju ostvariti radi upravljanja imidžem poslovnice. Ukupni troškovi poslovanja su
prema izračunu manji od ukupnih prihoda. U nastavku je prikazana tablica ukupnih
troškova poslovanja.
Tablica 8.4.1. Prikaz troškova poslovanja
OPIS 1 2 3 4 5
1.Trošak proizvodnje
1.1.materijal 160.200 170.880 181.560 192.240 202.920
1.2.energija 50.400 53.760 57.120 60.480 63.840
1.3.održavanje 24.858 26.515 28.172 29.830 31.487
1.4.plaćeu proizvodnji 633.600 633.600 633.600 633.600 633.600
1.5.amortizacijaproizvodnogpogona 140.000 140.000 140.000 140.000 140.000
UKUPNI TR.PROIZVODNJE 1.009.058 1.024.755 1.040.452 1.056.150 1.071.847
2.Trošak uprave i prodaje
2.1.plaćeuprave i prodaje 184.800 184.800 184.800 184.800 184.800
2.2.amortizacijaopreme uprave i prodaje 500 500 500 500 500
2.3.trošak promotivnih aktivnosti 33.000 33.000 33.000 33.000 33.000
UKUPNI TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE 218.300 218.300 218.300 218.300 218.300
3. Trošak poslovanja 1.227.358 1.243.055 1.258.752 1.274.450 1.290.147

23. 8.5. Račun dobiti i gubitka
Prema računu dobiti gubitka ukupni prihodi su veći od ukupnih troškova poslovanja
već u 1.godini tako da se predviđa poslovanje s dobiti od 1. godine poslovanja. U
nastavku je prikazana tablica računa dobiti i gubitka.
Tablica 14. Prikaz računa dobiti i gubitka
OPIS 1. 2. 3. 4. 5.
1.Prihodi od prodaje 1.335.000 1.424.000 1.513.000 1.602.000 1.691.000
2.Troškovi prodanih proizvoda 1.009.058 1.024.755 1.040.452 1.056.150 1.071.847
3.Bruto dobit 325.942 399.245 472.548 545.850 619.153
4.Trošak uprave i prodaje 218.300 218.300 218.300 218.300 218.300
5.Dobit iz poslovanja 107.642 180.945 254.248 327.550 400.853
6.Kamate 60.000 49.356 38.074 26.114 13.438
7.Dobit prije poreza 47.642 131.589 216.174 301.436 387.416
8.Porez na dobit 9.528 26.318 43.235 60.287 77.483
9.Dobit nakon poreza 38.114 105.271 172.939 241.149 309.933
kumulativ dobiti nakon oporezivanja 38.114 143.385 316.324 557.472 867.405
8.6. Neto novčani tok prije financiranja
U nastavku priložena je tablica novčanog toka prije financiranja koja prikazuje
vrijeme povrata uloženih sredstava u ovaj projekt. Prema izračunima, neto novčani
tok prije financiranja pokazuje kako će se krajem 4.godine poslovanja povratiti
ukupna financijska sredstva uložena u ovaj projekt.

24. Tablica 8.6.1. Prikaz novčanog toka prije financiranja
OPIS
RAZDOBLJE
0 1. 2. 3. 4. 5.
I.NOVČANI PRILJEVI 1.335.000 1.424.000 1.513.000 1.602.000
4.056.77
7
1.prihodod prodaje 1.335.000 1.424.000 1.513.000 1.602.000
1.691.00
0
2.ostatakvrijednosti
2.365.77
7
2.1.dugotrajna imovina
2.302.50
0
2.2.radni kapital 63.277
II.NOVČANI ODLJEVI 3.067.011 1.096.852 1.129.243 1.161.756 1.194.398
1.227.13
0
3.ulaganja 3.067.011 466 370 269 161
3.1.dugotrajna imovina 3.005.000
3.2.radni kapital 62.011 466 370 269 161
4.troškovi poslovanja minus
amortizacija 1.086.858 1.102.555 1.118.252 1.133.950
1.149.64
7
5.porez na dobit 9.528 26.318 43.235 60.287 77.483
III.NETO NOVČANI TOK -3.067.011 238.148 294.757 351.244 407.602
2.829.64
7
kumulativneto novčanog toka -3.067.011
-
2.828.864
-
2.534.107
-
2.182.862
-
1.775.260
1.054.38
7
Tablica 8.6.2. Sastav neto novčanog toka prije financiranja
Opis razdoblje 0 1. 2. 3. 4. 5.
1. amortizacija 140.500 140.500 140.500 140.500 140.500
2.dobitnakonoporezivanja 38.114 105.271 172.939 241.149 309.933
3.kamate 60.000 49.356 38.074 26.114 13.438
4.vezivanje radnogkapitala 466 370 269 161
5.ostatakvrijednosti 2.365.777
Ukupno 238.148 294.757 351.244 407.602 2.829.647

25. 8.7. Novčani tok nakon financiranja
Prema izračunima, financijski tok nakon financiranja ovog projekta pokazuje kako će
ovo poduzeće biti sposobno podmiriti sve dospjele obveze u predviđenom roku tj. da
će od prve godine poslovati likvidno. U nastavku slijedi prikaz tablice novčanog toka
nakon financiranja.
Tablica 8.7.1.. Prikaz novčanog toka nakon financiranja
Opis
Godina
razdoblje 0 1. 2. 3. 4. 5.
I.NOVČANI TOK PRIJE FINANCIRANJA -3.067.011 238.148 294.757 351.244 407.602 2.829.647
II.FINANCIJSKI PRILJEVI 3.067.011
1.vlastiti kapital 2.067.011
2.kredit banke 1.000.000
III.FINANCIJSKI ODLJEVI 0 237.396 237.396 237.396 237.396 237.396
3.otplata glavnicekredita 177.396 188.040 199.323 211.282 223.959
4.plaćene kamate po kreditu 60.000 49.356 38.074 26.114 13.438
IV. NETO NOVČANI TOK(I+II-III) 0 751 57.361 113.848 170.206 2.592.251
kumulativ neto novčanogtoka 0 751 58.112 171.960 342.166 2.934.416
Tablica 8.7.2. Sastav novčanog toka nakon financiranja
Opis
Godina
0. 1. 2. 3. 4. 5.
1.Amortizacija 140.500 140.500 140.500 140.500 140.500
2.Netodobit 38.114 105.271 172.939 241.149 309.933
3.Otplate 177.396 188.040 199.323 211.282 223.959
4.Vezivanjeradnogkapitala 466 370 269 161 0
5.Ostatakvrijednosti 2.365.777
Ukupno 751 57.361 113.848 170.206 2.592.251

26. 8.8. Bilanca
U nastavku je prikazana bilanca, koja je izrađena kako bi poduzetnik imao uvid u
imovinu i izvore financiranja ovog projekta.
Tablica 8.8.1. Prikaz bilance
Opis
Godina
0 1 2 3 4 5
AKTIVA
1.Dugotrajna imovina 3.005.000 2.864.500 2.724.000 2.583.500 2.443.000 2.302.500
2.Kratkotrajna imovina 62.011 63.229 120.959 235.076 405.443 631.916
2.1.Radni kapital 62.011 62.477 62.847 63.116 63.277 63.277
2.2.Novac 0 751 58.112 171.960 342.166 568.639
3.Ukupna aktiva 3.067.011 2.927.729 2.844.959 2.818.576 2.848.443 2.934.416
PASIVA
4.Kapital 2.067.011 2.105.125 2.210.396 2.383.335 2.624.484 2.934.416
4.1.Temeljni kapital 2.067.011 2.067.011 2.067.011 2.067.011 2.067.011 2.067.011
4.2.Zadržana dobit 0 38.114 143.385 316.324 557.472 867.405
5.Dugoročne obveze 1.000.000,00 822.603,60 634.563,42 435.240,82 223.958,87 0,00
6.Ukupna pasiva 3.067.011 2.927.729 2.844.959 2.818.576 2.848.443 2.934.416

27. 9. Ocjena učinaka
9.1. Financijski pokazatelji
U nastavku su prikazani i interpretirani financijski pokazatelji koji pokazuju uspješnost
i sigurnost kod ulaganja u poslovni projekt. Financijski pokazatelji izračunati su za
3.godinu. Ta godina je zadnja godina prije povrata ulaganja.
Tablica 20. Prikaz financijskih pokazatelja
NAZIV POKAZATELJA VRIJEDNOST POKAZATELJ
POKAZATELJI LIKVIDNOSTI
Financijskastabilnost 2.583.500 0,92
2.818.576
POKAZATELJI ZADUŽENOSTI
Zaduženost 435.241 0,15
2.818.576
Omjerfinanciranja 435.241 0,18
2.383.335
Pokriće troškovakamata 254.248 6,68
38.074
Pokriće duga 394.748 1,66
237.396
POKAZATELJI AKTIVNOSTI
Obrtaj ukupne imovine 1.513.000 0,53
2.833.509
Obrtaj tekuće imovine 1.513.000 8,50
178.018
POKAZATELJI
PROFITABILNOSTI
Bruto profitnamarža 472.548 0,31
1.513.000
Profitnamaržaiz poslovanja 254.248 0,17
1.513.000
Netoprofitnamarža 172.939 0,11
1.513.000
Profitabilnostukupneimovine 254.248 0,09
2.833.509
Profitabilnostvl.kapitala 172.939 0,08
2.296.865

28. Financijska stabilnost poduzeća iznosi 0,92 što pokazuje da je poduzeće likvidno te
da na vrijeme podmiruje dospjele obveze. Obrtaj ukupne imovine iznosi 0,53 što
znači da se imovina godišnje obrne 0,53 puta, dok se kratkotrajna imovina godišnje
obrne 8,50 puta. Neto profitna marža iznosi 8,1% što prikazuje profitabilnost
poduzeća.
9.2. Razdoblje povrata ulaganja
Prikazana je tablica povrata ulaganja kako bi se utvrdilo potrebno vrijeme kojim neto
novčani tok ostvaren poslovanjem nadoknađuje investirani iznos. U nastavku je
priložena navedena tablica. Zadnja diskontna stopa pri kojoj je neto sadašnja
vrijednost pozitivna iznosi 7 %. Kao što je vidljivo iz tablice već pri stopi od 8 % NPV
je negativna.
Tablica 9.2.1. Prikaz povrata ulaganja
Opis razdoblje 0 1 2 3 4 5
Novčani tok prijefinanciranja -3.067.011 238.148 294.757 351.244 407.602 2.829.647
Diskontirana stopa 7%
Diskontni faktor 1,000000 0,934579 0,873439 0,816298 0,762895212 0,712986
Diskontirani neto novčani tok 222.568 257.452 286.720 310.958 2.017.499
Neto sadašnja vrijednost 28.186
Diskontna stopa 8%
Diskontni faktor 1,000000 0,925926 0,857339 0,793832 0,735029853 0,680583
Diskontirani neto novčani tok 220.507 252.707 278.829 299.600 1.925.810
Neto sadašnja vrijednost -89.558
Uložena sredstva u poduzetnički pothvat povratit će se u roku 3,37 godine.

29. 9.3. Neto sadašnja vrijednost
U nastavku slijedi tablica neto sadašnje vrijednosti. Neto sadašnja vrijednost ovog
projekta je veća od 0 što znači da je sami projekt prihvatljiv. Pri stopi od 7 % neto
sadašnja vrijednost je veća od nule.
Tablica 9.3.1. Neto sadašnja vrijednost
Opis
Godina
0 1 2 3 4 5
Neto novčani tok prijefinanciranja -3.067.011 238.148 294.757 351.244 407.602 2.829.647
Diskontna stopa 7%
Diskontni faktor 1,000000 0,943396 0,889996 0,839619 0,792094 0,747258
Diskontirani neto novčani tok 224.668 262.333 294.911 322.859 2.114.477
Neto sadašnja vrijednost 152.237
9.4. Indeks profitabilnosti
Indeks profitabilnosti predstavlja odnos diskontiranog novčanog toka ostvarenog
poslovanjem i početnog ulaganja. Njime se mjeri relativna financijska efikasnost
projekta. Indeks profitabilnosti ovog poslovnog projekta iznosi 1,05 što znači da će se
za svaku uloženu kunu vratiti povrat uloženog od 5 lipa.

30. 9.5. Interna stopa povrata
U nastavku je priložena tablica interne stope povrata. Diskontna stopa pri kojoj je
razlika između neto sadašnje vrijednosti novčanih priljeva i odljeva jednaka nuli
iznosi 7 %. Ova stopa pokazuje povrat zarađen po danom projektu. Visina stope za
konkretni slučaj je prihvatljiva.
Tablica 9.5.1. Prikaz interne stope povrata
Opis razdoblje 0 1 2 3 4 5
Novčani tok prijefinanciranja -3.067.011 238.148 294.757 351.244 407.602 2.829.647
Diskontirana stopa 7%
Diskontni faktor 1,000000 0,934579 0,873439 0,816298 0,762895212 0,712986
Diskontirani neto novčani tok 222.568 257.452 286.720 310.958 2.017.499
Neto sadašnja vrijednost 28.186
Diskontna stopa 8%
Diskontni faktor 1,000000 0,925926 0,857339 0,793832 0,735029853 0,680583
Diskontirani neto novčani tok 220.507 252.707 278.829 299.600 1.925.810
Neto sadašnja vrijednost -89.558
10. Ocjena rizika
U ovom dijelu prikazana je točka pokrića te je analiziran rizik poslovanja.
10.1. Točka pokrića
U nastavku je prikazana točka pokrića. Izračunata je kako bi se predvidjelo kada
poslovanje postaje jednako nuli, te se predviđan točan broj potrebnih prodanih
proizvoda kako bi se uspješno podmirile sve dospjele obveze.

31. Tablica 10.1.1. Prikaz točke pokrića
Opis Godina1.
1. Fiksni troškovi 1.051.900
1.1. Troškovi uprave i prodaje 218.300
1.2. Plaće uproizvodnji 633.600
1.3. Amortizacijaproizvodnogpogona 140.000
1.4.Kamate 60.000
2.Varijabilnitroškovi 235.458
2.1.Materijali 160.200
2.2.Energija 50.400
2.3.Održavanje 24.858
3. Ukupni troškovi 1.287.358
4.Planiranakoličinaproizvodnje 150.000
5.Planiranaprodajacijenapojedinici(prosječna) 8,90
6.Varijabilnitrošakpojedinici 1,57
Potrebno je prodati 143,501 proizvoda kako bi se podmirile sve dospjele obveze.
10.2. Analiza rizika
Poduzetnik je procijenio sve rizike kod ulaska u posao te je zaključio kako većih
opasnosti koje mogu naštetiti poslovanju nema. Postoji opasnosti kao što je velika
konkurencija kod ovog tipa poslovanja. Međutim, provedena je strategija za jasno
pozicioniranje poduzeća u svijesti kupaca tako da nema većih prijetnji.
Osim toga, procijenjen je rizik kod ulaska na još nerazvijeno tržište organski
uzgojene hrane, no uz kvalitetan marketing moguće je proizvod približiti kupcima.
Nakon analize svih prijetnji i rizika, procijenjeno je kako je ovaj poduzetnički pothvat
moguće uspješno realizirati.